Vesti – 02.06.2025
Događaji koji su obeležili današnji dan

Marija Nenadić-Zurka, 02.06.2025, 18:03
Nordijske, baltičke i centralnoevropske države članice NATO-a obećale su da će podržati pristupanje Ukrajine vojnom savezu, saopštili su lideri Poljske, Rumunije i Litvanije u Viljnusu u ponedeljak nakon samita B9 i nordijskih zemalja. U zajedničkom saopštenju izdatom u ime svih učesnika sastanka, pozvali su na veći pritisak na Rusiju, uključujući i veće sankcije. Postoji „zabrinutost zbog dugoročne bezbednosti u regionu Crnog mora, uključujući i Republiku Moldaviju“, rekao je rumunski predsednik Nikušor Dan, koji je bio na svom prvom putovanju u inostranstvo otkako je stupio na dužnost u glavnom gradu Litvanije. Potreban nam je jači NATO, a Rumunija će nastaviti da podržava Ukrajinu, rekao je on. Što se tiče diskusija o raspodeli brzto domaćeg proizvoda za odbranu, Nikušor Dan je rekao da „ne samo da treba da povećamo izdvajanje za odbranu, već i da proizvodimo vojnu opremu za odbranu“. Rumunski šef države najavio je da će se sledeći samit B9 održati 2026. godine u Bukureštu. Cilj samita u Viljnusu bio je priprema za samit NATO-a u Hagu, zakazan za kraj meseca. Događaju su prisustvovali i generalni sekretar NATO-a Mark Rute, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski i predstavnici saveznika NATO-a iz nordijskih zemalja (Danske, Norveške, Finske, Švedske, Islanda).
U Bukureštu se od ponedeljka sastaju radne grupe sa stručnjacima iz Socijaldemokratske stranke (PSD), Narodne liberalne partije (PNL), Unije spasimo Rumuniju (USR) i Demokratskog saveza Mađara u Rumuniji (UDMR), formacija koje bi mogle da čine buduću vladinu većinu, kako bi izložile vladin program. Cilj im je smanjenje deficita na 7,5% bruto domaćeg proizvoda, a glavna opcija koja se uzima u obzir je smanjenje državne potrošnje i povećanje stope naplate, pre nego što se razmotri povećanje poreza. Istovremeno, prozapadne stranke su najavile sastanke sa glavnim sindikalnim konfederacijama, usred strahova zaposlenih da bi buduće mere mogle da smanje životni standard. Lideri Socijaldemokratske stranke (PSD), Narodne liberalne partije (PNL), Unije spasimo Rumuniju (USR) i Demokratskog saveza Mađara u Rumuniji (UDMR) složili su se da buduću vladu mora da vodi politički premijer, a ne tehnokrata, i da je potreban detaljniji vladin program.
Rumunsko Ministarstvo rada, porodice, omladine i socijalne solidarnosti prvi put pristupa švajcarskim bespovratnim sredstvima za socijalnu pomoć u Rumuniji, vrednim 20 miliona švajcarskih franaka, saopštilo je ministarstvo u ponedeljak. Tako će 17,5 miliona franaka biti izdvojeno za integrisane socijalne usluge za ranjive zajednice, a 2,5 miliona za borbu protiv diskriminacije i promociju tradicije i kulture romske etničke grupe. Do sada su u Rumuniji potpisana četiri sporazuma o podršci sa švajcarskim fondovima u vezi sa finansiranjem malih i srednjih preduzeća, istraživanja, transporta i civilnog društva.
Rumunska privredna komora je prihvaćena kao zvanični pridruženi član Svetske turističke organizacije, postavši prva nevladina organizacija iz Rumunije koja je stekla ovaj status. Odluka je doneta na 123. sednici Izvršnog saveta Svetske turističke organizacije, koja je održana u Segoviji, u Španiji. Rumuniji je potrebno da najmanje 15% bruto domaćeg proizvoda generiše turistička industrija, što je ambiciozan cilj koji bi je svrstao među glavne turističke destinacije u Evropi – rekao je Mihaj Daraban, predsednik Rumunske privredne komore. Svetska turistička organizacija, agencija Ujedinjenih nacija za promociju turizma širom sveta, okuplja 160 zemalja članica i 517 pridruženih članova iz privatnog sektora, a Rumunija je jedan od osnivača iz 1975. godine.
Situaciju u rudniku soli Praid (centralna Rumunija), pogođen nedavnim poplavama, ove nedelje proverava Kontrolno telo premijera, kako bi se otkrili uzroci i odgovorna lica. Radna grupa će delovati na izvršnom nivou i tražiti tehnička, ekonomska i finansijska rešenja za sanaciju štete na rudniku soli. Vršilac dužnosti premijera Katalin Predoju izjavio je da je situacija u rudniku soli Praid posebna, sa ekološkim i lokalnim ekonomskim implikacijama, i da je zato osnovao međuresorni odbor koji će pronaći održiva rešenja za zaštitu cele zajednice, a ne samo da bi izvršio jednokratnu intervenciju. Izvršna vlast će usvojiti niz odluka kojima će dodeliti pomoć koja se sastoji od građevinskog materijala, hrane i osnovnih potrepština, kao i finansijsku pomoć porodicama i osobama pogođenim ekstremnim vremenskim pojavama.
Rumunska fregata „Kralj Ferdinand“, koja je u misiji u Sredozemnom moru, sprovodi opsežne operacije potrage i spasavanja na moru, nakon što je u nedelju ujutru primećen nestanak vojnog nadzornika iz posade. U vreme nestanka, fregata Rumunskih pomorskih snaga nalazila se u međunarodnim vodama, otprilike 90 nautičkih milja od libijske luke Bengazi. Prema Ministarstvu narodne odbrane, kao podršku akcijama koje neprestano sprovode fregata i helikopter na njoj, helikopteri i brodovi iz Nemačke, Italije, Luksemburga, Turske, Francuske i Grčke učestvovali su u potrazi za mornarom, naizmenično. Fregata „Kralj Ferdinand“ napustila je zemlju 5. maja kako bi učestvovala, otprilike 40 dana, u operaciji pod pokroviteljstvom Evropske unije. Brod bi trebalo da se vrati kući sredinom juna.