Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Odgovor Bukurešta na tvrdnje Moskve (07.11.2022)

Ministarstvo spoljnih poslova Rumunije odbacilo je krajem prošle nedelje navode ruskog predsednika Vladimira Putina, koji – prema saopštenju diplomatije u Bukureštu – lažno izazivaju ideju da Rumunija ima teritorijalne pretenzije od Ukrajine. ,,Lider Kremlja je iskoristio Dan narodnog jedinstva da u subotu ponovo kritikuje Zapad i Ukrajinu, ali i, da, pored toga, opravda, rat koji vodi protiv Ukrajine. Između ostalog, po Putinovom mišljenju, Zapad bi namerno iskrivio istinu o Drugom svetskom ratu i o ulozi Sovjetskog Saveza u pobedi nad nacističkom Nemačkom. A Vladimir Putin je nastavio: Znamo za ideje političara u Poljskoj da naprave državu ,,od jednog do drugog mora… pre Drugog svetskog rata se mnogo pričalo o tome. To je bila fiks ideja. Od Baltičkog do Crnog mora. Sada vidimo da se poljski i ukrajinski zvaničnici drže za ruke, ali ova ideja je živa. A ideja o apsorpciji Ukrajine i dalje postoji.Kao što se svakako govori o vraćanju onih teritorija koje su oduzete Poljskoj, moramo priznati da ih je Staljin zauzeo posle Drugog svetskog rata. Zauzete su velike teritorije od Rumunije, od Mađarske“, rekao je ruski predsednik. Ne samo da je Bukurešt odbacio tvrdnje da ima teritorijalne pretenzije prema Ukrajini, već je preko Ministarstva spoljnih poslova ponovio da agresija koju je Rusija pokrenula 24. februara predstavlja ozbiljno i brutalno kršenje principa međunarodnog prava, uključujući suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine. Kroz isto saopštenje, Bukurešt je ponovo potvrdio, kao i u brojnim drugim prethodnim prilikama, svoju čvrstu podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, unutar njenih sadašnjih međunarodno priznatih granica. Po mišljenju Bukurešta, koje se stalno ponavlja od početka rata, ruska invazija na Ukrajinu je nezakonita i ima višestruke regionalne i globalne posledice. Podsetimo, od početka neprijateljstava u Ukrajini, na diplomatskom nivou, Bukurešt je bio aktivan deo napora na multilateralnom nivou da se osudi ruska agresija i zalaže se da oni koji su odgovorni odgovore. Zatim je Bukurešt pružio humanitarnu podršku milionima izbeglica koje su prešle rumunske granice. Vlada Rumunije je stalno odgovarala na zahteve Kijeva i nudila, između ostalog, gorivo, lekove, hranu i hitnu pomoć. Preko međunarodnog humanitarnog čvorišta osnovanog u Sučavi (severoistočni deo Rumunije), Rumunija je omogućila desetine humanitarnih transporta iz drugih zemalja. Na kraju, ali ne i najmanje važno, Rumunija je bila u velikoj meri uključena u olakšavanju transporta i tranzita ukrajinskih žitarica na međunarodna tržišta.

Odgovor Bukurešta na tvrdnje Moskve (07.11.2022)
Odgovor Bukurešta na tvrdnje Moskve (07.11.2022)

, 07.11.2022, 13:40

Ministarstvo spoljnih poslova Rumunije odbacilo je krajem prošle nedelje navode ruskog predsednika Vladimira Putina, koji – prema saopštenju diplomatije u Bukureštu – lažno izazivaju ideju da Rumunija ima teritorijalne pretenzije od Ukrajine. ,,Lider Kremlja je iskoristio Dan narodnog jedinstva da u subotu ponovo kritikuje Zapad i Ukrajinu, ali i, da, pored toga, opravda, rat koji vodi protiv Ukrajine. Između ostalog, po Putinovom mišljenju, Zapad bi namerno iskrivio istinu o Drugom svetskom ratu i o ulozi Sovjetskog Saveza u pobedi nad nacističkom Nemačkom. A Vladimir Putin je nastavio: Znamo za ideje političara u Poljskoj da naprave državu ,,od jednog do drugog mora… pre Drugog svetskog rata se mnogo pričalo o tome. To je bila fiks ideja. Od Baltičkog do Crnog mora. Sada vidimo da se poljski i ukrajinski zvaničnici drže za ruke, ali ova ideja je živa. A ideja o apsorpciji Ukrajine i dalje postoji.Kao što se svakako govori o vraćanju onih teritorija koje su oduzete Poljskoj, moramo priznati da ih je Staljin zauzeo posle Drugog svetskog rata. Zauzete su velike teritorije od Rumunije, od Mađarske“, rekao je ruski predsednik. Ne samo da je Bukurešt odbacio tvrdnje da ima teritorijalne pretenzije prema Ukrajini, već je preko Ministarstva spoljnih poslova ponovio da agresija koju je Rusija pokrenula 24. februara predstavlja ozbiljno i brutalno kršenje principa međunarodnog prava, uključujući suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine. Kroz isto saopštenje, Bukurešt je ponovo potvrdio, kao i u brojnim drugim prethodnim prilikama, svoju čvrstu podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, unutar njenih sadašnjih međunarodno priznatih granica. Po mišljenju Bukurešta, koje se stalno ponavlja od početka rata, ruska invazija na Ukrajinu je nezakonita i ima višestruke regionalne i globalne posledice. Podsetimo, od početka neprijateljstava u Ukrajini, na diplomatskom nivou, Bukurešt je bio aktivan deo napora na multilateralnom nivou da se osudi ruska agresija i zalaže se da oni koji su odgovorni odgovore. Zatim je Bukurešt pružio humanitarnu podršku milionima izbeglica koje su prešle rumunske granice. Vlada Rumunije je stalno odgovarala na zahteve Kijeva i nudila, između ostalog, gorivo, lekove, hranu i hitnu pomoć. Preko međunarodnog humanitarnog čvorišta osnovanog u Sučavi (severoistočni deo Rumunije), Rumunija je omogućila desetine humanitarnih transporta iz drugih zemalja. Na kraju, ali ne i najmanje važno, Rumunija je bila u velikoj meri uključena u olakšavanju transporta i tranzita ukrajinskih žitarica na međunarodna tržišta.

„Ziua Ascultătorului”
Aktuelnosti Недеља, 03 мај 2026

Slušajte program Radija Rumunija Internacional za 03.05.2026

RadioRomaniaInternational · Slušajte program Radija Rumunija Internacional za...

Slušajte program Radija Rumunija Internacional za 03.05.2026
„Ziua Ascultătorului”
Aktuelnosti Субота, 02 мај 2026

Slušajte program Radija Rumunija Internacional za 02.05.2026

RadioRomaniaInternational · Slušajte program Radija Rumunija Internacional za...

Slušajte program Radija Rumunija Internacional za 02.05.2026
Stranice istorije
Aktuelnosti Понедељак, 13 април 2026

Gimnazija Aron Pumnul u Černovcima

Škola je ono što je najviše stvorilo modernog čoveka, počev od 18. veka, budući da je obrazovanje postalo verovanje da se kroz njega može...

Gimnazija Aron Pumnul u Černovcima
Sursa foto: Şantierul Naval Mangalia S.A. / Facebook
Aktuelnosti Уторак, 07 април 2026

Brodogradilište u Mangaliji u stečaju (07.04.2026)

Rumunija prolazi kroz težak period, obeležen rastom taksi, poreza i cena. Teška industrija je takođe pogođena zatvaranjem brodogradilišta Damen...

Brodogradilište u Mangaliji u stečaju (07.04.2026)
Aktuelnosti Понедељак, 06 април 2026

Dan NATO-a u Rumuniji (06.04.2026)

U delikatnom trenutku za NATO, u kojem lider Sjedinjenih Američkih Država, njegov glavni vojni i finansijski donator, tretira Alijansu kao igračku...

Dan NATO-a u Rumuniji (06.04.2026)
Aktuelnosti Понедељак, 30 март 2026

Intervju sa Katarinom Romanov, profesorkom u gimnaziji Vrnjačka Banja o učešću na prestižnom evropskom događaju „Your Europe, Your Say! 2026

Evropski ekonomski i socijalni komitet (EESK) organizovao je 19. i 20. marta u Briselu događaj „Tvoja Evropa, tvoje mišljenje!” (Your Europe...

Intervju sa Katarinom Romanov, profesorkom u gimnaziji Vrnjačka Banja o učešću na prestižnom evropskom događaju „Your Europe, Your Say! 2026
Aktuelnosti Понедељак, 02 март 2026

Narodna banka Rumunije – scenariji o inflaciji (02.03.2026.)

Narodna banka Rumunije objavila je da očekuje pogoršanje izgleda inflacije, koja će u aprilu, maju i junu zabeležiti izraženiji porast nego...

Narodna banka Rumunije – scenariji o inflaciji (02.03.2026.)
Aktuelnosti Понедељак, 23 фебруар 2026

Rumunija, počasni gost na Frankfurtskom međunarodnom sajmu knjiga 2028. (23.02.2026)

Rumunija će predstaviti svoju književnost i, uopšte, kulturu, kao počasni gost na 80. Frankfurtskom međunarodnom sajmu knjiga, u centralnoj...

Rumunija, počasni gost na Frankfurtskom međunarodnom sajmu knjiga 2028. (23.02.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company