Izložba „Putovanje u drugi svet“ (07.03.2026)
Muzej Grada Bukurešta (MMB) predstavlja privremenu izložbu „Putovanje u drugi svet. Drevni pogrebni rituali u regionu Varne“, izložbu koja se može posetiti do kraja marta u Palati Sucu u Bukureštu.
Dragana Diamandi и Ion Puican, 07.03.2026, 09:00
Muzej Grada Bukurešta (MMB) predstavlja privremenu izložbu „Putovanje u drugi svet. Drevni pogrebni rituali u regionu Varne“, izložbu koja se može posetiti do kraja marta u Palati Sucu u Bukureštu. Reč je o projektu koji javnosti predstavlja spektakularna arheološka otkrića iz čuvenog eneolitskog pogrebnog kompleksa u Varni, u Bugarskoj. Izložba predlaže upad u duhovni univerzum praistorijskih zajednica iz 5. milenijuma pre nove ere, ističući rituale, verovanja i simbole povezane sa prelaskom u zagrobni život.
Vasile Opriš, šef Odeljenja za sistematsku arheologiju i istoriju u okviru MMB-u, daje nam više detalja o izložbi::
„U oktobru, tačnije 23. oktobra, u Muzeju Grada Bukurešta, u Palati Sucu, otvorili smo izložbu pod nazivom ‘„Putovanje u drugi svet“’, koja govori o pogrebnim običajima antičkog i praistorijskog perioda u regionu Varna.
Doneli smo artefakte iz Bugarske u Bukurešt, što je pomalo iznenađujuće, jer se to ranije zaista nije dešavalo. To bi bio jedan razlog. Budući da su nam veoma blizu. I drugo, kao praistoričar, već neko vreme znam da se u Varni nalazi neprocenjivo blago za čovečanstvo. Najstarije obrađeno zlato na svetu otkriveno je u halkolitskim nekropolama u Varni. Metal na koji smo navikli, koji nas fascinira. Očigledno je fascinirao i njih, samo što su oni bili prvi ljudi na ovom svetu, ma koliko on bio veliki, koji nisu bili samo očarani zlatom, već su naučili i da ga obrađuju.
Izložba, kao što sam rekao, fokusirana je na pogrebne obicaje i njihovu evoluciju u ovom području, koja možda ne govori mnogo. Varna je danas važan grad u Bugarskoj, ali u praistoriji, način na koji su se civilizacije smenjivale ovde pokazuje veoma dinamično područje. A iz perspektive pogrebnih praksi, one su veoma raznolike od jednog perioda do drugog i nekako nas veoma brzo i sintetički vodi kroz istoriju pogrebnih praksi u jugoistočnom delu Evrope. Samo uzmite jednu referentnu oblast, kao što je region Varne, koji je, na neki način u žiži interesovanja upravo zahvaljujući zlatu iz halkolitskih nekropola.“
Posetioci mogu videti vredne zlatne artefakte – koji se smatraju jednim od najstarijih predmeta od obrađenog zlata na svetu. Ukrasi, dijademe, ogrlice, perle i pogrebne aplikacije otkrivaju ne samo tehničko majstorstvo tih zajednica, već i postojanje dobro definisanih društvenih hijerarhija. Količina i bogatstvo zlata deponovanog u određenim grobnicama ukazuju na pojavu elita i ocrtavaju sliku iznenađujuće složenog društva za eneolitsko doba, u kojem je zlato imalo i simboličku i duhovnu vrednost, kao i ulogu obeležja društvenog statusa. Izložba uključuje i keramičke i kultne predmete koji odražavaju društveni status hijerarhije i shvatanja života i smrti ovih zajednica.
Izložba ne govori samo o pogrebnim običajima, već o sofisticiranoj civilizaciji, sa materijalnom i duhovnom kulturom izuzetnom za svoje doba.
Vasile Opriš je ispričao i kako je izložba stigla u Bukurešt:
„Najvažniji aspekt koji ja vidim, kao praistorčar, u ovom praistorijskom arealu koji je predstavljen, jeste to što nije reč o dva-tri zlatna predmeta, već o hiljadama zlatnih predmeta koji su otkriveni u ovim nekropolama. Neka groblja sadrže i po hiljade predmeta. Dakle, radi se o neviđenoj obilnosti. Ne samo da je prvo, već ga ima i dosta, što je veoma čudno i, štaviše, ovo zlato iz Varne veoma retko napušta muzej u Varni, a kada se to desi, obično ide u Tokio, Pariz, Njujork i druge evropske prestonice ili, ukratko, u gradove i muzeje sa velikim ugledom širom sveta. To je takođe bio jedan od razloga zašto smo morali da ga dovedemo u Bukurešt, jer sam rekao da je šteta. Imajući u vidu da smo, ipak, prilično blizu. Počeli smo pregovore sa našim kolegama tamo 2022. godine. U početku su bili nevoljniji. U 2024. smo preneli izložbu iz Bukurešta u Varna o bugarskom otporu u modernom periodu, što je dobro prošlo. Izgleda da smo ih dovoljno impresionirali i ove godine su bili spremni da nam donesu ovu izložbu koja konceptualno pripada njima, kreirale su je kolege iz muzeja u Varni. Mi smo je samo postavili zajedno s njima. Smatram da vredi pogledati barem jednom u životu, a ako ne stignete do Varne, posetite Palatu Sucu da vidite apsolutno fantastične artefakte.“
„Putovanje u drugi svet“ je, u suštini, poziv na razmišljanje o tome kako su ljudi oduvek shvatali misteriju smrti i kontinuiteta. Kroz ova svedočanstva koja datiraju preko šest milenijuma, javnost ima priliku da pogleda izvan vremena i otkrije korene verovanja koja nas, u jednom ili drugom obliku, prate i danas.