Vesti – 29.09.2025
Događaji koji su obeležili današnji dan
Dragana Diamandi и Newsroom, 29.09.2025, 17:23
Nacrt rebalansa budžeta – prvi ove godine – pokrenut je danas u javnim konsultacijama, nakon novih diskusija u vladajućoj koaliciji u Bukureštu. Njegovo usvajanje biće održano krajem nedelje, na posebnom sastanku vlade. Revizija budžeta će obezbediti tekuće isplate, dodatne iznose za socijalnu pomoć, ali i u drugim oblastima, uključujući i blago dopunjavanje investicione komponente – izjavio je premijer Ilie Boložan, koji je skrenuo pažnju na ovu korekciju, rekavši da će ona biti napeta, jer postoji veoma veliki pritisak investicionog sektora. „Da bismo mogli da izdvojimo dodatne iznose za investicionu komponentu sledeće godine, uglavnom za prekomerno ugovaranje u program Nacionalni plana za oporavak i otpornost, moramo da smanjimo naše operativne troškove i, praktično, sav novac koji će se dodatno uštedeti sledeće godine kroz smanjenje rashoda biće namenjen završetku ovih investicionih projekata u okviri programa PNRR, objasnio je premijer.
Univerziteti u Rumuniji danas su otvorili svoja vrata. Međutim, početak akademske godine obeležen je protestima studenata. Nacionalni savez studentskih organizacija u Rumuniji organizovao je akcije u nekoliko gradova, nezadovoljn smanjenjem fonda za stipendije za 40%. Studentima iz Kluža-Napoke, Temišvara i Sučave pridružili su se i oni iz Bukurešta, Jašija, Galaca, Albe Julije, Sibinja i Baje Mare. Još jedno nezadovoljstvo odnosi se na ograničenje popusta od 90% za putovanja vozom, koje sada važi samo za rutu između univerziteta i mesta prebivališta. Prema podacima železničke kompanije CFR Călători, od 1. oktobra i rumunski studenti upisani na studije u inostranstvu imaju pravo na popust od 50% na sve kategorije vozova, u drugoj klasi, za bilo koju unutrašnju relaciju, do navršene 30. godine života.
Predsednik Nikušor Dan čestitao je u ponedeljak građanima Republike Moldavije na odlučnom glasanju za nastavak evropskog puta zemlje, izražen na nedeljnim parlamentarnim izborima. Šef države je ponovio da će Rumunija nastaviti da stoji uz Republiku Moldaviju, kroz projekte koji će doneti prosperitet i bolji kvalitet života stanovnicima Besarabije. Rumunski premijer Ilie Boložan takođe je uputio čestitku moldavskim biračima za njihovu mobilizaciju na parlamentarnim izborima i vlastima u Kišinjevu za primeren način na koji su organizovale izbore. Lideri EU su, zauzvrat, izrazili olakšanje zbog rezultata izbora. „Moldavijo, ponovo ste uspeli“, rekla je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. „Budućnost Moldavije je u Evropi!“, rekla je predsednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola, a predsednik Evropskog saveta Antonio Kosta je izjavio da je poruka moldavskog naroda jasna i snažna. Francuski predsednik Emanuel Makron pozdravio je pobedu proevropskih, dok je poljski premijer Donald Tusk govorio o hrabrosti moldavskog naroda za održavanje evropskog pravca. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da Rusija nije uspela da destabilizuje Moldaviju i čestitao predsednici Maji Sandu na ovoj važnoj pobedi.
Predsednik Rumunije Nikušor Dan učestvovaće u sredu i četvrtak u Kopenhagenu, u Danskoj, na neformalnom sastanku Evropskog saveta i 7. sastanku Evropske političke zajednice, koja ima 47 članica, saopštila je predsednička administracija. Na dnevnom redu su sukob u Ukrajini i obezbeđivanje evropske bezbednosti. U okviru sastanka Evropske političke zajednice, Nikušor Dan će učestvovati na okruglom stolu o bezbednosnoj situaciji u Evropi i aspektima vezanim za otpornost. Istovremeno, šef države će imati niz bilateralnih sastanaka. U međuvremenu, Danska je ove nedelje objavila da će zabraniti sve civilne letove dronova kako bi se osigurala bezbednost sastanaka. Evropske zemlje poslale su u Dansku opremu za borbu protiv dronova. Od 22. septembra, neidentifikovani dronovi primećeni su iznad osetljivih danskih i norveških ciljeva, kao što su aerodromi ili vojne baze. Ovi preleti iznad Skandinavije poklapaju se sa ruskim vazdušnim upadima u vazdušni prostor zemalja članica NATO-a – Rumunije, Poljske i Estonije. Moskva se redovno optužuje da vodi hibridni rat protiv zemalja koje podržavaju Ukrajinu kroz tajne operacije, digitalno ometanje ili testiranje kapaciteta vojne odbrane, sa ciljem destabilizacije ili testiranja Evrope i NATO-a.
Partija akcije i solidarnosti (PAS), proevropska stranka koja je na vlasti četiri godine i koju je osnovala predsednica Maja Sandu, pobedila je na parlamentarnim izborima u Republici Moldaviji, odrzanim u nedelju (bivšoj sovjetskoj republici sa pretežno rumunskim stanovništvom). Prema rezultatima nakon prebrojavanja svih glasačkih listića, PAS je osvojila 50,20%, i obezbedila većinu u parlamentu, odnosno 55 od 100 mesta. Patriotski blok, sastavljen od proruskih partija, imaće 26 poslanika, Blok Alternativa koji predvodi gradonačelnik Kišinjeva Jon Čeban, koji ima zabranjenu putovanja na teritoriju Rumunije i Evropske unije obezbedio je 8 mesta, a Naša stranka i Demokratija kod kuće, po 6. Poslednja se smatra iznenađenjem izbora i ušla je u parlament zahvaljujuci kampanji na TikToku. Pobeda proevropskih snaga dogodila se nakon kampanje tokom koje su vlasti, kao i štampa, osudile masovno mešanje Ruske Federacije u pokušaju da utiče na ishod izbora. Moldavski građani koji su glasali u Rumuniji u nedelju, uglavnom mladi ljudi, rekli su da žele bolju budućnost za svoju zemlju. Nadaju se da će se, nakon ovih izbora, Republika Moldavija nepovratno krenuti evropskim putem.
Kardinal Lučijan Murešan, nadbiskup i poglavar Grčkokatoličke crkve u Rumuniji, koji je preminuo u četvrtak u 94. godini, sahranjen je danas u Blažu. U opštini je proglašen dan lokalne žalosti, u znak poštovanja i počasti Preblagoslovenom Ocu. Predsednik Nikušor Dan takođe je prisustvovao sahrani, dok je u subotu i premijer Ilie Bolojan odao poštu kardinalu, poklonivši se kovčegu sa njegovim telom u Arhiepiskopskoj katedrali „Sveto Trojstvo” u Blažu. Kardinal Lučijan Murešan predvodio je Rumunsku Ujedinjenu Crkvu s Rimom (Grkokatoličku crkvu) od 1994. godine. Svoju svešteničku službu započeo je u ilegali 1964. godine, u vreme kada je Grkokatolička crkva bila zabranjena od strane komunističkog režima. Nakon što je Crkva povratila legalnost 1989. godine, Lučijan Murešan je rukopoložen za episkopa Maramureša, a zatim za nadbiskupa Alba Julije i Fagaraša i mitropolita Rumunske crkve ujedinjene sa Rimom. Za svoju posvećenu službu tokom komunističke represije, kao i za bogat doprinos obnovi institucija Grkokatoličke crkve, papa Benedikt XVI ga je 2012. godine imenovao za kardinala. Kardinal Lučijan Murešan bio je počasni član Rumunske akademije.