Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Istorija za sve: Izložba „Vlad Drakula“

Osmoro holandsko-rumunske braće koji vole istoriju Rumunije, odrasli su u Sigišoari, poznatom srednjovekovnom gradu u centralnoj Rumuniji i mislili su da urade nešto kako bi obogatili ponudu grada. Sigišoara uživa pažnju onih koji posete Rumuniju, a nikada ne škodi da ponuda bude raznovrsnija. Tako su otvorili inter-aktivnu izložbu kao pozivnicu u fascinantni svet vladara Vlada Cepeša, sina grada. Vlad Cepeš rodjen je 1431 god. u Sigišoari, a sin je Vlada Drakule. Vlad Cepes preuzeo je ime svog oca Drakurea ili Drakula, ime koje su mu dali stranci, i postao je popularan po istoimenom romanu Brama Stokera. Vlad Cepes vladao je Rumunijom 1448., izmedju 1456.-1462. i 1476. godine. Izložba se zove “The Dracula Investigation u prevodu “Istraga Drakule i predstavlja istoriju vladara izvan legende. Bila je osoba sa osećanjima, ranjivo dete, Vlad Drakula bio je sin, brat, ratnik.

Istorija za sve: Izložba „Vlad Drakula“
Istorija za sve: Izložba „Vlad Drakula“

, 11.02.2020, 12:32

Osmoro holandsko-rumunske braće koji vole istoriju Rumunije, odrasli su u Sigišoari, poznatom srednjovekovnom gradu u centralnoj Rumuniji i mislili su da urade nešto kako bi obogatili ponudu grada. Sigišoara uživa pažnju onih koji posete Rumuniju, a nikada ne škodi da ponuda bude raznovrsnija. Tako su otvorili inter-aktivnu izložbu kao pozivnicu u fascinantni svet vladara Vlada Cepeša, sina grada. Vlad Cepeš rodjen je 1431 god. u Sigišoari, a sin je Vlada Drakule. Vlad Cepes preuzeo je ime svog oca Drakurea ili Drakula, ime koje su mu dali stranci, i postao je popularan po istoimenom romanu Brama Stokera. Vlad Cepes vladao je Rumunijom 1448., izmedju 1456.-1462. i 1476. godine. Izložba se zove “The Dracula Investigation u prevodu “Istraga Drakule i predstavlja istoriju vladara izvan legende. Bila je osoba sa osećanjima, ranjivo dete, Vlad Drakula bio je sin, brat, ratnik.



Jedan od brace Timon, koji ima 26 god. ispričao je za Radio Rumuniju kako su započeli ovaj put : ‘Već dugo vremena primećujem da mladi napuštaju Sigišoaru, jer nemaju puno mogućnosti. Mali broj ljudi se uključuje u kreiranje novih projekata ili aktivnosti za turiste. Turisti kažu da osim 2-3 sata šetnje i obilaska grada nemaju šta da rade. Mislili smo da treba nešto da uradimo. Bio je to dug proces, imali smo različite opcije i još ih uvek imamo, ali do sada smo dobro uradili. I sada, razmišljamo o budućnosti projekta, imamo različita mišljenja, ali znamo da ne moramo ništa lično shvatiti. Na primer, u početku smo želeli da se bavimo dizajnom. I tako sam stigao do Silvije, znamo da neke stvari ne možemo uraditi zato što ih drugi rade bolje.



Scenograf Silvija Joana Horobeanu, ispričala nam je kako se pridružila projektu : ,,Timon me je kontaktirao, rekao mi je o čemu se radi i učinilo mi se jako zanimljivo da neko želi da postavi našu istoriju na jedan inovativan način. Ja sam im predložila modernu I minimalističku varijantu, zato što verujem da je jednostavnost najznačajnija, posebno kada želimo da objasnimo veliki istorijski zaplet. Na početku mislila sam na projekcije, želela sam da uradimo i animacije u više soba. Razmišljala sam o senkama i došla sam do transparentnosti.



I tako je došlo do onoga što sada nudi izložba: projekcije, pozorište senki, otisci. Posetilac ima na raspolaganju 5. soba, u kojima Vlad Cepeš priča svoju životnu priču. Može da vidi animacije, skulpture, svetlosne efekte i senke. Jedinstvena izložba, koja kombinuje tehnologiju sa istorijom. To je verovatno zato što su inicijatori projekta mladi. Lemre, mladji Timonov brat, objasnio nam je: ,,Svidja mi se ova srednjovekovna stvar, mnogo volim istoriju. Mislili smo da imamo potencijal, ali nismo znali šta da radimo. Razmišljali smo o Sigišoari, s obzirom da smo tamo odrasli, da je prelep grad pod zaštitom UNESKO-a. Ljudi kada čuju o Transilvaniji, stalno razmišljaju o Vladu Cepešu, kao o Drakuli. Obično ljudi koji dolaze ovde ne razmišljaju o istinitoj priči, razmišljaju više o vampirima. Mi smo smatrali da treba predstaviti istinu i da je učinimo jednostavnijom, interaktivnom za ljude koji ovde dolaze.



Ovde u “The Dracula Investigation, dizajn je kreiran od nule. Scenograf Silvija Joana Horobeanu ispričala nam je kako je došla do jedne ideje: ,,Želela sam da stvorim senzaciju. Pre svega cela akcija, to jest broj priča prikazanih na izložbi, dešava se napolju i predložila sam da stavimo u salu nešto što bi predstavljalo eksterijer. Budući da je sve belo i da je zatvoren prostor, predložila sam da unesemo jedan spoljašnji element i da iskoristimo njegov zvuk. Da ga emitujemo uz pomoć zvučnika nije bilo prikladno te sam predložila da stavimo šljunak, a momci su me mrzeli zbog toga, s obzirom da su preneli puno kofa. Na kraju i oni su bili zadovoljni i videli su da odgovara našem projektu.



Zajedno sa Silvijom i osmoro braće radilo je nekoliko mladih rumunskih umetnika, od pripovedača do vajara, koji su kreirali ovaj izložbeni put od 20. minuta. Organizatori su otvoreni za kritike, pa su na izlazu postavili 2. Kutije, u koje posetioci mogu da ostave svoje utiske o izložbi. Ako im se izložba svidi, staviće svoj utisak u kutiju sa dobrim impresijama, a ako ne, u kutiju sa lošim. Takodje na jednom panou je napisano ,,Nezadovoljnima, vratićemo novac !


Ova izložba pripada srećnim mestima koja mogu da se posete u znak sećanja na Vlada Cepeša, kao i Stari Sud u Bukureštu i Vladarski dvorac u Trgovištu.

Foto: Mariana Chiriță/RRI
Rumunija danas Уторак, 23 јун 2026

Koliva – reinterpretirana (23.06.2026)

Koljiva je jedno od najvažnijih obrednih jela u rumunskoj kulturi i duhovnosti. Napravljena od kuvanog, zaslađenog i ukrašenog pšeničnog zrna,...

Koliva – reinterpretirana (23.06.2026)
Cursa de rățuște (Foto facebook.com/cursaderatustecluj)
Rumunija danas Уторак, 16 јун 2026

Trka pačića u Klužu (16.06.2026)

Svake godine, 1. juna, na Dan deteta, reke širom zemlje postaju poprište šarenog i energičnog takmičenja. Hiljade gumenih pačića, od kojih...

Trka pačića u Klužu (16.06.2026)
Race for the Cure 2026 (Foto: fb.com / Fundatia Renasterea)
Rumunija danas Уторак, 09 јун 2026

Race for the Cure, 12. izdanje (09.06.2026)

Rumunija je na prvom mestu u Evropi po broju smrtnih slučajeva izazvanih rakom. Iako je mortalitet i u našoj zemlji u opadanju i sve više akcija...

Race for the Cure, 12. izdanje (09.06.2026)
Afiș campanie fundraising (Foto: facebook.com/irina.enea)
Rumunija danas Уторак, 02 јун 2026

Opasnost (02.06.2026)

„Opasnost“, lik koji je stvorila spisateljica Raluka Poenaru u istoimenom romanu nagrađenom 2017. godine Trofejem Artur, koji se dodeljuje za...

Opasnost (02.06.2026)
Rumunija danas Уторак, 26 мај 2026

Transilvanska mačka nadomak međunarodnog priznanja (26.05.2026)

Za rasnu mačku koja učestvuje na takmičenjima, lepota nije samo u oku ocenjivača. Govorimo o stavu, podigreu. Transilvanska mačka je ove godine...

Transilvanska mačka nadomak međunarodnog priznanja (26.05.2026)
Rumunija danas Уторак, 19 мај 2026

Performativni žurnal u manjim mestima (19.05.2026)

Kulturna platforma Frilenser pokrenula je projekat NIMENI_NIMIC – performativni žurnal na malim sajmovima, umetnički kolaborativni proces...

Performativni žurnal u manjim mestima (19.05.2026)
Rumunija danas Уторак, 12 мај 2026

Topolino napunio deset godina (12.05.2026)

Danas se vraćamo udruženju koje nam je u prošlosti privuklo pažnju: „Topolino –Udruženje Tudor – Aleksandru“, ili „Topolino,...

Topolino napunio deset godina (12.05.2026)
Rumunija danas Уторак, 05 мај 2026

Umetnost za sve (05.05.2026)

Svakodnevno se suočavamo sa sistemskim izazovima sa kojima se osobe sa invaliditetom susreću — od fizičkih prepreka i nedostatka prilagođenih...

Umetnost za sve (05.05.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company