Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Da li nam veštačka inteligencija krade poslove? Može li se nešto učiniti povodom toga? (05.03.2025)

Strah da će veštačka inteligencija podstaći krizu nezaposlenosti, čineći ljudski rad irelevantnim, postalo je jedno od najbitnijih pitanja našeg vremena.

Photo: geralt / pixabay.com
Photo: geralt / pixabay.com

и , 05.03.2025, 11:58

Strah da će veštačka inteligencija podstaći krizu nezaposlenosti, čineći ljudski rad irelevantnim, postalo je jedno od najbitnijih pitanja našeg vremena. Iako optimističnija predviđanja tvrde da će veštačka inteligencija samo zameniti zadatke koji se ponavljaju, koji ne zahtevaju kreativnost ili inovativnost, zaposlenima u medijima i kreativnim industrijama je jasno da stvari izgledaju mračnije. Više od jedne trećine prevodilaca je izgubilo posao zbog veštačke inteligencije, a mnoge kompanije ukinule su radna mesta za pisce sadržaja, zadržavajući samo minimum kako bi rad veštačke inteligencije „zvučao više ljudski“. Pored toga, 46% ispitanika u studiji sprovedenoj u Sjedinjenim Državama strahuje da će veštačka inteligencija zameniti novinare i autore knjiga.

Luiza Baniaj, ekspert sa više od 20 godina u oblasti upravljanja Ljudskim resursima i konsultant za organizacionu transformaciju, smatra da je, u ovom kontekstu, značaj stalnog usavršavanja važniji nego ikada. Međutim, odgovornost , podjednako snose i poslodavac i zaposleni:

„Pre svega, to (pojava AI) treba da stvori potrebu za učenjem. Odgovornost za učenjem leži na svakom od nas, odnosno moj šef ne može biti odgovoran za to kako se ja razvijam, ali je odgovoran za to da imam neophodne alate i znanje kako bi mogla da radim posao za koji sam angažovana. Ili da mogu da rastem unutar kompanije, jer je i za mene i kompaniju prednost da se razvijam u toj kompaniji. Najteže je prilagoditi kulturnog čoveka, a ne da on raste, sa stanovišta veština i kompetencija. Kada se kulturno prilagodi kompaniji, zna kako se stvari dešavaju, razume taj posao, najlakše je, zapravo, da ulaže u rast, da bi napredovao na druge pozicije. A ovo je posao menadžera. Vas posao je, međutim, da preuzmete odgovornost za sopstveni razvoj.“

Luiza Baniaj smatra da za one na koje veštačka inteligencija direktno utiče, na individualnom nivou, jer posao za koji su se školovali više nije neophodan, strah ima negativne posledice. Predlaže još jedan drugačiji stav:

„Svaki put to je kao proces, vrtim se u krug, da razumem šta želim, šta volim da radim, šta od onoga što znam da radim može biti plaćeno?“ Šta se više ne plaća od onog što znam da radi? Dobro, šta mogu da uradim drugačije da bih zadržala svoju relevantnost? A onda morate početi da učite druge veštine, to je sve. Sve se menja. Postoji posao strimera već nekoliko godina! Postoji Uber? Da li postoji mogućnost da radim globalne prevode? Pojaviće se poslovi etike veštačke inteligencije, pojaviće se detektori lažnih vesti, na primer, koji će biti veoma važni u kompaniji“.

Luiza Baniaj smatra da Rumunija poslednjih godina nije dovoljno i efikasno ulagala u razvoj veština neophodnih odeljenjima za ljudske resurse, kako bi oni u svom maksimalnom kapacitetu doprineli u organizacionom i kadrovskom razvoju. Takođe smatra da veštine srednjeg menadžmenta nisu rasle organski i u korelaciji sa infrastrukturom kompanije, tako da menadžeri imaju znaje da razviju ljudski potencijal timova koje vode, na održiv i zdrav način. Ljudi na takvim pozicijama više nemaju potrebne ili odgovarajuće alate da pomognu drugima da se razvijaju, ostanu motivisani i angažovani.

„To se desilo tokom poslednje krize 2008-2009, kada je bila velika kriza. Naravno, posle toga smo prolazili kroz krize, pandemije i tako dalje… i trenutno kroz šta prolazimo. Ali onda šta se dogodilo: kompanije su morale da ponovo isplivaju na površinu veoma brzo, da bi preživele. Tada su im bili potrebni ljudi striktno fokusirani na postizanje rezultata. Ti ljudi su doneli rezultate. Oni su samo isporučili rezultate poslovanja/procesa. U oblasti ljudi, ako želite da poboljšate upravljanje, morate organski ulagati i treba da unesete razvoj, na strateški način. Vi ste taj koji mora da nauči menadžera kako da koristi čekić i nakovanj.

Vi ste taj koji morate da izvršite svoju dužnost da ih naučite, a zatim stvorite povoljan kontekst da to sprovedu, a za to nije bilo mnogo vremena. I tada su mnogi napredovali sa titulama, sa imenima; Nekako je poboljsanje poziciji korišćeno kao metoda zadržavanja, što je pogrešno, jer dugoročno samo stvara sigurnost, ne stvara razvoj ili angažovanje, to je oblik zaštite ugovora. I to se oseća, vidi se po obrascima ponašanja u kompaniji, vidi se po pritiscima, to se vidi u činjenici da više nema dirigenta, to je uloga menadžera u krajnjoj liniji, da usmerava. On je kao dirigent orkestra, tako fin i kul može da bude u smislu uticaja koji ima…“

Nedavna studija pokazuje da 50% zaposlenih u Rumuniji veruje da trenutni programi prekvalifikacije/poboljšanja u kompanijama ne uspevaju da razviju veštine komunikacije i odnosa (meke veštine) prilagođene scenarijima iz stvarnog života. U velikim kompanijama ovaj procenat dostiže 56%.

Za Luizu Baniaj, uloga koju kompanija može da igra u životima svojih zaposlenih je časna, jer oni imaju priliku da pruže ljudima korisne veštine, ne samo na poslu, već u svim oblastima njihovog života. Učenje efikasnog komuniciranja, uključivanja u donošenje odluka ili davanja i primanja povratnih informacija su kvalitete koje doprinose boljem životu i boljem društvu uopšte. Stoga će organizacije koje prihvataju kontinuirano učenje imati zaposlene spremne da odgovore na promene našeg vremena. Za njih će tehnologija biti saveznik, a ne razlog za strah.

Sefovi diplomatija Nemačke i Rumunije Johan Vadeful i Oana Coju
Aktuelnosti Cреда, 15 октобар 2025

 Rumunsko-nemački odnosi (15.10.2025)

Neubedljivi pre tri decenije kada je Rumunija oklevala na evropskom putu, rumunsko-nemački odnosi napredovali su posle ulaska zemlje u Evropsku...

 Rumunsko-nemački odnosi (15.10.2025)
Pregled glavnih društveno-političkih događaja nedelje (04.10.2025)
Aktuelnosti Субота, 04 октобар 2025

 Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (04.10.2025)

Predsednik Rumunije Nikušor Dan ocenio je da pretnja dronovima nije samo pitanje susedstva sa Rusijom i da bi zid protiv dronova, često pominjan na...

 Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (04.10.2025)
Slušajte program Radija Rumunija Internacional za 30.09.2025
Aktuelnosti Уторак, 30 септембар 2025

Slušajte program Radija Rumunija Internacional za 30.09.2025

RadioRomaniaInternational · Slušajte program Radija Rumunija Internacional za...

Slušajte program Radija Rumunija Internacional za 30.09.2025
Il premier della Repubblica di Moldova, Dorin Recean (foto: gov.md)
Aktuelnosti Четвртак, 25 септембар 2025

Rusija – hibridna opsada Republike Moldavije (25.09.2025)

Samo nekoliko dana nakon što je predsednica Republike Moldavije, Maja Sandu upozorila na opasnost od ruskog mešanja u parlamentarne izbore koji će...

Rusija – hibridna opsada Republike Moldavije (25.09.2025)
Aktuelnosti Cреда, 24 септембар 2025

Vesti – 24.09.2025

Predlog za pokretanje odgovornosti protiv ministarke životne sredine, voda i šuma, Dijane Buzojanu, koji je podnela stranka Alijansa za ujedinjenje...

Vesti – 24.09.2025
Aktuelnosti Субота, 20 септембар 2025

Novi dokumentarni film Tudora Platona (20.09.2025)

Intimna i dirljiva priča o komunikaciji između generacija, dokumentarni film „Skoro savršena porodica“, u režiji Tudora Platona i produkciji...

Novi dokumentarni film Tudora Platona (20.09.2025)
Aktuelnosti Четвртак, 28 август 2025

Evropska podrška Republici Moldaviji (28.08.2025)

Republika Moldavija je juče proslavila 34 godine od sticanja nezavisnosti od bivšeg Sovjetskog Saveza. Na svom evropskom putu i suočena sa...

Evropska podrška Republici Moldaviji (28.08.2025)
Aktuelnosti Уторак, 26 август 2025

Vesti (26.08.2025)

Kako javlja ambasada Rumunije u Srbiji, u Uzdinu, mestu naseljenom pretežno rumunskim etničkim rumunima, održan je od 21. do 24. avgusta Festival...

Vesti (26.08.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company