Vesti – 19.11.2025
Događaji koji su obeležili današnji dan
Dragana Diamandi, 19.11.2025, 16:20
Premijer Rumunije Ilie Boložan izjavio je u intervjuu za jednu privatnu televiziju da je nacrt zakona o penzijama sudija završen i da se nalazi u postupku usvajanja. Potvrdio je informaciju prema kojoj će penzija sudija iznositi 70% poslednje neto plate, a prelazni period ka starosnoj granici za penzionisanje od 65 godina odvijaće se postepeno, tokom 15 godina, umesto 10 kako je bilo prdviđeno prethodnim nacrom. Premijer je precizirao da će izvršna vlast zatražiti od Visokog saveta sudstva da izda mišljenje u razumnom roku, kraćem od 30 dana ako je moguće, kako bi vlada mogla da preuzme odgovornost za zakon i, time, ispuni rok predviđen u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (PNRR). Prema Boložanu, postoji prilično visok rizik da će Rumunija izgubiti sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ukoliko se ne ispoštuje rok za usvajanje zakona o penzijama sudija, odnosno 28. novembar.
Godišnja stopa inflacije u Evropskoj uniji pala je na 2,5% u oktobru, sa 2,6% prethodnog meseca, a Rumunija je i dalje zemlja sa najvišom stopom inflacije, sa godišnjim rastom cena od 8,4%, prema podacima koje je u sredu objavio Statistički zavod Evropske unije (Evrostat). Prošlog meseca, zemlje članice EU sa najnižim godišnjim stopama inflacije bile su Kipar, Francuska i Italija. Na suprotnom kraju, zemlje EU sa najvišim stopama inflacije bile su Rumunija, Estonija i Letonija. Takođe, godišnja stopa inflacije u evrozoni pala je na 2,1% u oktobru, sa 2,2% prethodnog meseca. U slučaju Rumunije, prema podacima koje je ranije objavio Nacionalni institut za statistiku (INS), godišnja stopa inflacije u oktobru iznosila je 9,8%.
Evropska komisija predlaže stvaranje „vojnog Šengena“do 2027. godine, kako bi se omogućilo brzo kretanje trupa i vojne opreme, uključujući i krizne situacije. Brisel razmatra pojednostavljivanje neujednačenih i komplikovanih procedura između zemalja članica i poboljšanje infrastrukture kojom se vojna oprema može kretati. Takođe u sredu, Komisija je pokrenula Mapu puta za transformaciju evropske odbrambene industrije, kako bi ubrzala modernizaciju sektora. Fokus će biti na naprednim tehnologijama, posebno veštačkoj inteligenciji, dronima, kvantnim i svemirskim sistemima, ali i na podršci novim akterima u industriji, od startapova do inovativnih malih i srednjih preduzeća. U obe inicijative, navodi Komisija, postoji koordinacija sa NATO-om, a sami predlozi dolaze kao odgovor na lekcije iz rata u Ukrajini. Rumunija mora da dostigne cilj EU, što znači stopu cirkularnosti, do 2030. godine, od 23%.
Dva nemačka aviona Jurofajter Tajfun iz vazduhoplovne baze Mihail Kogalničanu na jugoistoku Rumunije, koji služe kao Pojačana vazdušna policija, poletela su u utorak uveče kako bi pratili bezbednost vazdušnog prostora na granici sa Ukrajinom, nakon ruskih vazdušnih napada u blizini granice sa Rumunijom. Istovremeno, dva aviona F-16 rumunskog ratnog vazduhoplovstva poletela su iz 71. vazduhoplovne baze u Kampiji Turziju (u centru). Misija je izvršena nakon što je, nekoliko minuta, detektovan signal drona, koji je prodro približno 8 km u rumunski nacionalni vazdušni prostor. Dron je takođe leteo iznad područja Republike Moldavije. Prema podacima rumunskog Ministarstva odbrane, nije prijavljen nikakav udar letelice o zemlju.
Ministarka spoljnih poslova Oana Coju danas je učestvovala u Rimu na strateškom dijalogu Italija – Rumunija o pitanjima spoljne politike i bezbednosti. Na konsultacijama na stručnom nivou razgovaralo se o aktuelnim bezbednosnim izazovima na nivou Evropske unije i NATO-a, u kontekstu krize u Ukrajini. Takođe danas, italijanske kompanije su vodile razgovore sa rumunskim predstavnicima o perspektivi saradnje u projektima posleratne obnove Ukrajine. U utorak je ministarka Oana Coju razgovarala sa svojim italijanskim kolegom Antoniom Tajanijem, u kojima je istakla doprinos Italije NATO-u i misijama vazdušne policije, koje postaju važnije na istočnom krilu Alijanse. Šefica rumunske diplomatije sastala se i sa rumunskim preduzetnicima u Italiji, navodeći da su dobri bilateralni odnosi na vladinom nivou u korist više od milion Rumuna u Italiji. Prošle godine, bilateralna trgovina premašila je 20 milijardi evra.
Broj registracija novih automobila u Rumuniji povećan je za 11% u oktobru u poređenju sa istim mesecom 2024. godine. Potpuno električni automobili zabeležili su skok od 80% i udeo na tržištu od 8%. Od ukupno 13.000 novih automobila registrovanih u oktobru, najviše je bilo vozila marke Dačia, a zatim Tojota i Reno. Zvanična statistika takođe otkriva da su modeli SUV na prvom mestu, sa udelom od 50%, dok su registracije teških komercijalnih vozila i autobusa porasle za 35%, prema podacima Udruženja proizvođača i uvoznika automobila.
Sindikati prosvete danas su ponovo protestovali ispred sedište resornog ministarstva u Bukureštu, nezadovoljni novim merama smanjenja troškova koje bi mogle da utiču na rumunski obrazovni sistem. Vladajuća koalicija razmatra smanjenje rashoda za 10% u celom budžetskom sektoru. Međutim, glavne prosvetne federacije protive se ovim novim smanjenjima finansiranja, koja smatraju neprimerenim i duboko nepravednim, sa ozbiljnim posledicama, s obzirom na to da su u ovoj oblasti mere štednje već preduzete. Istovremeno, ministar odbrane, Jonuc Mošteanu, izjavio je da mu se smanjenje kadrovske potrošnje u vojsci za 10% ne čini prikladno. Četiri sindikalne konfederacije odlučile su da organizuju masovni protest ispred Predsedničke administracije u decembru,kako bi zatražile od predsednika Nikušora Dana, da ispuni svoju ulogu posrednika između države i društva, optužujući izvršnu vlast da odbija konsultacije sa građanima u vezi sa usvojenim fiskalno-budžetskim merama.
Senat i Poslanički dom u Bukureštu glasali su u utorak za nove Upravne odbore javnih radio i televizijskih servisa. Svaki od ovih tela ima po 13 članova iz parlamentarnih grupa, nacionalnih manjina, predsednika države, Vlade i zaposlenih. Nakon polaganja zakletve, članovi Upravnih odbora imenovali su kandidate za funkcije generalnog direktora. Na TVR-u, nominovana je Adrijana Saftoju, predložena od strane vlade, dok je za Radio Rumunija, kandidat Robert Švarc iz USR-a. Istovremeno, parlament je izglasao imenovanje Adrijana Cucujanua, iz PSD-a, za rukovodstvo Stalnog izbornog tela.
Rumunska reprezentacija pobedila je San Marino sa 7:1 u utorak uveče u svojoj poslednjoj utakmici, odigranoj kod kuće, u Grupi H kvalifikacija za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2026. godine. Rumunija je tako završila kvalifikacije na trećem mestu u grupi, iza Austrije i Bosne i Hercegovine. Slede Kipar i San Marino na poslednjem mestu. Pobednici 12 preliminarnih grupa direktno su se kvalifikovali za Svetsko prvenstvo 2026. godine. Za preostala četiri mesta dostupna za evropsku zonu boriće se 12 drugoplasiranih ekipa u grupama i najbolje rangiri pobednici grupa iz Lige nacija 2024-25, koji se nisu kvalifikovali kroz kvalifikacije. Pošto je rumunska reprezentacija osvojila grupu Lige nacija, u četvrtak će na žrebu, saznati svog protivnika u polufinalu plej-ofa za Svetsko prvenstvo naredne godine.