Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Veštačka inteligencija i modeliranje veština zaposlenih ( 03.12.2025)


Izveštaj Svetskog ekonomskog foruma pokazuje da će se skoro 39% sadašnjih veština zaposlenih promeniti do 2030. godine, ali veštačka inteligencija (AI) neće zameniti ljude, već će transformisati način na koji radimo.

AI (foto: Ion Puican)
AI (foto: Ion Puican)

и , 03.12.2025, 09:00

Izveštaj Svetskog ekonomskog foruma pokazuje da će se skoro 39% sadašnjih veština zaposlenih promeniti do 2030. godine, ali veštačka inteligencija (AI) neće zameniti ljude, već će transformisati način na koji radimo. Najvažnije veštine budućnosti su rad sa AI i Big Data, otpornost, kreativno razmišljanje i digitalna pismenost. Istovremeno, umrežavanje i sajber bezbednost postaju ključne kompetencije na tržištu rada.
Na globalnom nivou, stručnjaci procenjuju da će veštačka inteligencija i automatizacija dovesti do gubitka 92 miliona radnih mesta, ali i do stvaranja 170 miliona novih radnih mesta, što znači neto povećanje od 78 miliona. Ukupno 22% postojećih radnih mesta će se radikalno promeniti. Velike kompanije predviđaju da će do 2030. godine skoro trećina radnog vremena biti automatizovana, a organizacije koje investiraj u razvoj ljudskih kompetencija mogu generisati tri puta veći prihod po zaposlenom od proseka na tržištu. Stručnjaci za ljudske resurse naglašavaju da će repetitivni poslovi postepeno nestajati, dok će se pojavljivati nove uloge.



Najdinamičnije oblasti biće zelena energija, prodaja, finansije, robotika i sajber bezbednost, dok sektori poput poljoprivrede ostaju ranjivi. Kompanije traže efikasnost i produktivnost, a oni koji nauče da koriste tehnologiju obezbediće svoje mesto na tržištu rada budućnosti. O promenama u kompetencijama zaposlenih koje se očekuju do 2030. godine razgovarali smo stručnjakom za ljudske resurse, HumAInity-ja, Madalinom Učanu:
,,Čini se da će se one u velikoj meri transformisati. Postoji ogroman porast sledećih veština: AI i Big Data mreže i sajber bezbednost, tehnološka pismenost, kreativno razmišljanje, rezilijentnost i kontinuirano učenje. Verujem da će naša sposobnost kritičkog razmišljanja i sposobnost pripovedanja (storytelling), napraviti razliku u bliskoj budućnosti. Ako se narednih 5-10 godina može nazvati bliskom budućnošću, svakako postoje neka područja koja će trebati razviti u kontekstu ubrzane evolucije implementacije sistema veštačke inteligencije u skoro svim aspektima našeg života.“


Kako će veštačka inteligencija (AI) promeniti način na koji ljudi rade? Odgovara nam Madalina Učanu:
„Baš kao što su internet ili imejl promenili način rada – dakle, to je alat, automatizovana kognicija koja nam omogućava da obradimo veoma veliku količinu podataka za veoma kratko vreme. Pitanje je: koje odluke donosimo na osnovu tih podataka? I mislim da je tu naša sposobnost da strateški razmišljamo, da razumemo kontekste, da razumemo timove, da imamo jasne ciljeve ispred sebe kako bismo znali koje odluke moramo da donesemo sa podacima koji su nam mnogo lakše dostupni i koji se u mnogim situacijama moraju proveriti, jer veštačka inteligencija ne može uvek da pruži tačno one informacije koje su nam potrebne…“



Koje veštine bi bile potrebne zaposlenima u bliskoj budućnosti?



„Mislim da kritičko razmišljanje postaje veoma važan element i veoma važna veština. Kreativnost, tehnološka pismenost i na kraju, ali ne i najmanje važno, pripovedanje(storytelling), naša sposobnost da pričamo i  stvaramo priče. Jer mi uglavnom funkcionišemo na osnovu scenarija i priča. A kvalitet priča uvek utiče na kvalitet naših života, bilo profesionalnog ili ličnog..“


Pitali amo Madalinu Učanu kako vidi razvoj veštačke inteligencije u Rumuniji, iz perspektive specijaliste za ljudske resurse.


„Ne bih rekla da postoji jasna tendenca u Rumuniji u vezi sa veštačkom inteligencijom. Mogu da kažem kakvo je moje iskustvo posmatranja mojih klijenata, partnera i kandidata na menadžerskim pozicijama sa kojima komuniciram. Što ljudi bolje razumeju fenomen, manje je straha i pretnji, a veća je otvorenost za implementaciju veštačke inteligencije na način koji ima smisla za poslovanje i za ljude…“


Razgovarali smo i o potrebi digitalne pismenosti u novom tehnološkom okruženju pod uticajem veštačke inteligencije:


„Digitalna pismenost je neophodna u ovom trenutku da bismo se mogli prilagoditi. Takođe, kontinuirano obrazovanje. Mislim da više nismo u situaciji u kojoj možemo da biramo da ne učimo. Jer izbor da ne učimo u ovom trenutku podrazumeva da svesno preuzimamo rizik da postanemo nebitni za tržište u narednih 3 do 5 godina.“


Na kraju našeg razgovora, pričali smo sa Madalinom Učanu o ograničenjima veštačke inteligencije:
„Kao i svaki sistem, kao i svaka automatizacija, ima prednosti i mane i ograničenja i od nas zavisi… da svojim umom procenimo kako možemo da koristimo svaki alat posebno… i šta treba drugačije da naučimo kako bismo se mogli nositi sa novim kontekstom.“



Budućnost rada nije u tome da ga veštačka inteligencija zameni, već u saradnji sa tehnologijom. Oni koji budu znali da je razumeju, koriste i prilagode se biće profesionalci koji će napraviti razliku u budućoj ekonomiji.












Vesti (02.12.2025)
Aktuelnosti Уторак, 02 децембар 2025

Vesti (02.12.2025)

Predsednik Nikušor Dan primio je ambasadora Crne Gore, Danila Brajovića, radi predaje akreditivnih pisama. Predsednik je pozdravio intenzivan...

Vesti (02.12.2025)
Освячення розпису Національного собору
Aktuelnosti Cреда, 05 новембар 2025

Potreba, i u Rumuniji, za Nacionalnom hramom (05.11.2025)

Rumunija je bila jedina većinski pravoslavna zemlja na svetu koja nije imala Nacionalan hram, iako je ideja o izgradnji takvog zdanja postojala još...

Potreba, i u Rumuniji, za Nacionalnom hramom (05.11.2025)
Sefovi diplomatija Nemačke i Rumunije Johan Vadeful i Oana Coju
Aktuelnosti Cреда, 15 октобар 2025

 Rumunsko-nemački odnosi (15.10.2025)

Neubedljivi pre tri decenije kada je Rumunija oklevala na evropskom putu, rumunsko-nemački odnosi napredovali su posle ulaska zemlje u Evropsku...

 Rumunsko-nemački odnosi (15.10.2025)
Pregled glavnih društveno-političkih događaja nedelje (04.10.2025)
Aktuelnosti Субота, 04 октобар 2025

 Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (04.10.2025)

Predsednik Rumunije Nikušor Dan ocenio je da pretnja dronovima nije samo pitanje susedstva sa Rusijom i da bi zid protiv dronova, često pominjan na...

 Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (04.10.2025)
Aktuelnosti Уторак, 30 септембар 2025

Slušajte program Radija Rumunija Internacional za 30.09.2025

RadioRomaniaInternational · Slušajte program Radija Rumunija Internacional za...

Slušajte program Radija Rumunija Internacional za 30.09.2025
Aktuelnosti Четвртак, 25 септембар 2025

Rusija – hibridna opsada Republike Moldavije (25.09.2025)

Samo nekoliko dana nakon što je predsednica Republike Moldavije, Maja Sandu upozorila na opasnost od ruskog mešanja u parlamentarne izbore koji će...

Rusija – hibridna opsada Republike Moldavije (25.09.2025)
Aktuelnosti Cреда, 24 септембар 2025

Vesti – 24.09.2025

Predlog za pokretanje odgovornosti protiv ministarke životne sredine, voda i šuma, Dijane Buzojanu, koji je podnela stranka Alijansa za ujedinjenje...

Vesti – 24.09.2025
Aktuelnosti Субота, 20 септембар 2025

Novi dokumentarni film Tudora Platona (20.09.2025)

Intimna i dirljiva priča o komunikaciji između generacija, dokumentarni film „Skoro savršena porodica“, u režiji Tudora Platona i produkciji...

Novi dokumentarni film Tudora Platona (20.09.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company