Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (29.08.2026)
Rumunski poslanici usvojili su u sredu Nacrt zakona o operativnoj i finansijskoj finalizaciji Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Ştefan Stoica и Mircea Mihai, 29.08.2026, 00:00
Rumunski poslanici usvojili su u sredu Nacrt zakona o operativnoj i finansijskoj finalizaciji Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Reforme predvidjene ovim Planom rumunska država je trabala ostvariti bez finansijskog podsticaja Evropske unije, ali ni sa evropskim fondovima nije uspela da ostvari sve reforme. Kao što je slučaj sa Zakonom o ličnim dohocima javnih radnika. Za usvajanje ovog zakona Rumunija je na raspolaganju imala više od četiri godine, ali ova inicijativa dokazala se se velikim fijaskom i postala pogodno tlo za političke obračune. Predsednik države Nikušor Dan, koji je u poslednjim mesecima pokušao da posreduje, saopštio je i zvanično da su pregovori sa političkim strankama propali i da će Rumunija izgubiti 770 miliona evra iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ovu suštinsku reformu budžetskog sektora nije trebalo odlagati godinama, dodao je predsednik države, zaboravljajući da precizira da je od 2022. godine na čelu Ministarstva rada bio član Socijaldemokratske partije (PSD). Šef države je sugerisao da političku odgovornost za ovaj fiasko dele ravnopravno sve političke stranke. U maju, posle izglasavanja nepoverenja koalicionoj vadi, sastavljenoj od Nacionalne liberalne (PNL), Unije spasite Rumuniju (USR) i Demokratskog saveza Madjara u Rumuniji (UDRM), predsednik je izjavio da je uveren da reforme predvidjene Nacionalnim programom oporaka i otpornosti neće biti iskompromitovane.
Senat Rumunije usvojio je izmene Zakona o integritetu u formi koja je prethodno usvojena u Poslaničkom domu. Zakon predvidja uvodjenje kartica o finansijskim interesima, koje će zameniti izjave o imovinskom stanju i interesima. Ove kartice neće sadržati više sve podatke iz izjava o imovinskom stanju državnih funkcionera. Kontroverzni amandman socijaldemokratske i populističke i ultranacionalističke opozicije sastavljene od Socijaldemokratske partije i Alijanse za ujedinjenje Rumuna (AUR) predvidja da izabranici koji su proglašeni nekompatibilnim ili u sukobu interesa pre usvajanja zakona gube mandat. Najzvučnija žrtva ovog amandmana, koji je Ustani sud proglasio ustavnim, je gradonačelnik Temišvara Dominik Fric, lider Unije spasite Rumuniju (USR). Unija će glasati protiv novog pravila jer prema oceni lidera senatora Unije spasite Rumuniju Sorina Šipoša dozvoljava jednoj parlamentarnoj večini da retroaktivno interveniše na rezultat glasanja. I Nacionalna liberalna partija (PNL) je glasala za amandman, iako smatra da odredba menjan pravila igre u toku i da je nemoralna je i nekorektna. Medjutim, ulog je prema oceni liberala novac koji se može izgubiti, tako da su glasali zajedno sa socijaldemokratama i Alijansom za ujedinjenje Rumuna. Evropski narodnjaci i Partija Renew Europe upozorile su ranije Evropsku komisiju da je amandman usvojen specijalno protiv gradonačelnika Temišvara i da ima neustavno retroaktivno dejstvo i da se u političke svrhe instrumentalizuju zakonske poluge. Amandman se kosi i sa pravosudjem Evrospke unije jer je Dominik Fric nemački državljanin izabran u Rumuniji u skaldu sa Sporazumom o funkcionisanju Evropske unije.
Dve susedne države Rumunije, Ukrajina i Moldavija, obeležile su 24. i 27. avgusta 35 godina od proglašenja nezavisnosti. Predsednik Rumunije Nikušor Dan nije prisustvovao svečanosti u Kijevu, već na skupu Koalicije voljnih u onlajn formatu. ,,Bila je ovo povoljna prilika da potvrdimo našu totalnu podršku Ukrajini i za nastavljanje razgovora o finalizaciji solidnog okvira za bezbednosne garancije’’, napisao je na platformi Iks. U četvrtak Nikušor Dan i ukrajinski kolega Volodimir Zelenski bili su gosti predsednice Moldavije Maje Sandu povodom Dana republike. Tri države će nastaviti saradnju u oblastima infrastrukture, energetike i bezbednosti, uključujući sperčavanje agresija dronovima, izjavio je predsednmik Nikušor Dan posle trilaterale u Kišinjevu. Republika Moldavija ima sceću jer za susede ima Rumuniju i Ukrajinu, izjavila je Maja Sandu.
U samom centru poslednjeg skandala na rumunskoj javnoj sceni je najdugovečniji šef rumunske Službe za obezbedjenje i zaštitiu Lučijan Pahoncu. Publikacija Rekorder je ove nedelje objavila podatke da je Pahoncu bio član represivnih snaga koje su po nalogu Čaušeskua poslate da uguše proteste u Bukureštu 21. decembra 1989. godine. U skaldu sa dokumentima Rekordera, Pahoncu je bio prisutan te noći u zoni barikade ispred Hotela Interkontinental u Bukureštu, gde su vojne snage ubile 48 ljudi i uhapsile više stotina demonstranata. Prema pisanju Rekordera, Pahoncu je bio umešan i 13. juna 1990. godine kada su organi reda pretukli i uhapsili više demonstranata na Trgu Univerziteta. U Kišinjevu, gde je boravio povodom Dana Republike, na pitanje postavljeno predsedniku Nikušoru Danu da li treba smeniti Pahoncua, šef rumunske države je odbacio sve navode koje su se pojavile u medijima sa napomenom da šef Službe za obezbedjenje i zaštitu nije učestvovao u represalijama nad demonstrantima u vreme revolucije 1989. godine pa ni kasnije.
U četvrtak ujutru u ekskluzivnoj ekonomskoj zoni Rumunije u Crnom moru izbio je veliki požar na komercijalnom brodu. Obalska straža Rumunije uspela je da evakuiše sve članove posade broda koji je plovio pod Dominikanskom zastavom. Od 12 članova posade jedan je teško povredjen. Predsednik Rumunije je pozdravio intervenciju i saopštio da će uslovi pod kojima je došlo do požara biti rasvetljeni. Predsednik je dodao da je brod pogodjen, ali nije poznato ko je napao brod. Ako će se dokazati da je brod potonuo usled napada, ovo će biti najteži incident na rumunskom primoriju ove nedelje. Zbog rata u Ukrajini ove nedelje skoro svakog dana zabeleženi su incidenti čak i na turističkim plažama sa dronovima u većini slučajeva sa ekplozivnim punjenjemm ili sa ostacima letelica.