Evropska komisija je korigovala naniže privredni rast Rumunije (18.11.2026)
Evropska komisija svake godine objavljuje prolećnu i jesenju prognozu ekonomskih pokazatelja svih članica Unije, zemalja kandidata, članica Evropske asocijacije slobodne trgovine i razvijenih ekonomija i ekonomija u usponu.
Roxana Vasile и Mircea Mihai, 18.11.2026, 12:01
Evropska komisija svake godine objavljuje prolećnu i jesenju prognozu ekonomskih pokazatelja svih članica Unije, zemalja kandidata, članica Evropske asocijacije slobodne trgovine i razvijenih ekonomija i ekonomija u usponu. Prema jesenjoj prognozi, objavljenoj u utorak, za razliku od Evropske unije, čiji se privredni rast procenjuje na 1,4%, Rumunija će zabeleziti smanjenje od 0,3%. Naša zemlja, posle blagog rasta u 2025. godini, prolazi ove godine kroz umerenu recesiju, ali prema prognozi Evropske komisije Bukurešt se može nadati privrednom rastu sledeće godine. Evropska komisija smatra da je fiskalna konsolidacija posledica ove politike štedje, sa kojom stanovnici zemlje sve teže izlaze na kraj, iako centralne vlasti i Brisel smatraju da je štednja neophodna za budžetsku ravnotežu. Glavni faktor koji utiče na rumunsku privredu je potrošnja stanovništva koja je opala za 2 % u vreme kada su plate i penzije na ledu, a inflacija ne posustaje. Evropska komisija prognozira stopu inflacije na kraju godine od 7,9%, za 2% višu nego u prolećnoj prognozi. Prema procenama privatna potrošnja u Evropskoj uniji povećaće se ove godine za 1,3%. Komisija ocenjuje da će Rumunija iz umerene recesije izaći sledeće godine, kada će zabeležiti privredni rast od 1,8%, a u 2028. godini oko 2,2%. Oporavak se očekuje posle postepenog povećanja potrošnje, privatnih i javnih investicija i evropskih fondova. Dodata pomoć mogla bi da bude eksploatacija prirodnog gasa iz Projekta Neptun Deep.
Na tržištu rada stopa nezaposlenost mogla bi da dostigne 6,7% ove godine i da se postepeno smanji u 2027. godini. Budžestki deficit ove godine procenjuje se na 6% bruto nacionalnog proizvoda, na 5,7% u 2027. i na 5,6% u 2028. godini, a javni dug u 2028. godini na oko 64%. Nova politička nestabilnost-posle produžene prošlogodišnje krize-mogla bi negativno da utiče na fiskalnu konsolidaciju na sredni rok, na eroziju poverenja i na privatne investicije, upozorava Evropska komisija. Neizvesnosti u vezi sa spoljnom potražnjom, posebno u autoindustriji, i visokim cenama energije i dalje predstavljaju veliki izazov za industriju.