Vesti – 03.11.2025
Događaji koji su obeležili današnji dan
                                            Marija Nenadić-Zurka, 03.11.2025, 17:29
U Bukureštu je potpisan sporazum o saradnji kojim se postavljaju temelji za osnivanje i rad kompanije Rajnmetal-Viktorija, koja će biti najmodernija kompanija na svetu za proizvodnju dvostrukih i trostrukih baruta, prema rečima Armina Papergera, direktora nemačke kompanije Rajnmetal AG. Tokom konferencije za novinare održane zajedno sa premijerom Ilijem Boložanom, Armin Paperger je izjavio da su ovi baruti potrebni širom sveta, a posebno u Evropi, kako bi se omogućila pomoć odbrambenim snagama, a potrebni su i u Rumuniji. „Ovim partnerstvom, Rumunija počinje da se pojavljuje kao potencijalni igrač u odbrambenoj industriji u jugoistočnoj Evropi. Drago mi je što Rajnmetal u nama vidi važnog i ozbiljnog partnera i učvršćuje svoje prisustvo u Rumuniji. Buduća fabrika baruta u Viktoriji znači investiciju od pola milijarde evra, približno 700 novih radnih mesta, ali pre svega prednost proizvodnje baruta u Rumuniji“, izjavio je premijer. Rajnmetal Group je lider u odbrambenoj industriji, proizvodeći borbena vozila, oružje i municiju. Grupa već ima značajno prisustvo u Rumuniji, uključujući fabriku municije i udele u drugim kompanijama. Rumunija će dobiti kroz program SAFE drugu najveću evropsku alokaciju posle Poljske, skoro 17 milijardi evra, za kupovinu oružja i za razvoj infrastrukture i odbrambene industrije.
Rumunsko Ministarstvo nacionalne odbrane potpisalo je u ponedeljak ugovor o nabavci 18 aviona F-16 Fajting Falkon i prateće opreme od Vlade Kraljevine Holandije po simboličnoj ceni od 1 evra, saopštio je ministar Jonuc Mošteanu. On je precizirao da će se avioni koristiti isključivo za obuku i instrukcije. Prema rečima ministra odbrane, projekat odražava poverenje holandskih partnera i priznanje profesionalizma rumunskog vazduhoplovstva. „To je važan korak za razvoj Evropskog centra za obuku F-16 u Feteštiju (jugoistok), koji je postao regionalno središte za obuku pilota iz zemalja članica NATO-a i partnera“, napisao je Jonuc Mošteanu na svojoj Fejsbuk stranici.
Industrijski forum NATO-a, strateški događaj koji se organizuje svake dve godine i koji okuplja vojne i civilne lidere iz zemalja članica sa predstavnicima industrijskog sektora radi olakšavanja dijaloga i saradnje u oblasti odbrane i bezbednosti, održaće se ove nedelje u Bukureštu. Forum je zakazan za 5. i 6. novembar, a aktuelno izdanje će se fokusirati na odluku šefova država i vlada zemalja članica Alijanse da značajno povećaju izdatke za odbranu. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute se takođe očekuje u Rumuniji u sredu, rekao je u nedelju predsednik Nikušor Dan.
Predsednik Nikušor Dan je rekao da je povlačenje dela američkih trupa iz Rumunije „gest sa određenom simbolikom“, ali ne utiče na nacionalnu bezbednost. Ovo nije američko povlačenje iz Evrope niti signal smanjene posvećenosti NATO-u i Članu 5, navodi se u saopštenju za štampu vojske Sjedinjenih Američkih Država. Pre je to pozitivan znak povećanih evropskih kapaciteta i odgovornosti – navodi se u dokumentu.
Rumunske devizne rezerve krajem oktobra iznosile su oko 65 milijardi evra, što je za 300 miliona evra više nego prethodnog meseca, prema podacima Narodne banke. Nivo zlatnih rezervi ostao je na 103,6 tona, što je ekvivalentno 11,5 milijardi evra. Ukupno, međunarodne rezerve zemlje krajem oktobra iznosile su skoro 77 milijardi evra, što je za 1,2 milijarde evra više nego u septembru.
Rumunska stranka USR, deo proevropske koalicije na vlasti u Rumuniji, zvanično je imenovala poslanika Katalina Drulu, bivšeg lidera stranke, za kandidata za gradonačelnika Bukurešta na lokalnim parcijalnim izborima 7. decembra 2025. godine. Pod sloganom „Na poštenom putu“, Drula je objavio da vodi kampanju zasnovanu na kompetentnosti, transparentnosti i rezultatima. Predsednik Rumunske stranke USR, Dominik Fric, naglasio je da Bukureštani imaju veoma jasan izbor između grada za ljude i grada koji je zarobljen interesima. U trku za Bukurešt učestvuju i aktuelni gradonačelnik sektora 4, socijaldemokrata Danijel Baluca, i gradonačelnik sektora 6, liberal Ćiprijan Čuku. Mesto gradonačelnika prestonice ostalo je upražnjeno nakon što je Nikušor Dan postao predsednik Rumunije.
Direktor Nacionalnog instituta za proučavanje holokausta u Rumuniji „Eli Vizel“, Aleksandru Florijan, zatražio je od nadležnih institucija da preduzmu mere, nakon što je dečji hor Patrijaršije (pravoslavne, većinske crkve) u Nacionalnoj katedrali otpevao pesmu čiji je tekst navodno napisao pesnik Radu Gir, propagandista Legionarskog pokreta, antisemitske ekstremne desnice iz međuratnog perioda. Florijan traži od vlasti da preduzmu mere na osnovu hitne uredbe koja se odnosi na zabranu organizacija, simbola i dela fašističke, legionarske, rasističke ili ksenofobične prirode i promociju kulta osoba krivih za počinjenje zločina genocida protiv čovečnosti i ratnih zločina. U četvrtak, 30. oktobra, na svečanosti koju je organizovala Patrijaršija u novoj Nacionalnoj katedrali, dečji hor je otpevao pesmu čiji se tekst pripisuje legionarskom pesniku Radu Giru. U svom odgovoru, Rumunska patrijaršija navodi da tekst pesme izvedene 30. oktobra u Nacionalnoj katedrali ni na koji način ne promoviše elemente bilo kakve totalitarne političke doktrine. Pokušaj povezivanja Rumunske pravoslavne crkve sa ekstremističkim ideologijama je potpuno neosnovan, posebno jer je Rumunska patrijaršija više puta izrazila svoje čvrsto razgraničenje od bilo kakvih pokreta koji promovišu mržnju i nasilje, ksenofobiju i rasizam, što je suprotno hrišćanskom učenju i veri, navodi Patrijaršija.
Pojedinci i porodice sa niskim prihodima mogu primiti pomoć za grejanje doma i dodatka za energiju i ove hladne sezone, najavio je rumunski ministar rada Florin Manole. Zahtevi se podnose gradskoj kući mesta prebivališta, a isplate će početi u decembru. Pomoć je namenjena nadoknadi troškova električne energije, gasa, toplotne energije ili goriva za kuvanje i osvetljenje. U poslednje četiri hladne sezone (2021-2024) dodeljena je pomoć i dodaci u ukupnoj vrednosti od približno 3,67 milijardi leja (oko 720 miliona evra).