Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (22.08.2026)
Sa dva aviona F-16 rumunska vojska je neutralisala morski dron identifikovan samo nekoliko metara od platforme prirodnog gasa Neptun Deep u Crnom moru, izjavio je u četvrtak vršilac dužnosti ministra odbrane Radu Miruca.
Bogdan Matei и Mircea Mihai, 22.08.2026, 00:00
Sa dva aviona F-16 rumunska vojska je neutralisala morski dron identifikovan samo nekoliko metara od platforme prirodnog gasa Neptun Deep u Crnom moru, izjavio je u četvrtak vršilac dužnosti ministra odbrane Radu Miruca. Da bi se zaštitili životi nekoliko stotina radnika na platformi i kritička infrastruktura, doneta je odluka da se morski dron uništi, dodao je Miruca. Ministar nije naveo čije je vlasništvo dron, ali je precizirao da je Ukrajina potvrdila da bespilotna letelica ne pripada njoj. Predsednik Rumunije Nikušor Dan je na na svom fejsbuk nalogu napisao ,,Odlučno osudjujem intenzifikaciju ove vrste neodgovornih incidenata od strane Ruske federacije’’. Kada će Projekat Neptun Deep postati operativan 2027.godine postoje realne šanse da Rumunija postane najveći proizvodjač prirodnog gasa u Evropskoj uniji. Članica NATO i Evropske unije Rumunija ima kopnenu granicu sa Ukrajinom u dužini od 614 kilimetara i u poslednje četiri godine suočavala se sa brojnim neovlašćenim ulascima ruskih dronova u vazdušni prostor i sa minama u Crnom moru na najvažnijim komercijalnim i energetskim rutama.
Javni dug Rumunije premašio je 60% bruto društvenog proizvoda i u ovim okolnostima vlada ne može doneti nove mere za povećanje troškova za lične dohotke i socijalnu pomoć, saopštio je vršilac dužnosti ministra finansija Aleksandru Nazare. Nazare je dodao da se Rumunija i dalje nalazi u procesu prekomernog deficita i da plan fiskalne konsolidacije, dogovoren sa Evropskom komisjom, predvidja jasne granice za povećanje rashoda. Za 2026. godinu budžetski deficit procenjuje se na 6%, za 1,9% manji u odnosu na 2025. i za 3,3 odsto u odnosu na 2024.godinu.
Liga asocijacija poljoprivrednih proizvodjača traži od rumunskih vlasti da budno prate koridore ukrajinskih žitarica koje prolaze kroz Rumuniju zbog moguće reaktivacije takozvanih koridora solidarnosti za proizvode iz susedne države. Liga zahteva da ulazni dokumenti u Rumuniju treba da budu identični sa izlaznim. Predlažu se i trase koje će biti pod nadzorom Nacionalne kompanije za adminitraciju drumske infrastrukture i Rumunske policije kao i uvodjenje mobilnih vaga na svim graničnim prelazima. U slučaju teretnih vozova zahteva se provera pečata pri ulasku i izlasku iz zemlje. Sličan zahtev uputila je prošle nedelje vlastima u Bukureštu i Alijansa za poljoprivredu i saradnju, koja zahteva riguroznu kontrolu kretanja ukrajinskih žitarica u tranzitu i konkretne mere zaštite ekonomskih interesa Rumunije.
Politički komitet Unije spasite Rumuniju (USR)-stranke koja zajedno sa Nacionalnom liberalnom partijom (PNL) i Demokratskim savezom Madjara u Rumuniji (UDMR) čine vladu predvodjenu liberalnim premijerom Ilijom Boložanuom kojoj je izglasano nepoverenje 5. maja-okupio se u sredu uveče na sednici na kojoj je potvrdjena podrška predsedniku stranke Dominiku Fricu, gradonačelniku Temišvara. Sednica je zakazana posle ocene ustavnosti Zakona Nacionalne agencije o integritetu. Prema pomenutom zakonu gradonačelnik Temišvara mogao bi da izgubi funkciju, jer je pravosnažnom odlukom proglašen u sukobu interesa. Gradonačelnik i njegove pristalice optužuju ustavne sudije za zloupotrebu moći. Mediji pišu da prema takozvanom ,,amandmanu Fric’’ više od 120 osoba izgubiće mandate ili funkcije u slučaju konačne sudske odluke o nepoštovanju režima nekompatibilnosti i sukoba interesa. Odobrene ili ne, odluke Ustavnog suda su konačne i ne mogu se menjati. Nije prvi put kada Ustavni sud svojim odlukama stvara prave potrese na političkoj sceni. Pre dve godine, blokirao je predsedničku kandidaturu sadašnje evroparlamentarke poznate rusofilke Dijane Šošoaka. Iz dosada javnom mnjenju još nerazjasnjenih razloga poništeni su predsednički izbori i na ovaj način Ustavni sud je izazvao najopskurniju i najneprijatniju epizodu u 35-to godišnjoj postkomunističkoj istoriji Rumunije.
Evropska plivačka federacija proglasila je rumunskog plivača David Popovića osvajača zlatnih medalja na 100 i 200 metara slobodno na Evropskom prvenstvu u Pariza za najboljeg evropskog plivača u 2025. godini. Prošle godine Popović je postigao izvanredne rezultate. Pod budnim okom trenera Adrijana Raduleskua osvojio je dve zlatne medalje na Svetskom prvenstvu u plivanju u Singapuru na 100 i 200 metara slobodno, a na Omladinskom prvenstvu Evrope u Samorinu dve zlatne i jednu bronzanu medalju. David Popović je i prvi plivač koji je osvojio duplu krunu na 100 i 200 metara na tri uzastopna Evropska prvenstva: u Rimu 2022., Beogradu 2024 i Parizu 2026. godine.