Javni dug u porastu (10.06.2026)
Prema najnovijim podacima Ministarstva finansija, javni dug Rumunije je u februaru tekuće godine povećan sa 964 miliarde leja (193 nilijarde evra) u januaru na 990 miliardi leja (198 miliardi evra).

Ştefan Stoica и Mircea Mihai, 10.06.2025, 11:09
Prema najnovijim podacima Ministarstva finansija, javni dug Rumunije je u februaru tekuće godine povećan sa 964 miliarde leja (193 nilijarde evra) u januaru na 990 miliardi leja (198 miliardi evra). Javni dug je sa 54,3% u januaru povećan na 56,3 % bruto društvenog proizvoda u februaru. U februaru srednjoriočni i dugorični dug je povećan sa 889 miliardi leja u januaru na skoro 913 miliardi leja, a kratkoročni sa 75 miliardi leja na 78 miliardi. Najveći deo duga, više od 800 miliardi leja, predstavljaju državne hartije od vrednosti. Državne pozajmice dostigle su 161 miliardu leja. Dug u domaćoj valuti iznosi 470 miliardi leja, u evrima 413,5 miliardi leja, a u dolarima skoro 105 miliardi. Prema podacima Ministarstva finansija u februaru dug centralne javne administracije je povećan sa 940 miliardi u januaru na 966 miliardi leja i najveći deo duga je na kratki i dugi rok. Najveći deo javnog duga je u evrima i lejima. Dug javne administracije povećan je na 24,5 miliardi leja sa 24,4 miliardi u prethodnom mesecu. U februaru unutrašnji dug javne administracije iznosio je skoro 494 miliarde leja, odnosno 28% bruto društvenog proizvoda i najveći deo je dug centralne javne administracije i samo 1% lokalne administracije.
U nedavnoj analizi ekonomske situacije zemalja Evropske unije, Evropska komisija je u slučaju Rumunije konstatovala da je javni dug prošle godine povećan na skoro 55% i da će se ove godine približiti procentu od 60%. Budžetski deficit Rumunije je najveći u Evropskoj uniji, navodi Komisija i dodaje da zvanični Bukurešt nije preduzeo nijednu efikasnu meru i nije ostvario fiskalnu refirmu za koju je preuzeo odgovornost. Prema navodima Komisije na pogoršanje finansijske situacije Rumunije uticalo je povećanja tekućih troškova, posebno plata i penzija. Ovih dana proevropske parlamentarne partije dogovaraju se o zajedničkom programu o smanjenju javnih troškova i boljem prikupljanje budžetskih sredstava. Mnogi analitičari strahuju da vlada ne može da izbegne uvodjenje novih poreza, scenario koji poslovni ljudi ne priželjkuju.