Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Dečija književnost između prevoda i originala

Posle 1990 i rumunska dečija književnost, kao i drugi sektori, imala je određeni regres. Nisu više napisane originalne knjige, na rumunskom, a knjige koje su prevedene nisu uvek bile i kvalitetne. Ova situacija je trajala do 2008-2009 kada je počela da se umnoži kako domaća literatura, tako i prevodi kvalitetnih knjiga. Florin Bikan, prevodilac sa i na engleskom, inače i sam pisac književnosti za decu objasnio nam je ovu situaciju na sledeći način: ,,Mislim da 90-tih godina, u prvom redu rumunski izdavači su bili oprezni kada je reč o objavljivanju književnosti za decu. Rumunski pisci koji su se suočili sa ovom situacijom blokirali su ponudu. Ali, vremenom, izdavačke kuće su počele da, na zahtev publike, objave i rumunske autore. Ova situacija je trajala do 2000-te godine kada je rumunska dečija književnost ozbiljno izgubila teren. Paradokslano, do 1989. pored tadašnje situacije, možemo reći da imamo veoma dobru književnost za decu. Posle 1990. izdavači su bili ravnodušni kada je reč o književnosti za decu. Tačno je da su se pojavili mnogi prevodi što je bilo veoma dobro.

, 31.01.2016, 18:36

Posle 1990 i rumunska dečija književnost, kao i drugi sektori, imala je određeni regres. Nisu više napisane originalne knjige, na rumunskom, a knjige koje su prevedene nisu uvek bile i kvalitetne. Ova situacija je trajala do 2008-2009 kada je počela da se umnoži kako domaća literatura, tako i prevodi kvalitetnih knjiga. Florin Bikan, prevodilac sa i na engleskom, inače i sam pisac književnosti za decu objasnio nam je ovu situaciju na sledeći način: ,,Mislim da 90-tih godina, u prvom redu rumunski izdavači su bili oprezni kada je reč o objavljivanju književnosti za decu. Rumunski pisci koji su se suočili sa ovom situacijom blokirali su ponudu. Ali, vremenom, izdavačke kuće su počele da, na zahtev publike, objave i rumunske autore. Ova situacija je trajala do 2000-te godine kada je rumunska dečija književnost ozbiljno izgubila teren. Paradokslano, do 1989. pored tadašnje situacije, možemo reći da imamo veoma dobru književnost za decu. Posle 1990. izdavači su bili ravnodušni kada je reč o književnosti za decu. Tačno je da su se pojavili mnogi prevodi što je bilo veoma dobro.


Nažalost nisu su svi prevodi bili i kvalitetni. Mnoge izdavačke u trci da se obogate, objavile su i loše prevode. To se desilo i zbog toga što se rumunski pisci nisu uključili u objavljivanju ove vrste literature. Florin Bikan:,,Postoji ubeđenje da je veoma lako pistai za decu, prevashodno oni koji ne pišu za decu misle to. Postoje mišljenja po kojima nije ništa jednostvanije od toga da pišeš za decu. Tragedija je u tome što neki od onih koji misle tako nešto pišu za decu. Što je najgore njihove knjige su i objavljene. Ali postoji i druga kategorija autora koji misle da je veoma teško pisati za decu. Inspiraciju treba pokretati nekako. Možda je dobro da gledamo oko nas da posmatramo decu, da čitamo dosta književnosti za decu i da je rado čitamo deci. Možda se neki od nas veoma rado setimo našeg detinjstva što nam pomaže i u pisanju.


U svakom slučaju bitan je kontakt sa decom o tome će nam u nastavku govoriti i Sanziana Popesku koja je 2009 dobila nagradu Udruženja pisaca grada Bukurešta za knjigu: ,,Vladovo putovanje na drugu zemlju. Saslušajmo je u nastvaku:,,Počela sam ovu seriju 2002-2003, kada je moj sin bio mali, učinila sam to zato što sam želela da mu ostavim nešto u nasledstvu i želela sam da mu predstavim i likove iz naše mitologije. Tada su deca čitala veliki broj knjiga iz engleske književnosti. Nisam predložila sebi da kroz svoje knjige obrazujem nekoga. Nisam htela da u mojim knjigama imam neku pouku, jer deca uglavnom izbegavaju takve knjige. Florin Bikan je autor jedne veoma interesantne knjige za decu koja podesća na bajku Harap Alb:,,Do svih ovih ideja došao sam tokom razgovora sa mojim sinom koji sada ima oko 30 godina. Pokuašo sam da mu približim ovaj tekst, i vežbao sam tako što sam uzeo jedan poznati tekst i napisao sam ga obrnuto. Prikupio sam reakcije koje su bile u velikom broju. Deca su prihvatala ovu knjigu, a tokom razgovora sa njima, bio sam iznenađen da konstatujem da im nisu smetali nonkonformistički izrazi koji se ne pojavljuju u klasičnim tekstovima. Deca su shvatala parodiju, što nije bio slučaj roditelja i profesora.


I pored toga što se u poslednih godina pojavio veliki broj rumunskih autora, po mišljenju Sanziane Popesku to nije dovoljno:,,Na našem tržištu imamo veliki broj prevoda, neki su boljeg, neki lošijeg kvaliteta. Radi se uglavnom o savremenim bestseller-ima i o klasicima kao što su Astrid Lindgren, Mark Twain i Beatrix Potter. Na primer ne znamo ništa o savremenim švedskim piscima. A od rumunskih pisaca imamo samo neke. Ima ih veoma malo i zbog toga je rumunsko tržište neuravnoteženo’’. Najnovija knjiga Sanzijane Popesku posvećena je deci od 3 do 7 godina koja je objavljena u rumunsko-švedskom izdanju u Švedskoj pod naslovom ,,Kola duga’’

Expoziția „De la Ulița Filaret la Strada 11 Iunie” (sursă foto:
Klub kulture Недеља, 08 март 2026

Izložba „Od ulice Filaret do ulice 11. jun“ (15.03.2026)

Krajem septembra 2025. godine otvorena je izložba „Od Ulice Filaret do Ulice 11. jun”. Izložba je postavljena u kući u kojoj se nalazi...

Izložba „Od ulice Filaret do ulice 11. jun“ (15.03.2026)
Тимчасова виставка «Подорож у потойбічне життя. Стародавні похоронні ритуали у регіоні Варна»
Klub kulture Субота, 07 март 2026

Izložba „Putovanje u drugi svet“ (07.03.2026)

Muzej Grada Bukurešta (MMB) predstavlja privremenu izložbu „Putovanje u drugi svet. Drevni pogrebni rituali u regionu Varne“, izložbu koja se...

Izložba „Putovanje u drugi svet“ (07.03.2026)
„Fluturi de noapte”
Klub kulture Субота, 28 фебруар 2026

Marina Vojka, protagonistkinja filma „Noćni leptiri“ (28.02.2026)

Sa 89 godina, Marina Voika i dalje osvaja publiku i odiše mladalačkom energijom. „Noćni leptiri“(Fluturi de noapte), debitantski film Andreja...

Marina Vojka, protagonistkinja filma „Noćni leptiri“ (28.02.2026)
Expoziția „Why We Should All Be Feminists / De ce ar trebui să fim cu toții feministe/feminiști”
Klub kulture Субота, 21 фебруар 2026

Why We Should All Be Feminists (21.02.2026)

Nakon uspeha izložbe „Touch Nature” iz 2024. godine, kustosi Sabine Felner i Aleks Ion Radu okupljaju radove 45 umetnica i umetnika visokog...

Why We Should All Be Feminists (21.02.2026)
Klub kulture Субота, 14 фебруар 2026

Program „CRESC” – obrazovanje i terapija kroz ples (14.01.2026)

Počevši od februara ove godine, savremeni ples postaje mesto susreta umetnosti, obrazovanja i zdravlja. AREAL DANS predlaže široj publici i...

Program „CRESC” – obrazovanje i terapija kroz ples (14.01.2026)
Klub kulture Субота, 07 фебруар 2026

Program „Cultivators of Life”

Program „Cultivators of Life”, koji je pokrenula organizacija Tranzit Bukurešt u partnerstvu sa MODEM – Centrom moderne i savremene umetnosti...

Program „Cultivators of Life”
Klub kulture Субота, 31 јануар 2026

Andrej Epure debitira sa filmom Ne ostavljaj me da umrem (31.01.2026)

Ako smo prošle nedelje u rubrici predstavili film „Mlečni zubi”, danas vam predlažemo kratak razgovor sa rediteljem Andrejem Epureom,...

Andrej Epure debitira sa filmom Ne ostavljaj me da umrem (31.01.2026)
Klub kulture Субота, 24 јануар 2026

Mlečni zubi, istaknuti film savremene rumunske kinematografije (24.01.2026)

Mihaj Minkan je 2022 godine debitovao filmom „Prema severu“, ostvarenjem inspirisanim stvarnim slučajem – migrantima sakrivenim na teretnom...

Mlečni zubi, istaknuti film savremene rumunske kinematografije (24.01.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company