Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Masovno penzinisanje u pravosudju (03.11.2022)

Rumunski ministar pravde, Katalin Pedoju, upozorio je da bi špekulacije u vezi sa takozvanim posebnim penzijama koje ne poštuju pincip doprinosa za penzijsko osiguranje mogle da destabilizuju aktivnost sudova i tužilastva zbog masovnih odlazaka u penziju. Pre nekoliko dana Vrhovnom savetu sudstva dostavljeno je čak 65 zahteva za penzionosanje. Medju ovima nalaze se i zahtevi poznatih imena kao ăto su imena članice Vrhovog saveta sudstva Gabrijele Baltag, bivše šefice nedavno ukinute specijalne sekcije koja je bila zadužena za anketiranje prestupa u pravosudju Adine Florea ili nekadasnjeg šef Direkcije za vodjene istrage protiv organizovaniog kriminala i terorizam Feliksa Banile. Ministar Predoju je razgovarao sa predstavnicima glavnih pravosudnih institucija i uveravao sagovornike da u pripremi ne postoji nikakav nacrt zakona koji bi menjao sadašnje odredbe koje se primenjuju penzijama u pravosudnom sistemu. Svaki nacrt u ovoj oblast, dodao je ministar pravde, ima više etapa, a saglasnost ministarstva može se dati samo ako se vodi računa o obezbedjivanju nezavisnosti pravobranilaca i efikasnosti pravosudnog sistema. Ministar je dodao da je službena penzija sastavni element nezavisnosg statuta pravobranilaca. Predoju je apelovao na javnu odgovornost kada se razmatrakju ovakve teme. Ljudi iz ovog sistema su uznemireni nakon što je Svetska banka završila plan o reformi rumunskog penzijskog sistema i predložila da se sadašnje posebne penzije obračunaju vodeći računa o doprinosu za penzijsko osiguranje i da se ne formiraju nove privilegovane kategorije. Svetska banka preporučuje da posebne penzije ne treba da budu veće od ličnih dohodaka u vreme radnog staža i da se pravobranioci penzionišu kao i ostali radnici u javnom sistemu. Reforma penzijskog sistema, koja treba da se završi do kraja tekuće godine, predvidjena je Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, plan dogovoren sa Evropskom komisijom. U zemlji u kojoj večina od oko 5 miliona penzionera prima samo nekoliko stotina evra mesečno, tema posebnih penzija, koje su i deset puta veće od prosečnih, mogla bi da bude tempirana bomba na socijalnom planu i da stvara velike političke neprijatnosti vlastima koje ne preduzimaju ništa da isprave ove anomalije. Port parol Vlade Rumunije Dan Karbunaru izjavio je da, prema raspoloživim podacima, izmene u penzijskom sistemu neće biti nagle da ne bi izazvale debalanse. Formirana je radna grupa koja će razmatrati odredbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koje se tiču posebnih penzija, a stručnjaci Ministarstva analiziraju i vode konsultacije sa Svetskom bankom, precizirao je port parol Vlade Rumunije.

Masovno penzinisanje u pravosudju (03.11.2022)
Masovno penzinisanje u pravosudju (03.11.2022)

, 03.11.2022, 11:02

Rumunski ministar pravde, Katalin Pedoju, upozorio je da bi špekulacije u vezi sa takozvanim posebnim penzijama koje ne poštuju pincip doprinosa za penzijsko osiguranje mogle da destabilizuju aktivnost sudova i tužilastva zbog masovnih odlazaka u penziju. Pre nekoliko dana Vrhovnom savetu sudstva dostavljeno je čak 65 zahteva za penzionosanje. Medju ovima nalaze se i zahtevi poznatih imena kao ăto su imena članice Vrhovog saveta sudstva Gabrijele Baltag, bivše šefice nedavno ukinute specijalne sekcije koja je bila zadužena za anketiranje prestupa u pravosudju Adine Florea ili nekadasnjeg šef Direkcije za vodjene istrage protiv organizovaniog kriminala i terorizam Feliksa Banile. Ministar Predoju je razgovarao sa predstavnicima glavnih pravosudnih institucija i uveravao sagovornike da u pripremi ne postoji nikakav nacrt zakona koji bi menjao sadašnje odredbe koje se primenjuju penzijama u pravosudnom sistemu. Svaki nacrt u ovoj oblast, dodao je ministar pravde, ima više etapa, a saglasnost ministarstva može se dati samo ako se vodi računa o obezbedjivanju nezavisnosti pravobranilaca i efikasnosti pravosudnog sistema. Ministar je dodao da je službena penzija sastavni element nezavisnosg statuta pravobranilaca. Predoju je apelovao na javnu odgovornost kada se razmatrakju ovakve teme. Ljudi iz ovog sistema su uznemireni nakon što je Svetska banka završila plan o reformi rumunskog penzijskog sistema i predložila da se sadašnje posebne penzije obračunaju vodeći računa o doprinosu za penzijsko osiguranje i da se ne formiraju nove privilegovane kategorije. Svetska banka preporučuje da posebne penzije ne treba da budu veće od ličnih dohodaka u vreme radnog staža i da se pravobranioci penzionišu kao i ostali radnici u javnom sistemu. Reforma penzijskog sistema, koja treba da se završi do kraja tekuće godine, predvidjena je Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, plan dogovoren sa Evropskom komisijom. U zemlji u kojoj večina od oko 5 miliona penzionera prima samo nekoliko stotina evra mesečno, tema posebnih penzija, koje su i deset puta veće od prosečnih, mogla bi da bude tempirana bomba na socijalnom planu i da stvara velike političke neprijatnosti vlastima koje ne preduzimaju ništa da isprave ove anomalije. Port parol Vlade Rumunije Dan Karbunaru izjavio je da, prema raspoloživim podacima, izmene u penzijskom sistemu neće biti nagle da ne bi izazvale debalanse. Formirana je radna grupa koja će razmatrati odredbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koje se tiču posebnih penzija, a stručnjaci Ministarstva analiziraju i vode konsultacije sa Svetskom bankom, precizirao je port parol Vlade Rumunije.

Pregled glavnih društveno-političkih događaja nedelje (04.10.2025)
Aktuelnosti Субота, 06 децембар 2025

Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (06.12.2025)

1.Decembar, Nacionalni praznik Rumunije, obeležen je paradama, vojnim i religioznim svečanostima. Centralna svečanost održana je u Bukureštu na...

Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (06.12.2025)
AI (foto: Ion Puican)
Aktuelnosti Cреда, 03 децембар 2025

Veštačka inteligencija i modeliranje veština zaposlenih ( 03.12.2025)


Izveštaj Svetskog ekonomskog foruma pokazuje da će se skoro 39% sadašnjih veština zaposlenih promeniti do 2030. godine, ali veštačka...

Veštačka inteligencija i modeliranje veština zaposlenih ( 03.12.2025)

Vesti (02.12.2025)
Aktuelnosti Уторак, 02 децембар 2025

Vesti (02.12.2025)

Predsednik Nikušor Dan primio je ambasadora Crne Gore, Danila Brajovića, radi predaje akreditivnih pisama. Predsednik je pozdravio intenzivan...

Vesti (02.12.2025)
Освячення розпису Національного собору
Aktuelnosti Cреда, 05 новембар 2025

Potreba, i u Rumuniji, za Nacionalnom hramom (05.11.2025)

Rumunija je bila jedina većinski pravoslavna zemlja na svetu koja nije imala Nacionalan hram, iako je ideja o izgradnji takvog zdanja postojala još...

Potreba, i u Rumuniji, za Nacionalnom hramom (05.11.2025)
Aktuelnosti Cреда, 15 октобар 2025

 Rumunsko-nemački odnosi (15.10.2025)

Neubedljivi pre tri decenije kada je Rumunija oklevala na evropskom putu, rumunsko-nemački odnosi napredovali su posle ulaska zemlje u Evropsku...

 Rumunsko-nemački odnosi (15.10.2025)
Aktuelnosti Субота, 04 октобар 2025

 Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (04.10.2025)

Predsednik Rumunije Nikušor Dan ocenio je da pretnja dronovima nije samo pitanje susedstva sa Rusijom i da bi zid protiv dronova, često pominjan na...

 Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (04.10.2025)
Aktuelnosti Уторак, 30 септембар 2025

Slušajte program Radija Rumunija Internacional za 30.09.2025

RadioRomaniaInternational · Slušajte program Radija Rumunija Internacional za...

Slušajte program Radija Rumunija Internacional za 30.09.2025
Aktuelnosti Четвртак, 25 септембар 2025

Rusija – hibridna opsada Republike Moldavije (25.09.2025)

Samo nekoliko dana nakon što je predsednica Republike Moldavije, Maja Sandu upozorila na opasnost od ruskog mešanja u parlamentarne izbore koji će...

Rusija – hibridna opsada Republike Moldavije (25.09.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company