Inflacija u Evropskoj uniji u porastu
Inflacija je ponovo u centru pažnje evropske ekonomije, a vesti nisu nimalo ohrabrujuće.
Marija Nenadić-Zurka и Corina Cristea, 19.11.2026, 10:51
Inflacija je ponovo u centru pažnje evropske ekonomije, a vesti nisu nimalo ohrabrujuće. Nakon nekoliko meseci u kojima se činilo da se tempo rasta cena stabilizovao, oktobar je doneo novo ubrzanje cena u Uniji, prema najnovijim podacima koje je objavio Evrostat. Oni pokazuju da je godišnja stopa inflacije u Evropskoj uniji dostigla 4% u oktobru, sa 3,8% u prethodnom mesecu, a identična evolucija je zabeležena i u evrozoni. Povećanje je tim relevantnije jer je u oktobru prošle godine inflacija iznosila 2,5% na nivou Evropske unije i 2,1% u evrozoni. Prošlog meseca, zemlje Unije sa najnižim godišnjim stopama inflacije bile su: Švedska (0,6%), Češka i Danska (obe 2,1%). U poređenju sa situacijom u septembru, godišnja stopa inflacije je pala u devet država članica, ostala stabilna u dve i porasla u 16 država članica.
U ovoj evropskoj slici, Rumunija zauzima nezavidnu poziciju: sa godišnjom inflacijom od 7% u oktobru – što je za pola procentnog poena više u odnosu na septembar – zemlja je ponovo na vrhu rang liste. Neželjeni kontra-efekt, koji potvrđuje teškoće rumunske ekonomije u borbi protiv povećanja cena. Rumuniju slede Litvanija, sa 6,1%, i Bugarska, sa 5,9%. Proračuni pokazuju značajnu razliku od tri procentna poena između Rumunije i evropskog proseka, što se prevodi u godišnju stopu rasta cena znatno iznad one zabeležene na nivou zajednice. Povećanje u slučaju Rumunije prethodno je potvrdio Nacionalni institut za statistiku, koji je pokazao da je godišnja stopa inflacije nastavila da raste u oktobru i dostigla 6,9%, sa 6,6% u septembru. Nešto različite vrednosti između dve institucije imaju jednostavno objašnjenje, koje je povezano sa različitim metodologijama, koje uzimaju u obzir i druge indekse. Prema podacima Evrostata, na evropskom nivou, skuplja za 21 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine, energija i dalje predstavlja glavni faktor pritiska na cene. Usluge su takođe dale značajan doprinos, dok su industrijska ne energetska roba i hrana, alkohol i duvan dali manji doprinos.
Za stanovništvo, makroekonomske brojke se prevode u jednostavnu realnost: ista količina novca kupuje sve manje proizvoda i usluga. Porodice sa niskim prihodima su najizloženije, jer je veći deo njihovog budžeta namenjen za hranu, energiju, prevoz i druge neophodne troškove. U Rumuniji, problem je pojačan unutrašnjim ranjivostima ekonomije, a iza procenata stoje milioni ljudi koji prilagođavaju svoje troškove, odustaju od nekih kupovina i pokušavaju da se nose sa sve višim troškovima života.