Vesti – 24.06.2026
Događaji koji su obeležili današnji dan
Marija Nenadić-Zurka, 24.06.2026, 18:01
Rumunska Socijaldemokratska stranka (PSD) je u sredu objavila da preuzima odgovornost za vladu i da predlaže svog lidera, Sorina Grindeanua, za mesto premijera. Rukovodstvo socijaldemokratske stranke je takođe jednoglasno odlučilo da neće glasati za vladu koja ne uključuje Socijaldemokratsku stranku (PSD) i da će pregovarati sa političkim strankama koje sebe nazivaju prozapadnim o sporazumu o podršci budućoj izvršnoj vlasti. Grindeanu je rekao da je Rumuniji hitno potrebno uspostavljanje funkcionalne vlade, umesto sadašnjeg privremenog tima Nacionalne liberalne stranke, Unije spasimo Rumuniju i Demokratskog saveza Mađara u Rumuniji (PNL-USR-UDMR), koji je parlament smenio 5. maja, putem izglasavanja predloga nepoverenja. Grindeanu je bio premijer između januara i juna 2017. godine, kada je smenjen, takođe putem izglasavanja predloga nepoverenja, koji je podnela – jedinstven slučaj u rumunskoj postkomunističkoj demokratiji – njegova sopstvena stranka, nakon što je pao u nemilost tadašnjeg socijaldemokratskog lidera, Livijua Dragnee, koji je kasnije zatvoren zbog korupcije. Do raskida sa Dragneom, Grindeanuova vlada je promovisala zakonodavne projekte za koje stručnjaci kažu da imaju za cilj da potčine pravosuđe i okončaju borbu protiv korupcije.
Rukovodstvo Nacionalne liberalne stranke (PNL) pokrenulo je široko političko restrukturiranje i akciju sankcionisanja isključivanjem članova koji su učestvovali u pokušaju da se instalira vlada koju je predvodio njihov kolega, Adrijan Veštea, a koji su bili deo kabineta koji je on predložio ili su glasali za njega na plenarnoj sednici Parlamenta. Nacionalna liberalna stranka (PNL) je već odlučila da ne produži privremene mandate rukovodiocima nekoliko okružnih ogranaka i u 4 od 6 sektora Bukurešta. Podsećamo da je 14. juna predsednik Nikušor Dan imenovao liberala Adrijana Veštea za premijera. Predsednik liberala i aktuelni vršilac dužnosti premijera, Ilije Boložan, izjavio je da stranka nije bila unapred obaveštena od strane šefa države, opisujući njegovo imenovanje kao neprijateljski čin i pokušaj razbijanja Nacionalne liberalne stranke (PNL).
Evropska komisija isplatila je Rumuniji grantove u vrednosti od 2,25 milijardi evra, što je četvrta isplata u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, centralnog elementa programa „Next Generation EU“, usmerenog na podršku oporavku, ekonomskom rastu i konkurentnosti zemalja članica. Bukurešt je time privukao preko 60% ukupne alokacije Nacionalnog plana za oporavak i otpornost i još uvek ima vremena do kraja septembra da podnese poslednji zahtev za isplatu. Preciznije, Nacionalni plan za oporavak i otpornost ima vrednost od skoro 21,5 milijardi evra, od čega je Rumunija, sa četvrtom isplatom, privukla oko 13 milijardi.
Sistem protiv dronova Merops je operacionalizovan i integrisan u odbrambeni sistem rumunske vojske – saopštilo je u sredu Ministarstvo nacionalne odbrane u Bukureštu. Sistem su Rumuniji stavile na raspolaganje Sjedinjene Američke Države, u okviru bilateralnog strateškog partnerstva. Pre nego što je pušten u upotrebu, sistem protiv dronova Merops je prošao neophodne faze testiranja, evaluacije i operativne validacije. Zasnovan je na algoritmima veštačke inteligencije, dizajniranim za otkrivanje, praćenje i neutralizaciju dronova. Od 2022. godine, otkako su moskovske trupe izvršile invaziju na susednu Ukrajinu, brojni ruski dronovi su ušli u rumunski vazdušni prostor. Najozbiljniji incident dogodio se u Galacu (jugoistok), krajem maja, kada se ruski dron srušio i eksplodirao na desetospratnoj zgradi, povredivši dve osobe.
Svake godine, 24. juna, u Rumuniji i dijaspori, obeležava se Svetski dan narodne košulje Ia, kroz brojne kulturne događaje u Rumuniji i dijaspori – centralni deo tradicionalne rumunske ženske nošnje, simbol nacionalnog identiteta. Ovaj Svetski dan Ie obeležava se od 2022. godine, nakon skoro decenije proslave na inicijativu rumunskih zajednica u dijaspori i promotera rumunskog kulturnog identiteta u svetu. Dan Ie je prilika da se istaknu kreativnost, marljivost i zanatstvo žena koje su stvarale i prenosile sa generacije na generaciju prakse izrade košulje, od nabavke tkanine, do sečenja i izbora specifičnih ukrasa – saopštilo je Ministarstvo kulture. Međunarodno priznanje ovih praksi kulminiralo je upisom ia na UNESKO-vu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva u decembru 2022. godine. Napravljena od prirodnih materijala – lana ili pamuka i ukrašena ručno rađenim vezom, specifičnim za različite oblasti Rumunije, ia se i danas nosi na verskim proslavama, porodičnim ceremonijama, kulturnim i društvenim događajima. Takođe je bila i jeste izvor inspiracije za brojne modne dizajnere, uključujući i one iz inostranstva.
U zapadnoj Evropi, još jedan dan toplotnog talasa, sa crvenim upozorenjima izdatim u Francuskoj, Italiji i Španiji. U Velikoj Britaniji, meteorolozi su takođe izdali retko upozorenje na rizik, sa rekordnim temperaturama koje se očekuju u nekim oblastima. U Francuskoj, četvrti je dan toplotnog talasa, sa novim temperaturnim rekordima danas, nakon što je utorak proglašen najtoplijim danom u istoriji merenja. Tek u nedelju će biti očigledno da će se vreme ohladiti, zbog najavljenih oluja i kiša. Meteorolozi, međutim, upozoravaju da bi, nakon kratkog zatišja, novi toplotni talas mogao da pogodi Francusku u prvom delu jula. U Italiji, Ministarstvo zdravlja stavilo je 16 od 27 najvećih gradova u zemlji pod crveni toplotni talas, uključujući Bolonju, Firencu, Milano, Rim i Torino. Vlada je upozorila građane da visoke temperature mogu predstavljati rizik za celokupno stanovništvo, a ne samo za ranjive ljude.