Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Izveštaj Evropske Organizacije za Ekonomsku Saradnju i Razvoj po pitanju mi

Izveštaj koji je u sredu u Parizu objavila Organizacija za Ekonomsku Saradnju i Razvoj pokazuje da je 2018. godine broj migranata porastao na globalnom nivou za dva procenta u odnosu na prethodnu godinu. Razlozi migracije su različiti, ali je cilj isti — razvijene zemlje sveta, gde su odlučili da se nasele 5,3 miliona ljudi koji su napustili svoje matične zemlje.

Izveštaj Evropske Organizacije za Ekonomsku Saradnju i Razvoj po pitanju mi
Izveštaj Evropske Organizacije za Ekonomsku Saradnju i Razvoj po pitanju mi

, 19.09.2019, 17:24

Izveštaj koji je u sredu u Parizu objavila Organizacija za Ekonomsku Saradnju i Razvoj pokazuje da je 2018. godine broj migranata porastao na globalnom nivou za dva procenta u odnosu na prethodnu godinu. Razlozi migracije su različiti, ali je cilj isti — razvijene zemlje sveta, gde su odlučili da se nasele 5,3 miliona ljudi koji su napustili svoje matične zemlje.


Sjedinjene Američke Države su i prošle godine bile prva destinacija za migrante, a zatim sledi Nemačka, dok je najviše stanovnika definitivno napustilo Kinu, Rumuniju, Indiju, Poljsku, Vijetnam, Meksiko i Siriju.


Najveći broj migranata je odlučilo da se preseli u drugu zemlju zbog radnih mesta ili da se pridruže porodici koja je već u inostranstvu, dok je migracija iz humanitarnih ili političkih razloga osetljivo opala, za preko 35% u odnosu na 2017. godinu – samo milion zahteva za azil je podnešeno u zemljama članicama Evropske Organizacije za Ekonomsku Saradnju i Razvoj (OECD), uglavnom od strane Avganistanaca, Sirijaca, Iračana i Venecuelanaca.


Druga kategorija migranata su oni koji se privremeno iseljavaju, u trajanju od nekoliko nedelja do nekoliko godina, u interesu posla, takozvani upućeni radnik“, kojih je 2017. godine bilo skoro 5 miliona, kad se radila poslednja aktualizacija. Zaposleni se najviše kreću u evropskim zemljama, a Poljska je na prvom mestu kao destinacija kad je reč o radnicima koji privremeno migriraju zbog posla. U ovu zemlju najviše dolaze Ukrajinci, za koje je poljska država specijalno izmenila zakonodavstvo, kao i stanovnici Belorusije. Još jednu kategoriju privremenih migranata predstavljaju strani studenti u razvijenim državama sveta, a njihov broj je prošle godine porastao za 7%, na 3, 5 miliona, a prvo odredište su Sjedinjene Američke Države.


Centralizovani podaci pokazuju da je iz Rumunije u 2018. godini emigriralo skoro 500.000 ljudi. Najviše Rumuna je otišlo u Nemačku — 54%, u Veliku Britaniju — 12% i u Italiju — 10%. Kada je reč o migraciji u Rumuniju, najviše ljudi je došlo iz Republike Moldavije, Kine i Francuske.


Istog dana kad je Evropska Organizacija za Ekonomsku Saradnju i Razvoj obvjavila svoj izveštaj, tema migracije je bila raspravljana i u Rimu, gde su se, nakon godinu dana hladnih odnosa koji je kulminirao u februaru, opozivom francuskog ambasadora iz Italije, sastali francuski predsednik Emanuel Makron i italijanski premijer Đuzepe Konte. Dva državnika su se saglasila da sve države članice Evropske Unije treba da preuzmu migrante koji stižu u Italiju. Da bi se ovo postiglo, rekao je francuski lider, potreban je automatski evropski mehanizam prijema, koji će migrantima omogućiti da budu preuzeti pre nego što stignu na Maltu i u Italiju.

AI (foto: Ion Puican)
Aktuelnosti Cреда, 03 децембар 2025

Veštačka inteligencija i modeliranje veština zaposlenih ( 03.12.2025)


Izveštaj Svetskog ekonomskog foruma pokazuje da će se skoro 39% sadašnjih veština zaposlenih promeniti do 2030. godine, ali veštačka...

Veštačka inteligencija i modeliranje veština zaposlenih ( 03.12.2025)

Vesti (02.12.2025)
Aktuelnosti Уторак, 02 децембар 2025

Vesti (02.12.2025)

Predsednik Nikušor Dan primio je ambasadora Crne Gore, Danila Brajovića, radi predaje akreditivnih pisama. Predsednik je pozdravio intenzivan...

Vesti (02.12.2025)
Освячення розпису Національного собору
Aktuelnosti Cреда, 05 новембар 2025

Potreba, i u Rumuniji, za Nacionalnom hramom (05.11.2025)

Rumunija je bila jedina većinski pravoslavna zemlja na svetu koja nije imala Nacionalan hram, iako je ideja o izgradnji takvog zdanja postojala još...

Potreba, i u Rumuniji, za Nacionalnom hramom (05.11.2025)
Sefovi diplomatija Nemačke i Rumunije Johan Vadeful i Oana Coju
Aktuelnosti Cреда, 15 октобар 2025

 Rumunsko-nemački odnosi (15.10.2025)

Neubedljivi pre tri decenije kada je Rumunija oklevala na evropskom putu, rumunsko-nemački odnosi napredovali su posle ulaska zemlje u Evropsku...

 Rumunsko-nemački odnosi (15.10.2025)
Aktuelnosti Субота, 04 октобар 2025

 Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (04.10.2025)

Predsednik Rumunije Nikušor Dan ocenio je da pretnja dronovima nije samo pitanje susedstva sa Rusijom i da bi zid protiv dronova, često pominjan na...

 Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (04.10.2025)
Aktuelnosti Уторак, 30 септембар 2025

Slušajte program Radija Rumunija Internacional za 30.09.2025

RadioRomaniaInternational · Slušajte program Radija Rumunija Internacional za...

Slušajte program Radija Rumunija Internacional za 30.09.2025
Aktuelnosti Четвртак, 25 септембар 2025

Rusija – hibridna opsada Republike Moldavije (25.09.2025)

Samo nekoliko dana nakon što je predsednica Republike Moldavije, Maja Sandu upozorila na opasnost od ruskog mešanja u parlamentarne izbore koji će...

Rusija – hibridna opsada Republike Moldavije (25.09.2025)
Aktuelnosti Cреда, 24 септембар 2025

Vesti – 24.09.2025

Predlog za pokretanje odgovornosti protiv ministarke životne sredine, voda i šuma, Dijane Buzojanu, koji je podnela stranka Alijansa za ujedinjenje...

Vesti – 24.09.2025

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company