Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Da li kultivisano meso može da bude rešenje? (10.05.2024)

Ideja o proizvodnji hrane u laboratotriji nije nova, pojavila se pre dve decenije kada je NASA finansirala studiju o obezbedjivanju hrane za astronaute.

Foto: pixabay.com
Foto: pixabay.com

и , 10.05.2024, 10:27

Ideja o proizvodnji hrane u laboratotriji nije nova, pojavila se pre dve decenije kada je NASA finansirala studiju o obezbedjivanju hrane za astronaute. 2001. i 2002. godine NASA je počela da eksperimentiše sa proizvodnjom mesa u laboratoriji i realizovala prvi jestovi uzorak mesa iz laboratorije:riblji filet dobijen od čelija zlatne ribice. Danas posle višegodišnjih istraživanja i testiranja, kultivisano meso postalo je vijabilan proizvod koji polako ulazi u komercijalonu potrošnju. Prvi veštački hamburger od govedjeg mesa pojavio se 2013. godine i bilo je delo istraživačkog tima Univerziteta iz Mastrihta. Pripremnljen i degustiran u Londonu, proizvodnja burgera težine 124 grama koštala je 250 000 evra. SAD i Singapur su prve zemlje koje su odobrile prodaju kultivisanog mesa u laboratoriji, a prvi restoran koji prodaje ovu vrstu hrane otvoren je 2020. godine u Tel Avivu. Evropske zemlje, Nemačka, Španija i Holandija ulažu u istraživanje i razvoj i pripremaju trenutak kada će ova vrsta mesa biti u prodaji. Na globalnom nivou u poslednjih 10 godina osnovano je više od 150 kompanija koje su investirale oko 2,8 miliardi dolara u istraživanje i testiranje. Evropska unija je investirala 25 miliona evra u istraživanje trajnih protejina, uključujući kultivisano meso. Petru Alekse profesor na Fakultetu nauke i inženjerije hrane Univerziteta ,,Dunarea de Žos“ (Donji Dunav) iz grada Galaci, gost Radia Rumunija, naglasio je da je pre deset godina ova futuristička ideja o proizvodnji ove vrste mesa za potrebe sve brojnijeg stanovništva polanete bila samo puka radoznalost. Da li je ova vrsta mesa rešenje ? I šta je zapravo ovo kultivisano ili veštacko meso, kako se profesor Petre Alekse izrazio: ,,Na početku se na tržištu pojavila ideja o veštačkom mesu, zatim je napravljena korekcija jer je ovo meso multiplikacija mišićnih čelija van životinjskog organizma. Drugim rečima od pojedinih životinja uzimaju se stem čelije koje se u bioreaktoru multipliciraju , umnožavaju i od kojih se dobija ovo kultivisano meso. Polazi se od životinskog resursa i nije nakorektnije da ovo meso zovemo vestačkim, jer nije čovek sam proizvodjač već se proizvodnja bazira na životinskim čelijama. Reč je samo o misićnom tkivu, napravljeni su i odredjeni pomaci sa masnim tkivom, ali ne i sa rekonstrukcijom životinje jer nauka još nije dostigla ovaj nivo. Ona samo umnožava mišićne čelije kako bi se dobila ova kultiuvisana masa mišićnog tkiva koja se može konzumirati bez problema.“

U bioreaktoru stem čelije se stavljaju u tečnost koja sadrži vitamine, protejin i faktore rasta. Sredina bogata kiseonikom, sa kontrolisanom temperaturom omogućava čelijama da se umnožvaju ubrznim ritmom. Stem čelije se odvajaju na mišićna tkiva koja se ujedinjuju, a meso se sprema za preradu u roku od nekoliko nedelja. Profesor Petru Alekse kaže: ,,Možemo imati svaku vrstu mesa, ribljeg, svinjskog iili govedjeg. Problem je samo u multiplikaciji. Bez sumnje ukus mesa je u direktnoj vezi sa ishranom. Ovde je reč o uticaju nutrijenata koji se stavljaju u bioreaktor. Jer na kraju krajeva i životinja je neka vrsta bioreaktora, samo što se sama snabdeva nutrijentima ili joj ponekad i mi pomažemo. Za sada još nemamo složenu konzistentnost, ni mnoge vrste ali stvari, kao i u svakom istraživanju, idu dalje.

Čovecanstvo je prošle godine konzumiralo 364 miliona tona mesa i prema najnovijim prognozama potražnja za mesom na svetskom nivou do 2050. godine povećaće se za 50%. U uslovima tradicionalne poljoprivrede ovo povećanje je ogroman pritisak, i kultivisano meso može da bude ekološka alternativa, kažu zagovornici ove hrane, jer može da ima manje negativne posledice na zaštitu sredine od konvencionalne proizvodnje jer se ova vrsta mesa proizvodi na 90% manjoj površini terena, za 94% manje zagadjuje vazduh i može za 92% da smanjeju efekte staklene bašte. Pored toga, za razliku od mesa proizvedenog u intenzivnom uzgoju životinja, za kultivisano meso nisu potrebni antibiotici za kontrolu bolesti od Salmonele i E Kolija. Na ovaj način smanjuje se alarmantan prelaz antibiotika u ljudski organizam i razvijanje otpornosti na antibiotike, koji po oceni Svetske zdravstvene organizacije predstavlja globalnu pretnju po javno zdravlje. Sa druge strane pod izgovorom očuvanja kulinarskih tradicija, Italija je jedina država na svetu koja je u novembru prošle godine zabranila proizvodnju i prodaju kultivisanog mesa. Naučna zajenica i organizacije za zaštitu životinja kritikovale su italijanski zakon smantrajući da je suprotan trendovima i globalnom otvaranju prema ovoj velikoj šansi. Ako će Evropska unija odobriti prodaju proizvoda od kultivisanog mesa, Italija (kao i Rumunija ako će zabrana kultivisanog mesa dobiti zeleno svetklo i u Poslaničkom domu Parlamenta) ne mogu da zabrane uvoz ove hrane iz drugih zemalja Evropske unije.

 

Foto: LukasJohnns / pixabay.com
Budućnost počinje danas Петак, 20 новембар 2026

Vizije evropskog poretka (20.11.2026)

Bez opipljivih rezultata u procesu pronalaženja rešenja za najkrvaviji sukob posle Drugog svetskog rata, mirovni pregovori u Abu Dabiju izmedju ruske,…

Vizije evropskog poretka (20.11.2026)
Foto: Chris Hardy unsplash com
Budućnost počinje danas Петак, 13 новембар 2026

Izbori sa širokim odjekom (13.11.2026)

Američki Izbori na pola mandata doneli su Demokratskoj stranci pobedu u Senatu i Predstavničkom domu, potvrdjujući istovremeno nezadovoljstvo glasača …

Izbori sa širokim odjekom (13.11.2026)
morski dron
Budućnost počinje danas Петак, 06 новембар 2026

Dronovi i nadzor nad Crnim morem (06.11.2026)

Jedna od najvažnijih promena u rusko-ukrajinskom ratu je pretvaranje Crnog mora u prostor vazdušnog i morskog sukoba. Morski i vazdušni dronovi, raket…

Dronovi i nadzor nad Crnim morem (06.11.2026)
фото: © European Union - Source: EC - Audiovisual Service / Photographer: Christophe Licoppe
Budućnost počinje danas Петак, 23 октобар 2026

Evropski budžet izmedju krize i reforme (23.10.2026)

Budžet Evropske unije za 2028-2034. godinu poprima obrise u vreme geopolitičkih kriza, ekonomskih pristisaka i strateških prioriteta, koji dodatno kom…

Evropski budžet izmedju krize i reforme (23.10.2026)
Budućnost počinje danas Петак, 16 октобар 2026

Stres-bolest XXI veka (16.10.2026)

Skoro neprestano smo prikljućeni na ogromnu količinu informacija i suočeni sa pritiskom da budemo produktivni, sa neizvesnošću, nedostatkom vremena i…

Stres-bolest XXI veka (16.10.2026)
Budućnost počinje danas Петак, 09 октобар 2026

Energtska bezbednost Evropske unije (09.10.2026)

Zimski period se približava u Evropi u komplikovanoj energetskoj situaciji, jer pored rata u Ukrajini, izazvan ruskom agresijom pre skoro pet godina k…

Energtska bezbednost Evropske unije (09.10.2026)
Budućnost počinje danas Петак, 02 октобар 2026

 Rezultati PISA testova ozbiljan razlog za zabrinutost (02.10.2026)

Programom PISA Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj testira čitalačku i matematičku sposobnost učenika i njihovu pismenost u konkrentnim situac…

 Rezultati PISA testova ozbiljan razlog za zabrinutost (02.10.2026)
Budućnost počinje danas Петак, 18 септембар 2026

Pomoć zapada u vreme rata

Podrška Sjedinjenih Američkih Država i Evrope omogućila je Kijevu da se više od četiri i po godine odupre mnogo većoj ruskoj vojsci. Pitanje je sada…

Pomoć zapada u vreme rata

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company