Prognoza Svetske banke za Rumuniju
Očekuje se da će se globalna ekonomija ove godine smanjiti na 2,5%, u odnosu na prognozu rasta u januaru od 2,6%, zbog rata na Bliskom istoku.
Marija Nenadić-Zurka и Ştefan Stoica, 12.06.2026, 13:43
Očekuje se da će se globalna ekonomija ove godine smanjiti na 2,5%, u odnosu na prognozu rasta u januaru od 2,6%, zbog rata na Bliskom istoku. Procena se nalazi u najnovijem izveštaju Svetske banke. Prema međunarodnoj finansijskoj instituciji, ako se prognoza potvrdi, ovo bi bio najsporiji ekonomski rast od početka pandemije krajem 2019. godine. A stvari bi mogle izgledati i gore, upozorava Svetska banka: rast bi mogao da uspori na samo 1,3% ako se poremećaji u snabdevanju energijom pokažu ozbiljnijim i donesu značajan stres finansijskim tržištima.
Što se tiče Rumunije, Svetska banka dolazi sa prognozom koja se podudara ili je veoma bliska prognozama drugih domaćih i međunarodnih institucija. Prema Svetskoj banci, očekuje se da će rumunska ekonomija ove godine zabeležiti nulti rast, u poređenju sa prognozom od 1,3% u januaru. Očekuje se da će bruto domaći proizvod Rumunije porasti za 1,7% sledeće godine, nakon što je Svetska banka u januaru prognozirala rast od 1,9%. U 2028. godini rumunska ekonomija će porasti za 2%.
Od januara, najznačajnija pogoršanja prognoza zabeležena su za Rumuniju, Tursku, Republiku Moldaviju i Ukrajinu, uglavnom određena šokom cena sirovina, zajedno sa razvojem događaja specifičnim za svaku zemlju, navodi se u izveštaju Svetske banke. U periodu 2026-2028, očekuje se da će fiskalna politika u velikoj meri podržati rast u većini ekonomija. Očekuje se da će fiskalni deficiti ostati visoki, zbog stalnih pritisaka na potrošnju, uključujući i u oblasti odbrane. Ograničeni fiskalni prostor, posebno u Crnoj Gori, Rumuniji i Ukrajini, verovatno će ograničiti sposobnost vlasti da apsorbuju ovaj šok, upozorava Svetska banka. Nedavno je Nacionalna komisija za strategiju i prognozu procenila ekonomski rast od samo 0,1% za 2026. godinu, revidirajući prethodnu prognozu naniže za 0,9 procentnih poena.
Srednjoročni izgledi su razvijeni u teškom geopolitičkom kontekstu, sa neizvesnostima pojačanim intenziviranjem sukoba na Bliskom istoku, što je dovelo do velikog energetskog šoka na globalnom tržištu. Inflatorni efekat izazvan povećanjem cena goriva poklopio se sa domaćim naporima da se isprave makroekonomske neravnoteže nastavkom primene mera budžetske konsolidacije, što je dovelo do pogoršanja izgleda za tekuću godinu, procenjuje Nacionalna komisija za strategiju i prognozu. Srednjoročno, zadržavaju se nepromenjene procene ekonomskog rasta, za ceo period 2027-2029, sa prosečnim godišnjim tempom bruto domaćeg proizvoda od 2,2%, što je uglavnom podržano kontinuiranim razvojem investicionog procesa. Nakon pada u 2026. godini, privatna potrošnja će rasti prosečnim godišnjim tempom iznad bruto domaćeg proizvoda, kao rezultat postepenog smanjenja efekata budžetske konsolidacije.