Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Rumunska zdrava praznična trpeza

Period zimskih praznika namenjen je odmaranju, ali nije potpun bez dobrog jela i kvalitetnog pića. A za nas, Rumune, to znači trpeza sa tradicionalnim preparatima, kao što su sarme, svinjske kobasice, pihtija i praznični kolač kozonak”, uz rumunska vina čuvena u celom svetu zahvaljujući posebnom ukusu.

Rumunska zdrava praznična trpeza
Rumunska zdrava praznična trpeza

, 15.01.2014, 13:10

Period zimskih praznika namenjen je odmaranju, ali nije potpun bez dobrog jela i kvalitetnog pića. A za nas, Rumune, to znači trpeza sa tradicionalnim preparatima, kao što su sarme, svinjske kobasice, pihtija i praznični kolač kozonak”, uz rumunska vina čuvena u celom svetu zahvaljujući posebnom ukusu.


Medjutim, u globalizovanom svetu, u kojem je kretanje robe iz jedne u druge zemlje veoma brz, koliko su čista rumunska jela na našim trpezama? Da li su proizvodi domaće poljoprivrede ili prehrambene industrije zdravi? Da li doprinosi potrošnja sarmi i kozonaka razvoju lokalne proizvodnje mesa ili brašna? Ova su pitanja postavili i osnivači pokreta slow-food” hrane, koja se polako sprema i jede, za razliku od polupreradjene ili spremljene hrane, koja se brzo jede, bez ijednog protokola. Osnovan 1986. godine u Italiji, pokret slow-food” je alternativa na industrijsku hranu i podržava tradicionalnu gastronomiju i lokalnu hranu. Medjutim, u kojoj meri su lokalne proizvodnje sarme ili kozonak na Božićnim trpezama Rumuna, kaže nam Tiberiju Kazačok, predstavnik pokreta slow-food” u Rumuniji: Možda se nekima čini čudno, ali slow food” filosofija je ta da se vratiš na početak prehrambenog lanca i da primetiš koliko je važno ako jaje, na primer, uzimaš od kokoške uzgojene u dvorištu sa zrnom. Lokalnu specifičnost daju i ova zrna koja su proizvedena u domaćoj privredi, a ovde govorimo o tradicionalnoj hrani. Ali za sarme, umesto da koristimo meso rumunskih rasa svinja, koristimo meso iz uvoza, proizvod se naziva sarme”, ali nije više u skladu sa slow food” filosofijom. Prema ovoj filosofiji, hranu treba da pripremaš sa domaćim proizvodima. Ako su svi proizvodi iz uvoza, dakle iz drugih poljoprivreda, onda ne može više biti reči o lokalnoj specifićnosti.”


U velikim gradovima, kao što je Bukurešt, na primer, ali i u gradićima u kojima su nedavno osnovane filijale medjunarodnih mreža hipermarketa, teško je nabaviti striktno domaće sastojike za pripremu hrane. Čak više, pojedini Rumuni preferišu svežu hranu umesto one preradjene koja se nalazi u prodavnicama. Tiberiju Kazačok nudi detalje o istraživanju javnog mnjenja koje je realizovao veliki prodavac na malo: Sondaža potvrdjuje da, u glavnom, Rumuni kupuju voće sa pijace, a ne iz prodavnica, jer na pijaci mogu se naći više domaćih proizvoda. Prema autorima sondaže, u slučaju izbora mesnih proizvoda, za rumunski kupac važan je kvalitet i svežina mesnih proizvoda, ali i odsustvo prehrambenih aditiva. Dakle, u dotičnoj meri, Rumuni žele domaće i sveže proizvode, ali na žalost, industrija je tako orijentisana da proizilazi da rumunski kupac želi da kupi mnogo i jeftino.”


Da bi još jednom potvrdilo, ovoga puta naučnim putem, želju Rumuna da kupe i jedu domaće jabuke, Asocijacija potrošača prehrambenih proizvoda iz Rumunije (ACPAR) uporedila je domaće jabuke sa onima iz drugih zemalja. Sondaža je realizovana u saradnji sa Nacionalnim institutom za Istraživanje i razvoj prehrambenih bioresursi (IBA), a rezultate nam predstavlja Mihaj Panait, predsednik Asocijacije potrošača prehrambenih proizvoda iz Rumunije: Studija o jabukama bila je velikih razmera u smislu da je imala dve glavne teme, a to su: organoleptička analiza i fizičko-hemijska. Usled monitorizacije i istraživanja nekih jabuka poreklom iz inostranstva- iz Italije, Poljske i Turske, i poredjenja sa domaćim vrstama, kao što su Golden iz Vojnešta i Jonatan iz Vojnešta, uspeli smo da stignemo do veoma jasnim zaključaka: rumunske jabuke su bolje od inostranih, su sladje, hranljivije i imaju više minerala.”


Posle fizičko-hemijske analize konstatovalo se da rumunska jabuka Jonatan je za 20% sladja od poljskog Jonatana, na primer, a rumunski Golden je za 22% sladji od italijanskog i za 14% od turskog. Uprkos želji rumunskih potrošača da konzumiraju domaće jabuke, Rumunija ne može se ponositi bogatom berbom. Mihai Panait: Srećom, mi imamo dobre vrste jabuka, ali, na žalost, tokom zime pojavljuju se problemi skladištenja i konserviranja. Naše su jabuke lepe jeseni, ali tokom zime gube lep izgled, iako to znači da su prirodne i zdrave. Rumunija ima ogroman potencijal u ovoj oblasti i zahvaljujući primeru jabuka možemo zaključiti i jasno videti gde smo i koji je naš potencijal. U ovom trenutku nalazimo se na 15 mestu u svetu po površini sa zasadjenim jabukama i na 21 mestu po proizvodnji jabuka. To znači da nemamo visoku produktivnost.”



foto: facebook.com/crucearosieromana
Društvo среда, 25 јун 2025

Psihološka prva pomoć: trenutna reakcija koja može promeniti tok lične krize (25.06.2025)

Psihološka prva pomoć je blagovremena intervencija, skup jednostavnih, ali ključnih radnji koje se pružaju osobama u emocionalnoj krizi. Cilj joj...

Psihološka prva pomoć: trenutna reakcija koja može promeniti tok lične krize (25.06.2025)
Foto: pixabay.com
Društvo среда, 18 јун 2025

Gala Superpisanja nagradila najbolje novinarske materijale za 2024. godinu (18.06.2025)

U Rumuniji, poverenje u štampu kontinuirano opada. Izveštaj koji je prošle godine objavio Rojters, a koji se smatra najnovijom i najopsežnijom...

Gala Superpisanja nagradila najbolje novinarske materijale za 2024. godinu (18.06.2025)
Ministar obrazovanja i nauke, Danijel David
Društvo среда, 04 јун 2025

Radiografija obrazovanja i naučnih istraživanja u Rumuniji (04.06.2025)

,,Dijagnostički izveštaj o obrazovanju i istraživanju u Rumuniji. Trenutna dostignuća i implikacije za nove reforme u ovoj oblasti.’’ je...

Radiografija obrazovanja i naučnih istraživanja u Rumuniji (04.06.2025)
Foto: fb.com / Departamentul pentru Romanii de Pretutindeni
Društvo среда, 21 мај 2025

Rumuni u dijaspori, njihova deca i duboka potreba da razumeju ko su (21.05.2025)

Migracija je kulturni šok koji mnogi Rumuni iz dijaspore intenzivno osećaju. Jedna sociološka studija koju je 2023. godine objavio Odeljak za...

Rumuni u dijaspori, njihova deca i duboka potreba da razumeju ko su (21.05.2025)
Društvo среда, 14 мај 2025

Mitovi i stvarnost o klimatskim promenama (14.05.2025)

Nedavne studije pokazuju da su fosilna goriva odgovorna za 90% emisija ugljen-dioksida koju proizvodi čovek, povećavaju godišnje temperature,...

Mitovi i stvarnost o klimatskim promenama (14.05.2025)
Društvo среда, 07 мај 2025

Spasioci na visini (07.05.2025)

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, u februaru 2022. godine, milioni Ukrajinaca prešli su granicu sa susednom Rumunijom, iako je većina bila u...

Spasioci na visini (07.05.2025)
Društvo среда, 30 април 2025

Povodom Međunarodnog Dan Roma: o opasnosti od izuzetnosti i značaju konteksta učenja

Još od 1971. godine, 8. april je posvećen Međunarodnom danu Roma. Iako Romi predstavljaju drugu najbrojniju etničku manjinu u Rumuniji, sociolozi...

Povodom Međunarodnog Dan Roma: o opasnosti od izuzetnosti i značaju konteksta učenja
Društvo среда, 23 април 2025

One World Romania, jedini festival dokumentarnog filma i ljudskih prava u Rumuniji (23.04.2025)

Jedini festival dokumentarnog filma o ljudskim pravima u Rumuniji podstiče duboke debate o temama kao što su socijalne nejednakosti, migracije ili...

One World Romania, jedini festival dokumentarnog filma i ljudskih prava u Rumuniji (23.04.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company