Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Rešenja i mere antiseizmičke zaštite (05.03.2019)

Informativne kampanje, mobilne aplikacije i nacionalna platforma sa preporukamasamo su neke od mera koje pomažu građanima Rumunije da reaguju u ekstremnim situacijama, kao što su situacije velikih zemljotresa. U ponedeljak, Nacionalni Institut za Fiziku Zemlje, zajedno sa Rumunskom Akademiju, predstavio je instrumente razvijene nakon 4. marta 1977. godine, kada se desio narazorniji zemljotres od 7,2 stepena Rihterove skale ikada zabeležen u Rumuniji. Ovaj zemljotres je doveo do pogibije od preko 1.570 ljudi, većinom u Bukureštu, i prouzrokovalo je materijalnu štetu procenjenu na preko 2 milijarde dolara. Oko 230.000 domova je bilo uništeno ili ozbiljno oštećeno, a na stotine ekonomskih jedinica nisu više funkcionisale. Zemljotres je izazvao i ekonomsku i socijalnu krizu koje, prema istoričarima, tadašnja komunistička diktatura nije mogla prevazići sve do njenog pada 1989. godine.

Rešenja i mere antiseizmičke zaštite (05.03.2019)
Rešenja i mere antiseizmičke zaštite (05.03.2019)

, 05.03.2019, 15:22

Informativne kampanje, mobilne aplikacije i nacionalna platforma sa preporukamasamo su neke od mera koje pomažu građanima Rumunije da reaguju u ekstremnim situacijama, kao što su situacije velikih zemljotresa. U ponedeljak, Nacionalni Institut za Fiziku Zemlje, zajedno sa Rumunskom Akademiju, predstavio je instrumente razvijene nakon 4. marta 1977. godine, kada se desio narazorniji zemljotres od 7,2 stepena Rihterove skale ikada zabeležen u Rumuniji. Ovaj zemljotres je doveo do pogibije od preko 1.570 ljudi, većinom u Bukureštu, i prouzrokovalo je materijalnu štetu procenjenu na preko 2 milijarde dolara. Oko 230.000 domova je bilo uništeno ili ozbiljno oštećeno, a na stotine ekonomskih jedinica nisu više funkcionisale. Zemljotres je izazvao i ekonomsku i socijalnu krizu koje, prema istoričarima, tadašnja komunistička diktatura nije mogla prevazići sve do njenog pada 1989. godine.


Specijalisti upozoravaju da bi se u slučaju sličnog zemljotresa na stotine zgrada moglo urišiti u glavnom gradu Rumunije. Od 2013. godine postoji alarmni sistem za potres od preko 4, 5 stepeni Rihterove skale, koji se može koristiti za blokiranje opsanih infrastrukturi, kao što hemijski procesi ili gasne instalacije. Sistem je instaliran u svim urgentnim centrima svih ministarstava u zemlji. Kako kaže direktor Instituta za Fiziku Zemlje, doktor Konstantin Jonesku, ovaj institut radi, između ostalog, i na sistemu monitorizacije ponašanja poslovnih zgrada.


Državni sekretar za vanredne situacije u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova, Raed Arafat, najavio je da seldi uvođenje u zakonodavstvo vežbe Seizam 2018“, koji je bio organizovan u oktobru. Ova vežba civilne zaštite, koja je bila u poslednjih nekoliko godina najbeća na evropskom nivou, omogućila je vlastima da ispitaju brzinu reakcije i sposobnost intervencija i saradnje u slučaju velikog zemljotresa. Odabir nije bio slučajan: uz Španiju, Italiju i Grčku, Rumunija se smatra jednom od najugroženijih zemalja u Uniji kad je reč o zemljotresima.


U poslednja dva veka u Rumuniji se desilo sedam zemljotresa od preko sedam stepeni Rihterove skale. U oktobarskoj simulaciji sve državne strukture koje bi bilo odgovorne u slučaju zemljotresa jačine od 7,5 stepeni, uz njegove replike koje bi proizvele višestruke žrtve i koje bi prvenstveno uticale na Bukurešt, bile su obučavane pet dana. Spasioci su bili postavljeni u ekstremne situacije, sa hiljade smrtnih slučajeva, ranjenika i osoba ostalih bez krova nad glavom. Predsednik Klaus Johanis je proglasio vanredno stanje. U svojim bazama, Vojska je instalirala mobilne vojne bolnice, a na stadionima u gadu i u satelitskim naseljima postavljeni su kampovi za ugrožene. Iz Izraela, Italije i Norveške su donešene mobilne bolnice poslednje generacije, uključujući i opremu za intenzivnu negu, a ambulantna vozila su stigla iz Austrije i Mađarske. Rezultati ovih vežbi su bili analizirani i od strane stručnjaka iz specijalizovanih institucija Evropske Unije i NATO-a.

Foto: pixabay.com
Aktuelnosti четвртак, 14 август 2025

Kakav sporazum bi trebalo da ima Ukrajina? (14.08.2025.)

Uoči samita Trampa i Putina na Aljasci, održan je niz sastanaka o Ukrajini i njenoj budućnosti, u onlajn i fizičkom formatu, između lidera...

Kakav sporazum bi trebalo da ima Ukrajina? (14.08.2025.)
Vesti – 01.08.2025
Aktuelnosti петак, 01 август 2025

Vesti – 01.08.2025

Od danas, 1. avgusta u Rumuniji je na snazi prvi paket fiskalno-budžetskih mera štednje usmerenih na smanjenje prekomernog deficita zemlje. Mere...

Vesti – 01.08.2025
Vesti (22.07.2025)
Aktuelnosti уторак, 22 јул 2025

Vesti (22.07.2025)

Šerban Dimitrije Sturdza, poslanik u Evropskom parlamentu (Grupa EKR – Evropski konzervativci i reformisti) i izvestilac u senci za dosije o...

Vesti (22.07.2025)
Vesti (22.07.2025)
Aktuelnosti уторак, 15 јул 2025

Vesti (15.07.2025).

Poslanik Evropskog parlamenta, Šerban Dimitrije Sturdza, poziva srpske vlasti da poštuju prava rumunske manjine u istočnoj Srbiji. Kao član...

Vesti (15.07.2025).
Aktuelnosti петак, 11 јул 2025

Vesti – 11.07.2025

Strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama je „jako“, rekao je u petak predsednik Nikušor Dan na društvenim mrežama, povodom...

Vesti – 11.07.2025
Aktuelnosti петак, 11 јул 2025

Moody’s o budžetskom deficitu u Rumuniji (11.07.2025.)

Fiskalne mere koje je nedavno preduzela vlada Rumunije su „važan korak“ ka uravnoteženju budžeta, saopštila je međunarodna agencija za...

Moody’s o budžetskom deficitu u Rumuniji (11.07.2025.)
Aktuelnosti среда, 09 јул 2025

Preporuke EKOFIN-a (09.07.2025.)

Rumunski ministar finansija Aleksandru Nazare predstavio je u utorak na Ekonomskom i finansijskom savetu u Briselu mere koje je usvojila Vlada u...

Preporuke EKOFIN-a (09.07.2025.)
Aktuelnosti петак, 04 јул 2025

Reakcije na fiskalne mere koje je najavila vlada (04.07.2025)

Kombinacija povećanja poreza i smanjenja potrošnje, primenjena barem do kraja sledeće godine, je recept kojim vlada u Bukureštu želi da...

Reakcije na fiskalne mere koje je najavila vlada (04.07.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company