Zelena Evropa do 2050. godine (24.10.2025)
Dostizanje klimatske neutralnosti na horizontu 2050. godine je ambiciozan cilj Evropske unije, koji predpostavlja promene u industriji, energetici, saobraćaju, poljoprivredi, stanogradnji i šumarstvu...
Corina Cristea и Mircea Mihai, 24.10.2025, 00:00
Dostizanje klimatske neutralnosti na horizontu 2050. godine je ambiciozan cilj Evrokske unije, koji predpostavlja promene u industriji, energetici, saobraćaju, poljoprivredi, stanogradnji i šumarstvu, ali i akcije za potpuno smanjenje neto emisija gasova sa efektima staklene baste, istovremeno sa primenom sredstava za apsorpciju ovih gasova. Tema je veoma osetljiva jer sada zagadjenje predstavlja najveći globalni izazov. Zagadjeni vazduh skraćuje živote, plastika guši okeane, a klimatske promene odavno nisu teorija, već realnost koju udišemo, osećamo i susrećemo je svakodnevno. Ova realnost nalaže odgovornost vlada i kompanija. Ali i svakog pojedinca, polazeći od smanjenja rasipanja hrane, korišćenja javnog saobraćaja ili reciklaže. Zemljište se zagadjuje pesticidima ili elektronskim otpadom i svaki naš nerazuman gest vraća nam se pod formom zagadjene hrane ili respiratornih bolesti u industrijskim zonama i gradskim sredinama. Oana Neneču, iz Asocijacije Ekopolis ističe: ,,Agresivno industrijsko zagadjenje jeste veliki problem. Ono što nam se dogadja u gradovima može se smatrati alarmantnim stepenom zagadjenosti finim česticama koje se ne mogu videte i osećati i koje nam vremenom, polako ali sigurno, ugrožavaju zdravlje. U izveštajima Svetske zdravstvene organizacije upozorava se na atmosfersko zagadjenje u gradskim sredinama. Ovde se ne radi o industrijskom zagadjenju koje osećamo. Već o onom nevidljivom, koje svake godine prerano odnosi više od 8 miliona ljudskih života u svetu’’.
Ukratko, cilj Evropske unije je klimatska neutralnost koja predpostavlja manje ugljen-dioksida, više zelene energije, čist saobraćaj i pametne gradove. Do 2050. godine Brisel će masovno ulagati u obnovljivu energiju, u inovacije i ekološko vaspitanje. Medjutim, neophodna je i promena mentaliteta i ovo bi bilo dobro da se realizuje na globalnom nivou. Ali mesec dana pre 30 konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama više od 50% zemalja sveta nije imalo plan o smanjenju emisjija ugljen-dioksida, upozorava ekspert Radu Dudau, predsednik Grupe za energetsku politiku (Energy Policy Group). Na stručnom skupu u Bukureštu, on je naglasio da se klimatska diplomatija suočava sa serijom izazova, a jedan od ovih je i povlačenje SAD iz Pariskog sporazuma o klimatskim promenama: ,,Sada se nalazimo u kritičkom momentu, jer se neke osnove klimatske diplomatije stavljaju pod veliki znak pitanja. Na globalnom nivou postoji jedno konfuzno stanje u vezi sa naučnim konsenzusom i javnom percepcijom naučnih elemenata na kojima se klimatska nauka bazira. Iako se radi o veoma solidnoj klimatskoj nauci, izgleda da se javno prihvatanje erodira u celom svetu. Postoje mnogi izazovi i zemlje članice Konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama treba da daju odlučujući doprinos na nacionalnom nivou. Praktično, treba da kažu jasno šta žele da urade i koje ciljeve postavljaju za smanjenje emisija’’.
Investicije u tehnološki transfer u zemlje u razvoju su veoma važne jer nekadašnja velikodušna obećanja izgleda da se ne ostvaruju i najverovatnije se neće ni ostvariti u sadašnjim uslovima, dodao je Radu Dudau. Klimatske promene ne vode računa o granicama, a akcije u oblast klime predstavljaju stratešku investiciju u bezbednost, zdravlje i naš kolektivni prosperitet. Potrebne su nam urbane promene, kažu stručnjaci. Gracijan Milajlesku, osnivač platforme UrbanizeHub kaže: ,,Zbog zagadjenja vremenom gradovi postaju nepodnošljivi. Znamo kako su nam leta u Bukureštu. Potrebni su nam urbane promene, kvalitetan vazduh, kvalitetan život, zelene površine, urbano planiranje i smanjenje otiska ugljen-dioksida’’.
Svaki gest je važan jer svaki automobil koji prolazi pored nas, svaka bačena ambalaža i svaki dim iz proizvodne jedinice doprinose dodatno tmurnoj slici vazduha koji udišemo. Zvanični podaci dokazuju da je zbog toplotnih talasa, posledice klimatskih promena, samo u Evropi je ove godine umrlo 32 000 osoba.