Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Mere upravljanja energetskom krizom (25.2.2022)

U Rumuniji su poslednjih meseci eksplodirali računi za gas i struju, nakon liberalizacije tržišta i značajnog rasta na globalnom nivou. Mnogi od njih su se udvostručili, a u nekim slučajevima povečani i za 4-5 puta, iako postoji zakon kojim se cene ovih komunalnih usluga kompenzuju i ograničavaju u periodu od 1. novembra 2021. do 30. marta 2022. U tom kontekstu, vlada u Bukureštu odlučila je o novim merama zaštite stanovništva i privrede od posledica poskupljenja energenata i gasa. Mere će se sprovoditi godinu dana, garantujući predvidljivost i stabilnost potrebne građanima i poslovnom okruženju. Tako će se od 1. aprila primenjivati jedinstvene stope za male i velike potrošače. Što se tiče potrošača u domaćinstvu, oni koji budu koristili do 100 kilovata električne energije mesečno imaće fiksnu stopu od 0,68 leja/kwh. Trenutno postoji preko 4 miliona domaćinstava koja spadaju u ovu vrstu potrošnje, navode nadležni. Umesto toga, oni koji budu trošili između 100 i 300 kilovata mesečno platiće nešto više, odnosno 0,8 leja po kilowatu. Prema podacima, ima još 4 miliona domaćinstava. Za potrošače koji nisu domaćinstva–mala i srednja preduzeća, javne ustanove, bolnice,škole, vrtići, bogomolje, gradske kuće, univerziteti, nevladine organizacije, kao i druge slične institucije–biće naplaćena jedinstvena naknada u vrednosti od 1 leja/kwh. Za prirodni gas, potrošači u domaćinstvima koji će imati godišnju potrošnju do 1.200 kubnih metara platiće 0,31 leja/kw. Za potrošače koji nisu u domaćinstvu, cena prirodnog gasa će biti 0,37 leja/kw. U slučaju velikih potrošača energije, tekući računi biće smanjeni za 20%, a biće usvojene i druge šeme pomoći za prirodni gas. Uticaj na budžet za električnu energiju i prirodni gas biće oko 14,5 milijardi leja (2,93 milijarde evra) do kraja ove godine. Sve ove tarife će vlada usvojiti sledeće nedelje. S druge strane, vlasti su se odlučile i na niz dodatnih mera, bez kršenja evropskih pravila, koje bi Rumuniju izložile prekršajnom postupku. Tako će stopa povraćaja troškova nabavke biti maksimalno 5% za dobavljače i uvodi se dodatni porez za trgovinsku aktivnost na rumunskom tržištu, kako bi se destimulisale ponovljene transakcije koje mogu dovesti do viših cena. Istovremeno, zeleni sertifikati će biti suspendovani do kraja 2022. godine i produženo njihovo važenje uz obustavu, mera koja će privremeno smanjiti fiskalni pritisak na budžet, čime će se bolje podržati mere zaštite stanovništva i ekonomije. Kako navode u Vladi, primena novih mera posle 1. aprila omogućiće održivi“ nastavak napora države da obezbedi zaštitu stanovništva i poslovnog okruženja, koji će godinu dana imati stabilnost cena uz poštovanje slobodnog tržišta.

Mere upravljanja energetskom krizom (25.2.2022)
Mere upravljanja energetskom krizom (25.2.2022)

, 25.02.2022, 12:42

U Rumuniji su poslednjih meseci eksplodirali računi za gas i struju, nakon liberalizacije tržišta i značajnog rasta na globalnom nivou. Mnogi od njih su se udvostručili, a u nekim slučajevima povečani i za 4-5 puta, iako postoji zakon kojim se cene ovih komunalnih usluga kompenzuju i ograničavaju u periodu od 1. novembra 2021. do 30. marta 2022. U tom kontekstu, vlada u Bukureštu odlučila je o novim merama zaštite stanovništva i privrede od posledica poskupljenja energenata i gasa. Mere će se sprovoditi godinu dana, garantujući predvidljivost i stabilnost potrebne građanima i poslovnom okruženju. Tako će se od 1. aprila primenjivati jedinstvene stope za male i velike potrošače. Što se tiče potrošača u domaćinstvu, oni koji budu koristili do 100 kilovata električne energije mesečno imaće fiksnu stopu od 0,68 leja/kwh. Trenutno postoji preko 4 miliona domaćinstava koja spadaju u ovu vrstu potrošnje, navode nadležni. Umesto toga, oni koji budu trošili između 100 i 300 kilovata mesečno platiće nešto više, odnosno 0,8 leja po kilowatu. Prema podacima, ima još 4 miliona domaćinstava. Za potrošače koji nisu domaćinstva–mala i srednja preduzeća, javne ustanove, bolnice,škole, vrtići, bogomolje, gradske kuće, univerziteti, nevladine organizacije, kao i druge slične institucije–biće naplaćena jedinstvena naknada u vrednosti od 1 leja/kwh. Za prirodni gas, potrošači u domaćinstvima koji će imati godišnju potrošnju do 1.200 kubnih metara platiće 0,31 leja/kw. Za potrošače koji nisu u domaćinstvu, cena prirodnog gasa će biti 0,37 leja/kw. U slučaju velikih potrošača energije, tekući računi biće smanjeni za 20%, a biće usvojene i druge šeme pomoći za prirodni gas. Uticaj na budžet za električnu energiju i prirodni gas biće oko 14,5 milijardi leja (2,93 milijarde evra) do kraja ove godine. Sve ove tarife će vlada usvojiti sledeće nedelje. S druge strane, vlasti su se odlučile i na niz dodatnih mera, bez kršenja evropskih pravila, koje bi Rumuniju izložile prekršajnom postupku. Tako će stopa povraćaja troškova nabavke biti maksimalno 5% za dobavljače i uvodi se dodatni porez za trgovinsku aktivnost na rumunskom tržištu, kako bi se destimulisale ponovljene transakcije koje mogu dovesti do viših cena. Istovremeno, zeleni sertifikati će biti suspendovani do kraja 2022. godine i produženo njihovo važenje uz obustavu, mera koja će privremeno smanjiti fiskalni pritisak na budžet, čime će se bolje podržati mere zaštite stanovništva i ekonomije. Kako navode u Vladi, primena novih mera posle 1. aprila omogućiće održivi“ nastavak napora države da obezbedi zaštitu stanovništva i poslovnog okruženja, koji će godinu dana imati stabilnost cena uz poštovanje slobodnog tržišta.

Aktuelnosti среда, 20 август 2025

Garancije bezbednosti za Ukrajinu? (20.08.2025)

Rumunija će doprineti čvrstim bezbednosnim garancijama za Ukrajinu, koje će biti sprovedene kroz blisku saradnju između Evrope i SAD, rekao je,...

Garancije bezbednosti za Ukrajinu? (20.08.2025)
Foto: pixabay.com
Aktuelnosti четвртак, 14 август 2025

Kakav sporazum bi trebalo da ima Ukrajina? (14.08.2025.)

Uoči samita Trampa i Putina na Aljasci, održan je niz sastanaka o Ukrajini i njenoj budućnosti, u onlajn i fizičkom formatu, između lidera...

Kakav sporazum bi trebalo da ima Ukrajina? (14.08.2025.)
Vesti – 01.08.2025
Aktuelnosti петак, 01 август 2025

Vesti – 01.08.2025

Od danas, 1. avgusta u Rumuniji je na snazi prvi paket fiskalno-budžetskih mera štednje usmerenih na smanjenje prekomernog deficita zemlje. Mere...

Vesti – 01.08.2025
Vesti (22.07.2025)
Aktuelnosti уторак, 22 јул 2025

Vesti (22.07.2025)

Šerban Dimitrije Sturdza, poslanik u Evropskom parlamentu (Grupa EKR – Evropski konzervativci i reformisti) i izvestilac u senci za dosije o...

Vesti (22.07.2025)
Aktuelnosti уторак, 15 јул 2025

Vesti (15.07.2025).

Poslanik Evropskog parlamenta, Šerban Dimitrije Sturdza, poziva srpske vlasti da poštuju prava rumunske manjine u istočnoj Srbiji. Kao član...

Vesti (15.07.2025).
Aktuelnosti петак, 11 јул 2025

Vesti – 11.07.2025

Strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama je „jako“, rekao je u petak predsednik Nikušor Dan na društvenim mrežama, povodom...

Vesti – 11.07.2025
Aktuelnosti петак, 11 јул 2025

Moody’s o budžetskom deficitu u Rumuniji (11.07.2025.)

Fiskalne mere koje je nedavno preduzela vlada Rumunije su „važan korak“ ka uravnoteženju budžeta, saopštila je međunarodna agencija za...

Moody’s o budžetskom deficitu u Rumuniji (11.07.2025.)
Aktuelnosti среда, 09 јул 2025

Preporuke EKOFIN-a (09.07.2025.)

Rumunski ministar finansija Aleksandru Nazare predstavio je u utorak na Ekonomskom i finansijskom savetu u Briselu mere koje je usvojila Vlada u...

Preporuke EKOFIN-a (09.07.2025.)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company