Pregled glavnih zbivanja nedelje (26.09.2026.)
Mandatar za sastav nove vlade, liberal Zigfrid Murešan, predstavio je ove nedelje glavne smernice programa rada vlade sa kojim će izaći pred Parlament kako bi zatražio glasanje o poverenju.
Mengher Ionela и Roxana Vasile, 26.09.2026, 13:30
Mandatar za sastav nove vlade, liberal Zigfrid Murešan, predstavio je ove nedelje glavne smernice programa rada vlade sa kojim će izaći pred Parlament kako bi zatražio glasanje o poverenju. On je najavio da će nastaviti pažljivo da upravlja javnim novcem, istakavši da će, nakon ove teške faze, uslediti „faza rasta“. Između ostalog, ne planira povećanje taksi i poreza – koji su se, uostalom, ove godine gotovo utrostručili – a razmotriće povećanje plata u javnom sektoru i usklađivanje penzija u budžetu za 2027. godinu, u uslovima u kojima su prihodi Rumuna već duže vreme zamrznuti u ime mera štednje uvedenih radi smanjenja državnog deficita. Nakon sastanaka sa Nacionalnom liberalnom strankom (PNL), Unijom spasimo Rumuniju (USR) i Demokratskim savezom Mađara u Ruuniji (UDMR), Zigrfid Murešan je saopštio da ima političku podršku tri stranke koje čine aktuelnu prelaznu vladu u Bukureštu. Međutim, zajedno imaju samo 170 poslanika, dok mu je za izglasavanje vlade potrebno najmanje 233. Mandatar je, ipak, izrazio uverenje da će uspeti da razgovara i sa socijaldemokratama, u pokušaju da ubedi tu stranku da ga podrži na glasanju.
Socijaldemokrate su, sa druge strane, zatražile od Zigfrida Murešana da odustane od mandata, tvrdeći da nema nikakve šanse da dobije podršku parlamentarne većine. Prethodno su socijaldemokate tražile i da podnese ostavku na funkciju poslanika u Evropskom parlamentu, kako bi dokazao da zaista želi da bude premijer.
Alijansa za ujedinjenje Rumuna (AUR) (nacionalistička opozicija), koja je isključena iz pregovora, ponovila je da neće glasati za vladu čiji deo neće biti. Ukoliko Zigfrid Murešan ne dobije podršku Parlamenta, Rumunija bi mogla da uđe u scenario prevremenih izbora, koje predsednik Nikušor Dan, međutim, želi da izbegne. Po njegovom mišljenju, to bi za nekoliko meseci produžili stanje neizvesnosti koje traje još od maja, kada je aktuelna vlada smenjena izglasavanjem nepoverenja.
Podrška Ukrajini i hibridne pretnje Rusije bile su među temama o kojima je predsednik Nikušor Dan govorio u nacionalnom obraćanju u Ujedinjenim nacijama. U sredu, u Njujorku, sa govornice Generalne skupštine UN, predsednik je upozorio na manipulaciju putem društvenih mreža, koju je ocenio kao pretnju demokratijama.
Šef države je objasnio da je osnovni princip demokratije „jedna osoba, jedan glas, jedan glas na izborima“, a ako se hiljade lažnih naloga koordinisano oglašavaju, glas pojedinca se više ne čuje, a sloboda izražavanja se negira.
Govoreći o ratu u Ukrajini, Nikušor Dan je još jednom izrazio podršku ukrajinskom narodu sve dok to bude potrebno. On je upozorio da hibridne pretnje Ruske Federacije nisu usmerene samo protiv Ukrajine, već da predstavljaju pretnju celoj Evropi. Po mišljenju rumunskog predsednika, ove pretnje mogu se odvratiti samo povećanjem vojnih izdvajanja.
Bezbednost na Crnom moru, podrška Republici Moldaviji, mirovni plan za Gazu, kao i otvorenost Rumunije prema poslovanju i inovacijama bile su druge teme o kojima je Nikušor Dan govorio u nacionalnom obraćanju u UN.
Tokom boravka u Americi, predsednik se sastao i sa članovima rumunske zajednice u Njujorku, a svečano je otvorio raskrsnicu nazvanu po rumunskoj kraljici Mariji, povodom stogodišnjice od istorijske turneje rumunske kraljice po SAD. Tom prilikom, na raskrsnici 38. i 3. ulice, u blizini sedišta Stalne misije Rumunije pri UN, otkrivena je spomen-ploča.
Stručnjaci međunarodne agencije Standard & Poor’s doputovali su ove nedelje u Bukurešt radi procene ekonomskih i fiskalnih kretanja u Rumuniji, u okviru postupka utvrđivanja kreditnog rejtinga zemlje.
U objavi na društvenoj mreži, vršilac dužnosti ministra finansija Aleksandru Nazare naveo je da je glavni cilj ministarstva kojim rukovodi u ovom periodu očuvanje kreditnog rejtinga, od kojeg zavise uslovi pod kojima se Rumunija zadužuje na međunarodnim tržištima, poverenje investitora, ali i sredstva koja mogu biti iskorišćena za razvoj, umesto da budu potrošena na kamate.
Standard & Poor’s, jedna od najvažnijih svetskih agencija za procenu kreditnog rejtinga, trebalo bi da 2. oktobra objavi periodični izveštaj o Rumuniji. Trenutni rejting nalazi se na donjoj granici kategorije „preporučljivo za ulaganja“. Ukoliko bi bio snižen, zemlja bi prešla u kategoriju „junk“, odnosno bila bi ocenjena kao nepovoljna za ulaganja.
U međuvremenu, povećani su pokazatelji na osnovu kojih se obračunavaju troškovi potrošačkih i stambenih kredita u domaćoj valuti sa promenljivom kamatnom stopom. Cene benzina i dizela na benzinskim pumpama premašile su nove psihološke granice. Lej je značajno oslabio u odnosu na glavne valute, dostigavši istorijski najniži nivo prema evru.
Iako je inflacija usporila tempo rasta, spustivši se na 6,17% u avgustu, sa 8,16% u julu, troškovi usluga nastavili su da rastu dvocifrenom stopom, kao posledica povećanja cena energije i goriva.
Istovremeno su porasle i cene hrane i neprehrambene robe, sa posebno dramatičnim posledicama po domaćinstva sa niskim prihodima. Kao rezultat toga, gotovo trećina Rumuna (32%) kaže da živi lošije nego pre godinu dana, a razlika se direktno vidi između primljene plate i kupovne moći.
Ljudi ostaju pesimistični kada je reč o ekonomiji, a 86% njih očekuje nova poskupljenja. Zbog toga su oprezniji i pokušavaju da se prilagode ekonomskom okruženju koje doživljavaju kao teško i dugotrajno – pokazuje istraživanje koje je sproveo INSCOP, a koje je ove nedelje predstavljeno javnosti.