Vesti – 22.07.2026
Događaji koji su obeležili današnji dan
Dragana Diamandi и Newsroom, 22.07.2026, 16:05
Senat i Poslanički dom rumunskog parlamenta održaće vanredno zasedanje od 27. do 31. jula. Predsednik Socijaldemokratske stranke (PSD) i Poslaničkog doma, Sorin Grindeanu, zatražio je da vanredno zasedanje počne 27. jula, kako bi bili usvojeni preostali zakoni predviđeni Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (PNRR). Istovremeno je predložio formiranje parlamentarnog kriznog odbora za rešavanje trenutne političke blokade. Prema njegovom predlogu, ovo radno telo funkcionisalo bi do formiranja vlade sa punim mandatom, kako bi se usvojile hitne mere. Predsednik Senata, liberal Mirča Abrudean, takođe je pokrenuo postupke za sazivanje vandrednog zasedanja parlamenta. On je pozvao političke aktere na odgovornost kako bi bile usvojene reforme predviđene PNRR-om i naglasio da je Rumuniji potreban novi zakon o platama u javnom sektoru koji će otkloniti postojeće nejednakosti. Međutim, Apelacioni sud u Bukureštu u utorak je, na zahtev sindikata zaposlenih u zdravstvu, obustavio proceduru usvajanja tog zakona. Ministarstvo rada već je najavilo da će uložiti žalbu na odluku suda. Rumuniju u narednim sedmicama očekuje usvajanje šest reformi ukupne vrednosti veće od 4,5 milijarde evra. Ukoliko one ne budu usvojene, zemlja rizikuje da izgubi sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Požar koji je izbio na liberijskom brodu natovarenom tečnim gasom, a koji je pogođen u utorak ujutru u blizini rumunske obale Crnog mora, još nije ugašen. Rumunska pomorska uprava je objasnila da, iako postoji opasnost od snažne eksplozije, s obzirom na trenutni položaj i stanje broda, kao i njegovog tereta, nema rizika za turiste, stanovništvo ili aktivnosti koje se obavljaju na obali. Tanker, koji je isplovio iz Egipta, bio je na putu ka ukrajinskoj luci Reni. Na brodu se nalazilo više od 3.790 tona propana, a posadu je činilo 17 mornara. Prema navodima posade, dok je plovio kroz isključivu ekonomsku zonu Rumunije, brod su pogodile tri bespilotne letelice. Brod je pretrpeo veliku štetu, a posada je evakuisana.
U Rumuniji će temperature biti u porastu u odnosu na prethodni period, naročito na jugu, u centralnim i istočnim delovima zemlje, ali će se uglavnom zadržati ispod prosečnih vrednosti za ovo doba godine. Nebo će biti promenljivo oblačno, ali će, posebno uveče, stepen atmosferske nestabilnosti biti izražen u planinskim i podplaninskim predelima, kao i na jugu i severu zemlje, gde se lokalno očekuju pljuskovi (u proseku od 5 do 15 l/m²), grmljavina, pojačan vetar, olujni udari (sa naletima uglavnom od 45 do 50 km/h), a ponegde i grad. Najviša dnevna temperatura kretaće se između 20 i 30 stepeni Celzijusa, dok će se najniža jutarnja temperatura biti od 7 do 19 stepeni Celzijusa.
Vatrogasci su danas intervenisali kako bi ispumpali vodu iz poplavljenih kuća i domaćinstava na nekoliko lokacija u okrugu Prahova, na jugu Rumunije, nakon obilnih padavina tokom noći između utorka i srede. Inspektorat za vanredne situacije okruga Prahova saopštio je da je u više naselja zabeležena ozbiljna situacija. Hidrolozi su uveli crveni hidrološki alarm za pritoke reke Provica, a stanovništvo ugroženih područja dobilo je poruku upozorenja na opasnost od poplava. Opasnost od poplava i dalje je na snazi na nekoliko reka u južnom, centralnom i istočnom delu Rumunije, upozoravaju hidrolozi. Podsećamo da je bujična poplava, koja je sa sobom nosila balvane, kamenje i pesak, u nedelju paralisala turističko mesto Bušteni u dolini reke Prahove. Snažno nevreme u utorak je pogodilo i Krajovu, na jugozapadu zemlje. Vatrogasci u okrugu Dolj intervenisali su u desetinama hitnih slučajeva, uglavnom zbog uklanjanja oborenih stabala sa kolovoza i sa parkiranih automobila. Intervenisali su i na ispumpavanju vode iz kuća i dvorišta, kao i na uklanjanju krovova koje je odneo jak vetar. Na tom području palo je 52 litra kiše po kvadratnom metru, dok su udari vetra dostizali brzinu od 94 kilometra na čas.
Francuski parlament je usvojio zakon kojim se zabranjuje korišćenje društvenih mreža maloletnicima mlađim od 15 godina, što je prvi takav zakon u Evropi, kako bi se zaštitilo zdravlje dece i adolescenata. Zakon će stupiti na snagu 1. septembra za nove naloge i 1. januara za postojeće naloge. Propis ne predviđa sankcije za decu niti za njihove roditelje. Umesto toga, platforme društvenih mreža biće u obavezi da uvedu jedan ili više sistema za proveru starosti korisnika, kako bi im omogućile izbor načina verifikacije. Ova mera izazvala je brojne polemike. U aprilu je Evropska komisija takođe predstavila panevropsku aplikaciju za verifikaciju uzrasta korisnoika, a privatna rešenja su u razvoju. Isti zakon takođe zabranjuje mobilne telefone u srednjim školama, zabrana je već na snazi u francuskim osnovnim školama, ali izuzeci se mogu uključiti u interne propise obrazovnih institucija. Francuska je odlučila da usvoji takav zakon nakon sve češćih upozorenja stručnjaka o štetnom uticaju društvenih mreža na decu i adolescente. Slične zakonske mere razmatraju i druge evropske zemlje.