Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Prva tranša novca iz Nacionalnog programa za oporavak i rezilijenciju

Rumuniji će Mehanizmom za oporavak i rezilijenciju biti dodeljeno finansirananje od 29,2 milijaarde evra za reforme i investicije uključene u Nacionalni plan za oporavak i rezilijenciju. Tačnije, radi se o grantu u vrednosti od 14,24 milijarde evra i finansiranju od 14,942 milijarde evra, odobrenih po povoljnim uslovima — odnosno u vidu kredita sa niskim kamatama, za koje garantuje Evropska komisija. Brisel je u četvrtak poslao Bukureštu prvih 1,8 milijardi evra, odnosno predfinansiranje od 13 % od sume dodeljene Rumuniji, a do kraja godine biće dodeljena i razlika u ukupnom predfinansiranju od skoro 3,8 milijardi evra za tekuću godinu. Od sume koja je uplačena kao predfinansiranje, moraju se započeti investicije i reforme koje je Rumunija postavila u Nacionalni plan oporavka i rezilijencije — plan strukturisan na 6 stubova i podeljen na 15 komponenti, kako bi se pokrile potrebe Rumunije i istovremeno pratili prioriteti Evropske komisije. U poglavlju Tranzicija na zelenu ekonomiju” Rumunija je predložila ulaganja od 3,9 milijardi evra za modernizaciju železnica sa elektrificiranom opremom ili bez emisije ugljenika. Pored toga, u renoviranje javnih zgrada i stambenih zgrada biće uloženo 2,7 milijardi evra, kako u energetskom smislu, na primer omotavanjem, tako i da budu otpornije na zemljotrese. Nacionalni plan takođe predviđa 1,5 milijardi evra za digitalizaciju javne uprave, u oblastima kao što su pravosuđe, zapošljavanje i socijalna zaštita, životna sredina i izdavanje elektronskih ličnih karata za 8,5 miliona Rumuna. Pored toga, 881 milion evra ići će na digitalizaciju obrazovanja, na primer, za unapređenje veština nastavnika, ali i obrazovnih sadržaja i digitalne opreme. Tu je i poglavlje o jačanju ekonomske i socijalne otpornosti, koje ima za cilj da Rumunija u budućnosti ima bolji proces donošenja odluka i bolje podržano oporezivanje. Kako? Kroz ojačani budžetski okvir kroz reforme poreske administracije i fiskalnog okvira, kroz reformu penzionog sistema i kroz bolju kontrolu rashoda. Plan obuhvata i mere za unapređenje poslovnog ambijenta jačanjem nezavisnosti pravosuđa, njegovog kvaliteta i efikasnosti, suzbijanjem korupcije i postizanjem predvidivog sistema odlučivanja. Za zdravstvo, planom su predviđena ulaganja od dve milijarde evra u bolničku infrastrukturu, ali i u unapređenje sistema obrazovanja na terenu. U pogledu nacionalne otpornosti na rizik, predviđena je i reforma minimalnog inkluzivnog dohotka, koja bi trebalo da pojednostavi i unapredi socijalnu podršku najugroženijim, ali i da podstakne zapošljavanje i obuku. Za sve ovo novac će stizati u ratama, u zavisnosti od ispunjenja nekih ciljeva, koji moraju biti ostvareni do 31. avgusta 2026. godine.

, 03.12.2021, 14:37

Rumuniji će Mehanizmom za oporavak i rezilijenciju biti dodeljeno finansirananje od 29,2 milijaarde evra za reforme i investicije uključene u Nacionalni plan za oporavak i rezilijenciju. Tačnije, radi se o grantu u vrednosti od 14,24 milijarde evra i finansiranju od 14,942 milijarde evra, odobrenih po povoljnim uslovima — odnosno u vidu kredita sa niskim kamatama, za koje garantuje Evropska komisija. Brisel je u četvrtak poslao Bukureštu prvih 1,8 milijardi evra, odnosno predfinansiranje od 13 % od sume dodeljene Rumuniji, a do kraja godine biće dodeljena i razlika u ukupnom predfinansiranju od skoro 3,8 milijardi evra za tekuću godinu. Od sume koja je uplačena kao predfinansiranje, moraju se započeti investicije i reforme koje je Rumunija postavila u Nacionalni plan oporavka i rezilijencije — plan strukturisan na 6 stubova i podeljen na 15 komponenti, kako bi se pokrile potrebe Rumunije i istovremeno pratili prioriteti Evropske komisije. U poglavlju Tranzicija na zelenu ekonomiju” Rumunija je predložila ulaganja od 3,9 milijardi evra za modernizaciju železnica sa elektrificiranom opremom ili bez emisije ugljenika. Pored toga, u renoviranje javnih zgrada i stambenih zgrada biće uloženo 2,7 milijardi evra, kako u energetskom smislu, na primer omotavanjem, tako i da budu otpornije na zemljotrese. Nacionalni plan takođe predviđa 1,5 milijardi evra za digitalizaciju javne uprave, u oblastima kao što su pravosuđe, zapošljavanje i socijalna zaštita, životna sredina i izdavanje elektronskih ličnih karata za 8,5 miliona Rumuna. Pored toga, 881 milion evra ići će na digitalizaciju obrazovanja, na primer, za unapređenje veština nastavnika, ali i obrazovnih sadržaja i digitalne opreme. Tu je i poglavlje o jačanju ekonomske i socijalne otpornosti, koje ima za cilj da Rumunija u budućnosti ima bolji proces donošenja odluka i bolje podržano oporezivanje. Kako? Kroz ojačani budžetski okvir kroz reforme poreske administracije i fiskalnog okvira, kroz reformu penzionog sistema i kroz bolju kontrolu rashoda. Plan obuhvata i mere za unapređenje poslovnog ambijenta jačanjem nezavisnosti pravosuđa, njegovog kvaliteta i efikasnosti, suzbijanjem korupcije i postizanjem predvidivog sistema odlučivanja. Za zdravstvo, planom su predviđena ulaganja od dve milijarde evra u bolničku infrastrukturu, ali i u unapređenje sistema obrazovanja na terenu. U pogledu nacionalne otpornosti na rizik, predviđena je i reforma minimalnog inkluzivnog dohotka, koja bi trebalo da pojednostavi i unapredi socijalnu podršku najugroženijim, ali i da podstakne zapošljavanje i obuku. Za sve ovo novac će stizati u ratama, u zavisnosti od ispunjenja nekih ciljeva, koji moraju biti ostvareni do 31. avgusta 2026. godine.

Foto: Thomas Park / unsplash.com
Aktuelnosti Cреда, 11 фебруар 2026

Plan protiv sajber maltretiranja (11.02.2026)

Prema rezultatima sociološkog istraživanja koje je sprovela organizacija „Salvaţi Copiii Romania“ skoro 80% dece u Rumunij surfuje internetom...

Plan protiv sajber maltretiranja (11.02.2026)
Foto: pixabay.com
Aktuelnosti Четвртак, 15 јануар 2026

Inflacija u blagom padu (15.01.2026.)

Inflacija u Rumuniji zabeležila je na kraju 2025. godine blagi pad, nakon što je prešla psihološki prag od dve cifre. Kako pokazuju podaci koje...

Inflacija u blagom padu (15.01.2026.)
Foto: Sharifdesigns / pixabay.com
Aktuelnosti Cреда, 14 јануар 2026

Rumuni razmišljaju o dodatnom poslu (14.01.2026)

Prema podacima sa platforme za zapošljavanje, početkom 2026. godine, u kontekstu povećanja poreza, povećanja cena hrane i komunalnih usluga i...

Rumuni razmišljaju o dodatnom poslu (14.01.2026)
Mercosur
Aktuelnosti Понедељак, 12 јануар 2026

Razmimoilaženja u vezi sa sporazumom sa Merkosurom (12.1.2026)

Brisel je potvrdio da će predsednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen, u subotu u Asunsionu, glavnom gradu Paragvaja, potpisati sporazum o...

Razmimoilaženja u vezi sa sporazumom sa Merkosurom (12.1.2026)
Aktuelnosti Четвртак, 01 јануар 2026

Ličnost 2025. godine Radija Rumunija Internacional

Dragi slušaoci, Radio Rumunija Internacional, radio za inostranstvo Radija Rumunija, nastavio je tradicionalno istraživanje mišljenja među...

Ličnost 2025. godine Radija Rumunija Internacional
Aktuelnosti Уторак, 23 децембар 2025

Susret predsednika države sa sudijama (23.12.2025)

Predsednik Rumunije Nikušor Dan razgovarao je u ponedeljak sa grupom sudija o problemima sa kojima se suočava pravosudje posle objavljivanja...

Susret predsednika države sa sudijama (23.12.2025)
Aktuelnosti Уторак, 16 децембар 2025

Vesti (16.12.2025)

Kako javlja agencija Tanjug predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je 10. decembra telefonom sa svojim rumunskim kolegom Nikušorom Danom o...

Vesti (16.12.2025)
Aktuelnosti Понедељак, 15 децембар 2025

Protesti za reformu pravosuđa (15.12.2025)

Hiljade ljudi izašlo je na ulice poslednjih dana u Bukureštu, ali i u drugim gradovima u zemlji – Aradu, Klužu, Temišvaru, Sibinju,...

Protesti za reformu pravosuđa (15.12.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company