Vesti – 15.07.2026
Događaji koji su obeležili današnji dan
Marija Nenadić-Zurka, 15.07.2026, 17:45
Predsednik Rumunije, Nikušor Dan, učestvovao je danas u Kijevu na petom izdanju Samita Ukrajina – Jugoistočna Evropa. Prema saopštenju predsedničke administracije, poseta Kijevu se održava na poziv predsednika Ukrajine, Volodimira Zelenskog. Samit Ukrajina – Jugoistočna Evropa je format pokrenut 2023. godine, u kontekstu ruske agresije protiv Ukrajine. Ovo je regionalna platforma za podršku Kijevu i zajedničku borbu protiv složenih efekata rata i njegovih posledica po prošireni region, koji karakterišu zajednički interesi u oblastima bezbednosti, ekonomije, energetske i infrastrukturne povezanosti, otpornosti i borbe protiv hibridnih pretnji. Učešće šefa države na ovom Samitu još jednom pokazuje solidarnost Rumunije sa Ukrajinom i nedvosmislenu podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu ove države, navodi se u saopštenju predsedničke administracije. Nikušor Dan je ponovo potvrdio posvećenost Bukurešta da nastavi da pruža pomoć Kijevu i da doprinese jačanju bezbednosti i otpornosti regiona Crnog mora i Jugoistočne Evrope. Samit je takođe važan u smislu podrške evropskom putu Ukrajine i Republike Moldavije, a razgovaralo se i o temama kao što su regionalna povezanost, energetska bezbednost i otpornost – navodi se
u saopštenju za javnost.
Vršilac dužnosti ministra spoljnih poslova, Oana Coju, boravi u radnoj poseti Vašingtonu do 17. jula. Razgovori su nastavak onih održanih na samitu NATO-a i bilateralnih održanih u Bukureštu, fokusiranih na bezbednost, ekonomiju i sporazum o socijalnom osiguranju između Rumunije i Sjedinjenih Američkih Država, koji će stupiti na snagu 1. septembra. „U godini u kojoj Sjedinjene Američke Države slave 250 godina od proglašenja nezavisnosti, ova veza dobija još veći značaj, ističući kako demokratija i osnovne slobode podržavaju zajedničku viziju u vezi sa konsolidacijom strateškog partnerstva, kako unutar NATO-a, tako i na regionalnom nivou, kako bi se osigurala povećana bezbednost, ekonomski rast i kvalitetna radna mesta – suštinski ciljevi koje dve zemlje dele“, rekla je Oana Coju.
Evropska unija je u utorak održala međuvladine konferencije sa Moldavijom, Ukrajinom, Crnom Gorom i Albanijom, a sve četiri zemlje su napredovale u procesu pristupanja. Moldavija i Ukrajina, koje su podnele svoje zahteve odmah nakon izbijanja rata koji je Rusija izazvala u Ukrajini 2022. godine i otvorile prvi pregovarački klaster pre mesec dana, sada su napravile još jedan korak otvaranjem klastera broj šest, koji sadrži poglavlja o spoljnim odnosima, bezbednosnoj politici i odbrani. Crna Gora, koja je podnela zahtev 2008. godine, sada je zatvorila još dva pregovaračka poglavlja, a Albanija, kandidat od 2009. godine, takođe je zatvorila još tri poglavlja.
Ustavni sud Rumunije odložio je do 23. septembra svoju odluku u slučaju potencijalnog pravnog sukoba između Vlade i Parlamenta. Predsednik Poslaničkog doma, socijaldemokrata Sorin Grindeanu, podneo je žalbu da je izvršna vlast u Bukureštu prekoračila svoja ustavna ovlašćenja usvajanjem hitne uredbe usmerene na evropski program SAFE, nakon što je smenjena predlogom za izglasavanje nepoverenja. On optužuje privremenu vladu koju predvodi liberal Ilije Boložan za zloupotrebu javnog prava. Vlada je izjavila da je prvobitno usvojila hitnu uredbu o SAFE na sednici 4. maja, dan pre glasanja o predlogu za izglasavanje nepoverenja, ali se vratila na tekst radi tehničkih izmena, nakon što ju je Parlament odbacio. Dokument je, međutim, objavljen u Službenom glasniku 8. maja.
Prosečna neto plata u Rumuniji smanjena je za 2,7% u maju u odnosu na april, na 5.684 leja (skoro 1.100 evra), dok je prosečna bruto zarada smanjena za 2,6%, prema podacima koje je u sredu objavio Nacionalni institut za statistiku (INS). Najviše vrednosti prosečne neto plate zabeležene su u programerskim i konsultantskim aktivnostima u informacionim tehnologijama (13.150 leja, oko 2.500 evra) i u vađenju sirove nafte i prirodnog gasa, dok su na suprotnom polu oblasti ribarstva i akvakulture (2.863 leja, oko 550 evra) i ostale uslužne aktivnosti. Prema podacima Nacionalnog instituta za statistiku, u maju je u većini aktivnosti u privrednom sektoru nivo prosečne neto plate smanjen kao rezultat dodele povremenih bonusa u prethodnim mesecima, ali i proizvodnih kvarova ili nižih prihoda.
Stanovništvo Evropske unije trenutno broji 450,6 miliona, a Evropljani žive duže nego ikada ranije, sa očekivanim životnim vekom koji je 2024. godine dosticgai 81,5 godina, navodi se u najnovijem izveštaju o demografskoj transformaciji u Evropskoj uniji koji je objavila Evropska komisija. Prema izveštaju, stanovništvo će pasti do 2100. godine, dostižući nivoe slične onima iz 1970-ih, ispod praga od 400 miliona, stvarajući izazove za tržište rada, zdravstveni sistem, sisteme nege i javne finansije. Istovremeno, do 2050. godine, skoro svaki treći stanovnik Evropske unije imaće najmanje 65 godina, u poređenju sa jednim od pet danas, a do 2100. godine očekivani životni vek bi mogao da pređe 90 godina za žene i 86 za muškarce. Izveštaj skreće pažnju na činjenicu da ovi trendovi takođe generišu važne izazove, od nedostatka radne snage i pritisaka na javne budžete, do sve većih zahteva za sisteme nege, obrazovanja i stručnog osposobljavanja.
Jedan rumunski državljanin je preminuo, a drugi je teško povređen u požaru koji je izbio u centru Brisela u utorak, potvrdila je rumunska ambasada u Belgiji. Diplomatska misija je saopštila da je preminuli iz Černivca i da je imao dvojno rumunsko i ukrajinsko državljanstvo. Druga osoba ima opekotine na 50% tela i hospitalizovana je u briselskoj bolnici. Prema zvaničnicima, povređeni je mladić iz Bakaua (severoistok). Dva rumunska državljanina, koji su radili po ugovorima o radu u Belgiji, bili su zahvaćeni požarom koji je izbio na gradilištu u belgijskoj prestonici. Broj žrtava u incidentu pokazuje da je šest osoba poginulo u liftu zgrade, a dve su povređene sa teškim opekotinama.