Vesti (27.01.2026.)
Događaji koji su obeležili današnji dan.
Dragana Diamandi, 27.01.2026, 13:15
Savez Srba u Rumuniji organizovao je 24. januara, u Aradskoj filharmoniji, proslavu Svetog Save. Savez je na svečani događaj posvećen Svetom Savi, duhovnom zaštitniku Srba, obrazovanja i vere pozvao sve zainteresovane. U duhu tradicije i jedinstva, obeležen je ovaj poseban dan umetničkim programom punim emocija, uz pesme, igre i trenutke koje su pripremili najmlađi članovi zajednice, dodao je navedeni izvor.
Kako bi deci doneo radost na Dan Svetog Save, Savez Srba u Rumuniji, na inicijativu Ognjana Krstića, predsednika Saveza, podelio je 1800 paketa. Paketi su stigli u srpske vrtiće, u škole sa nastavom na srpskom jeziku, u škole u kojima se srpski izučava kao maternji jezik, kao i u radionice i škole folklora za najmlađe. Distribucija se odvijala u sva četiri okruga u kojima živi srpska zajednica: Timiš, Karaš-Severin, Arad i Mehedinci. Prvi paketi su stigli i delili su ih potpredsednici Saveza Srba u Rumuniji, Borko Jorgovan i Darko Voštinar, školama u Čeneju i Felnaku, kao i Radionici srpskog jezika u Aradu i školama folklora za decu: „Kruna“ u Srpskom Semartonu i KUD „Kolo“ u Aradu.
Srpska zajednica u Banatu predstavila je svoje običaje i tradiciju tokom vođene pešačke ture kroz Trg Unirii u Temišvaru, gde se nalazi Eparhija temišvarska. Događaj je održan uoči praznika Svetog Save, duhovnog zaštitnika Srba, na kojem su predstavljena značenja ovog dana, kao i drugi važni trenuci iz tradicionalnog kalendara zajednice: Slava (praznik porodice i zaštitnika), Božić, Bogojavljenje i Uskrs. Obrađeni su i običaji vezani za velike životne faze: rođenje, veridba, venčanje i obredi prelaska, saopštilo je Udruženje za alternativni turizam. Banat je, po definiciji, multikulturalni prostor, a prisustvo Srba je vekovima sastavni deo njegovog istorijskog identiteta. Tura „Srbi Banata – običaji i tradicije“ nudi uvid u istoriju, kulturu i doprinos ove zajednice u istorijskom Banatu, regionu koji se danas prostire na teritoriji Rumunije, Srbije i Mađarske, dodaje navedeni izvor. Prisustvo Srba u Banatu je potvrđeno još od srednjeg veka, ali je presudan trenutak bila Velika srpska seoba 1690. godine, kada su se brojne porodice naselile na ovom području pod habzburškom upravom. Vremenom je srpska zajednica igrala važnu ulogu u pravoslavnom verskom životu, u administraciji, u odbrani carske granice, ali i u urbanom i komercijalnom razvoju banatskih gradova. Ruta uključuje istraživanje srpske četvrti i nekih centralnih ulica, gde su učesnici otkrili priče jedne od najuglednijih i najuticajnijih zajednica u Banatu.
Nemačka biblioteka „Aleksander Tiez“ u Rešici nedavno je bila domaćin događaja posvećenog Danima nacionalne kulture. Susret je okupio ljubitelje kulture, predstavnike kulturnih institucija i javnost zainteresovanu za sudbinu rumunskih zajednica van granica. Centralni trenutak bilo je predstavljanje toma „Kulturni godišnjak Rumuna u Vojvodini“, čiji je autor dr Trajan Kačina, izvršni savetnik i odgovoran za kulturu u Gradskoj kući Vršca. Autor je govorio o kulturnom, društvenom i obrazovnom životu Rumuna u srpskom Banatu, ističući suštinsku ulogu kulture u očuvanju nacionalnog identiteta. Odnosi sa maticom su dobri, ali nam je potrebna konkretnija podrška, naglasio je Kačina, upozorivši na izazove sa kojima se suočava rumunska zajednica u Srbiji. Autor je naveo da je između popisa stanovništva od 2010. do 2021. godine broj Rumuna u srpskom Banatu smanjen za preko 26%, što znači približno 6.400 ljudi. Postoji nekoliko sela koja su nestala u celini, a fenomen je uzrokovan i demografskim padom i migracijom Rumuna koji su dobili rumunsko državljanstvo i odlučili da odu, koristeći prednosti statusa građana Evropske unije, objasnio je dr Kačina. Naglasio je da su, uprkos ovim realnostima, stalni odnos sa Rumunijom i institucionalna podrška od vitalnog značaja za očuvanje rumunskog jezika, kulture i nacionalnog identiteta u istorijskim rumunskim zajednicama u Srbiji. Među primerima konkretne potrebne podrške, pomenuo je stipendije za rumunske studente u Srbiji, koje bi mogle da podstaknu očuvanje obrazovanja na rumunskom jeziku, posebno u kontekstu mešovitih brakova. Bez stvarne pomoći, sledeće generacije rizikuju da ne budu aktivni govornici rumunskog jezika, a za dve generacije rumunski identitet bi mogao biti izgubljen, upozorio je Kačina. Ervin Jozef Cigla, glavni organizator događaja, istakao je važnost prekogranične kulturne saradnje. Jedna od naših kulturnih misija je održavanje veza sa rumunskim zajednicama van granica, posebno sa zajednicom u Srbiji. Imamo čvrste kulturne odnose, prijateljstva i saradnju koje doprinose očuvanju rumunskog jezika, kulture i identiteta u Vojvodini, kazao je Cigla.
Reprezentacija Rumunije plasirala se na osmo mesto na Evropskom prvenstvu u vaterpolu za muškarce u Beogradu, nakon što je poražena od Crne Gore rezultatom 21-15 u meču za pozicije 7 i 8. Rumunija je ostvarila svoj cilj da završi među osam najboljih ekipa i kvalifikuje se za Svetsko prvenstvo sledeće godine. Rumunija je t zauzela 8. mesto i na Evropskom prvenstvu 2024. godine. Najbolji dosadašnji plasman reprezentacije bilo je četvrto mesto osvojeno 1993. i 2006. godine.