Vesti – 03.07.2025
Događaji koji su obeležili današnji dan

Marija Nenadić-Zurka, 03.07.2025, 18:12
Premijer Ilije Bolojan predstavio je prvi paket fiskalnih mera koje izvršna vlast želi da usvoji kako bi smanjila veoma veliki budžetski deficit. Paket sadrži dve vrednosti za porez na dodatu vrednost, 11 i 21%, predviđa povećanje akciza na gorivo, alkohol i cigarete i zamrzava državne plate i penzije ove i sledeće godine. Za penzije veće od 3.000 leja (oko 600 evra) plaćaće se zdravstveni doprinosi, tačnije ono što prelazi ovaj iznos biće oporezovano sa 10%. Premijer je takođe najavio povećanje poreza na dividende na 16% i dodatno oporezivanje bankarske dobiti i dobitaka od kockanja. U obrazovanju će se nastavna norma povećati za dva časa u odnosu na sadašnju, u preduniverzitetskom i univerzitetskom obrazovanju, a školske stipendije će biti samo dve vrste – za zasluge i socijalne. Ilije Boložan je takođe rekao da će do kraja ovog meseca biti usvojene i druge mere vezane za posebne penzije, državne institucije kroz smanjenje potrošnje i reorganizacije, i državna preduzeća, čije će subvencije biti smanjene, a koja moraju efikasno trošiti i biti efikasna.
Premijer Ilije Boložan održao je u četvrtak konsultacije sa predstavnicima sindikalnih konfederacija o vladinim merama za smanjenje budžetskog deficita. Rumuniji su potrebne i strukturne mere za povećanje kredibiliteta na finansijskim tržištima i među investitorima, kao i rešenja za ispravljanje nepravdi i neravnoteža, kako bi se obnovilo poverenje naših građana, rekao je Boložan. On je najavio da će se u petak održati Nacionalni tripartitni savet za socijalni dijalog, tokom kojeg će se konsultacije nastaviti. Mere koje izvršna vlast namerava da usvoji kritikovali su sindikati i zaposleni u javnom sektoru. Tokom cele nedelje bilo je spontanih protesta radnika iz Ministarstva finansija, poreza, rumunskih voda i službenika. Zauzvrat, sindikati prosvete prete da će pokrenuti generalne štrajkove na početku školske godine, u septembru.
Dansko predsedavanje Savetom Evropske unije želi da transformiše Evropsku uniju u jačeg globalnog igrača ekonomski, vojno i politički, ali i da nastavi proces proširenja zajedničkog bloka, rekla je danska ministarka za evropske poslove Mari Bjere. Ona je izjavila da je Unija predugo bila u senci Sjedinjenih Američkih Država, kako vojno tako i ekonomski, i da se strategija mora promeniti kako se ne bi izgubila u odnosima sa drugim globalnim akterima. Zvaničnica iz Kopenhagena je ukazala da je njena zemlja poslednjih meseci šokirana ne samo izjavama Trampove administracije o Grenlandu, delu Kraljevine Danske, već i stavom Vašingtona prema mnogim drugim temama, poput Ukrajine. Što se tiče proširenja Evropske unije, dansko predsedavanje Savetom želi da izvrši pritisak na Mađarsku i da iskoristi sva sredstva kako bi uklonila blokadu koju Budimpešta vrši na proces pristupanja Ukrajine, što indirektno blokira evropski put Republike Moldavije, s obzirom na to da se obe države tretiraju u paketu. Cilj Danske je da tokom svog mandata otvori pregovaračka poglavlja i sa Kijevom i sa Kišinjevom. Danska je 1. jula preuzela rotirajuće predsedavanje Savetom Evropske unije od Poljske, na period od šest meseci.
Sjedinjene Američke Države su najvažniji saveznik i strateški partner Rumunije, izjavio je predsednik Nikušor Dan, povodom prijema u sedištu američke ambasade u Bukureštu, posvećenog Nacionalnom danu Sjedinjenih Američkih Država, koji se obeležava 4. jula. Rumunski šef države podsetio je da dve zemlje imaju nekoliko važnih oblasti stalne saradnje, od jačanja protivvazdušne odbrane do proizvodnje dronova i municije. Ovo predstavlja više od opreme i sistema, ono je opipljiva demonstracija zajedničke posvećenosti kolektivnoj odbrani i regionalnoj stabilnosti, ocenio je Nikušor Dan, koji je dodao da će se nastaviti razvoj nacionalnih odbrambenih kapaciteta, kao i razvoj strateške infrastrukture koja će omogućiti raspoređivanje, tranzit i stacioniranje i smeštaj američkih i drugih savezničkih snaga na nacionalnoj teritoriji. Rumunsko-američko strateško partnerstvo je istakao otpravnik poslova američke ambasade u Bukureštu, Majkl Dikerson, koji je podsetio da se ovo partnerstvo zasniva na zajedničkim demokratskim vrednostima, na posvećenosti međusobnom ekonomskom rastu u oblastima trgovine i energetske saradnje, u oblastima bezbednosti i odbrane, kao i na dubokim i trajnim međuljudskim vezama. Premijer Ilije Boložan se takođe osvrnuo na strateško partnerstvo, koje je, kako je naglasio, zasnovano na poverenju, poštovanju i zajedničkim ciljevima.
Ministarstvo spoljnih poslova (MAE) u Bukureštu obaveštava rumunske državljane koji se nalaze u Grčkoj, tranzitiraju ili nameravaju da putuju u Grčku da će, prema Nacionalnoj meteorološkoj službi Grčke, rizik od požara porasti u narednim danima, što bi moglo da pogodi šumovita područja teritorije ove zemlje, zbog visokih temperatura, nedostatka padavina, niske vlažnosti vazduha i intenziteta vetra. S obzirom na rizike koji proizilaze iz pojave požara, grčke vlasti skreću pažnju na činjenicu da bi u narednom periodu saobraćaj na javnim putevima mogao biti ograničen. Ministarstvo spoljnih poslova preporučuje zainteresovanim rumunskim državljanima da konsultuju internet stranicu grčkog Ministarstva civilne zaštite i klimatskih kriza, kao i zvaničnu internet stranicu grčke policije, koja sadrži ažurirane informacije o stanju puteva. Ukoliko rumunski državljani u Grčkoj prime telefonska upozorenja od službe 112, savetuje im se da slede uputstva koja su dobili kako bi izbegli pogođena područja ili bili evakuisani u organizaciji vlasti.
Rumunski vatrogasci su u sredu intervenisali kako bi ugasili požar vegetacije u oblasti Tuluž, kao deo misije prethodnog pozicioniranja u Francuskoj, sa tri specijalna vozila namenjena za gašenje požara i snabdevanje vodom interventnih sredstava. Prema prognozi rizika, za četvrtak, u departmanu Pirineji-Orijental, rizik od šumskih požara je umeren, pa će nacionalni modul biti raspoređen na strateškim tačkama, kako bi se obezbedio brz i efikasan odgovor u slučaju šumskog požara. Misije koje se sprovode nalaze se pod direktnom koordinacijom francuskog oficira za vezu i namenjene su ograničavanju širenja požara na naseljena područja, kao i održavanju zaštitne linije između fronta vatre i nepogođenog područja.
Nacionalna meteorološka uprava izdala je u četvrtak narandžasti meteo alarm na toplotni talas i ekstremnu termalnu nelagodnost, koji važi u petak i subotu, u više od polovine zemlje, uključujući Bukurešt, kao i žuti meteo alarm za posebno vruće vreme, koji se odnosi na ostatak zemlje u istom periodu. Okruzi na zapadu, severozapadu, jugozapadu i centru biće pogođeni narandžastim meteo alarmom. U ovim regionima, toplotni talas će se intenzivirati, a indeks temperature i vlažnosti (ITU) će preći kritični prag od 80 jedinica. Maksimalne temperature će se kretati između 37 i 40 stepeni. Na jugu, istoku i jugoistoku biće žuti meteo alarm, sa maksimalnim temperaturama u rasponu od 33 i 38 stepeni. Istovremeno, indeks temperature i vlažnosti će dostići ili malo preći kritični prag od 80 jedinica. Nacionalna meteorološka uprava precizira da će toplotni talas biti ograničen na južnu polovinu Rumunije u subotu, a u nedelju će se ponovo intenzivirati u svim regionima.