Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Doina danas

Drugo izdanje festivala Dor de doina, u organizaciji Udruženja Frui Vita, održano je u blizini „Lekovite bašte“, sektora Botaničke bašte Dimitrie Brandza, u Bukureštu.

Foto Gabriel Mădularu
Foto Gabriel Mădularu

и , 24.09.2024, 16:56

Drugo izdanje festivala Dor de doina, u organizaciji Udruženja Frui Vita, održano je u blizini „Lekovite bašte“, sektora Botaničke bašte Dimitrie Brandza, u Bukureštu. Ceo dan, upućen ljubiteljima prirode, ali i nacionalne kulture. I to zato što je glavna atrakcija „Doina”, lirsko, vokalno ili instrumentalno stvaralaštvo, specifično za rumunski narod, od 2009. godine upisano od strane Uneska na Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva.

Eusebiu Bogdan, potpredsednik Frui Vita, rekao nam je o ovom projektu:

„Ideja je prvobitno potekla od moje supruge Joane, predsednice udruženja. Nas dvoje smo osnivači i zaljubljenici smo u kulturu i sve rumunsko. Prošle godine smo krenuli sa idejom da promovišemo Doinu, jer je Doina od 2009. godine Unesko nematerijalno nasleđe. Istraživao sam šta se dešava u Rumuniji i video da Rumuni generalno vole Unesko nasleđe, ali ga više vole kada su izvan zemlje. Oni posećuju sve što je u vezi sa Uneskom, ali ne uživaju u onome što Rumunija nudi u Uneskovoj baštini, čak i ako je ovde reč o materijalnim ili nematerijalnim stvarima. Krenuli smo praktičnim putem promocije Doine, i ako smo prošle godine hteli da informacije koje su svima razumljivije stavimo u digitalni priručnik, tako da svako može da ih vidi u bilo kom trenutku, ove godine smo rekli da idemo malo dalje, da privučemo više tipova učesnika. Taj digitalni materijal smo preveli na engleski, kako bismo širili ono što promovišemo preko granica zemlje“.

Tradicionalno, kroz doinu, stvaralac-tumač izražava ljubav prema prirodi, radost ili tugu, usamljenost ili revolt. Eusebiu Bogdan, potpredsednik Frui Vita, rekao nam je šta je ovo izdanje donelo kao novinu

„Rekao sam da se Doina najbolje čuje na otvorenom, jer se tako oduvek peva i u odnosu na prošlu godinu kada smo organizovali događaj u Bašti Monteoru, ove godine smo izabrali Botaničku baštu, otvoreni prostor, mnogo veći prostor i ono što smo uradili je da diverzifikujemo aktivnosti tako da tipovi učesnika budu recimo od 3…5 godina i čak i stariji ljudi kako bi naša poruka stigla do što većeg broja njih. Počeli smo sa nekoliko vrsta radionica, bilo zanata ili igara za decu. A tu mislim na poselo za šivenje, na grnčarsku radionicu, pa na radionicu koja se zvala pozorište Lavirint, nešto posebnije, putovanje za učesnike sa povezom preko očiju, gde su sva svoja čula osim vida koristili da prođu kroz rutu. A onda je, u saradnji sa Opera Comica pentru Copii, održana radionica za najmlađe, gde su crtali rumunske motive i učili o tradiciji. To je bio deo događaja. Zatim smo organizovali izložbu slika zajedno sa učesnicima od 14 do 25 godina. Tema je bila Doina. Slike su izlagali na platnu ili papiru. Imali smo čak i jednog učesnika koji je izlagao na drvetu. Bila je to izložba na otvorenom koja je završena konkursom“.

Slike na izložbi su na različite načine ilustrovale kako danas mladi ljudi, uglavnom gradska deca, shvataju ideju doine. Tako jedna od slika prikazuje mladića u narodnoj nošnji kako svira na fruli ispred kompleksa sivih zgrada, simbolično izražavajući upravo ideju oslobođenja koju doina može doneti u život gradskog čoveka. Od sagovornika smo saznali da su tri slike nagrađene, a neke i prodate. A pošto je reč o doini, muzika nije mogla da izostane. Kraj festivala kulminirao je koncertom Marije Kasandre Hauši i Sorina Romaneskua, koji čine duo Nod, „Noi doi Doina“, a zatim i Argatu (umetnik koji se obraća mlađoj generaciji, koji takođe miksuje narodne pesme). Zato smo pitali Eusebija Bogdana da li je Doina lek

„Svakako da, kao što kaže i Marija Kasandra Hauši, Doina se oseća i za one je koji imaju srca da je slušaju! I da, to je definitivno lek! Želeo bih da uputim hiljade zahvalnosti svim učesnicima, svim partnerima, svima koji su nam pomogli u ovom projektu i nadamo se da ćemo sledeće godine ponovo okupti na 3. izdanju!“

Na kraju, nudimo vam odlomak Doine u izvođenju NOD-a.

Oznake:
Foto: pixabay.com
Rumunija danas Уторак, 12 мај 2026

Topolino napunio deset godina (12.05.2026)

Danas se vraćamo udruženju koje nam je u prošlosti privuklo pažnju: „Topolino –Udruženje Tudor – Aleksandru“, ili „Topolino,...

Topolino napunio deset godina (12.05.2026)
Foto: facebook.com/AnimestRO
Rumunija danas Уторак, 05 мај 2026

Umetnost za sve (05.05.2026)

Svakodnevno se suočavamo sa sistemskim izazovima sa kojima se osobe sa invaliditetom susreću — od fizičkih prepreka i nedostatka prilagođenih...

Umetnost za sve (05.05.2026)
Sa mladošću uvek u srcu! (28.04.2026)
Rumunija danas Уторак, 28 април 2026

Sa mladošću uvek u srcu! (28.04.2026)

Pre nekoliko godina, oko objava jedne gospođe okupio se veliki broj ljudi. Tada je njena ćerka došla na ideju da stvori zajednicu, koju je,...

Sa mladošću uvek u srcu! (28.04.2026)
Dinozaur cu cioc de raţă
Rumunija danas Уторак, 21 април 2026

Dinosaurus sa pačjim kljunom (21.04.2026)

Basen Haceguluj jedno je od najvažnijih mesta u Evropi za proučavanje dinosaurusa iz kasne krede. Paleontolozi sa Univerziteta u Bukureštu i...

Dinosaurus sa pačjim kljunom (21.04.2026)
Rumunija danas Уторак, 07 април 2026

Umetnost Ukrašenih Jaja (07.04.2026)

Muzej sela „Dimitrije Gusti” u Bukurešta, Ambasada Rumunije u Velikom Vojvodstvu Luksemburga i Rumunski kulturni institut u Briselu organizuju,...

Umetnost Ukrašenih Jaja (07.04.2026)
Rumunija danas Уторак, 31 март 2026

Rumunka prati Nansenove stope (31.03.2026)

Multinacionalna misija polarnih istraživanja stigla je u arktičku zonu brodom Polarstern (Polarna zvezda), brodom poput lavirinta, punim kabina za...

Rumunka prati Nansenove stope (31.03.2026)
Rumunija danas Уторак, 24 март 2026

Ukus tradicije (24.03.2026)

Rasučite, makarone, lašti ili laškuce i drugi nazivi iz starog lokalnog, maramureškog rečnika označavaju različite vrste testenine koje se...

Ukus tradicije (24.03.2026)
Rumunija danas Уторак, 17 март 2026

Javni govor i pronalaženje sebe (17.03.2026)

Ko si bio pre nego što su ti rekli ko treba da budeš? Jedno je od pitanja kampanje koju je pokrenulo Pozoriste Simplu, pod sloganom „Uspeo...

Javni govor i pronalaženje sebe (17.03.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company