Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Master plan saobraćaja Rumunije (24.03.2015)

Rumunsko ministarstvo saobraćaja izradilo je a vlada usvojila Generalni Master plan saobraćaja Rumunije, document koji za infrastrukturne projekte do 2030. godine predvidja investicije od 45,45 miliardi evra. Plan predvidja izgradnju 1300 km autoputeva za koje bi se izdvojilo 13,7 miliardi evra i 1825 km. ekspresnih puteva u koje treba investirati 9,9 miliardi evra. Nisu zaboravljene ni izgradnja transevropskih i transregionalnih puteva, rehabilitacija železnickih pruga u dužini od 2800 km, investicije od 3 miliarde evra u pomorski sektor i investicije od miliardu evra u modernizaciju aerodroma u Bukureštu, Temišvaru, Klužu i Jašiju. Pojedini analitičari gledaju na plan sa nevericom, jer je poznato da Rumunija ima samo 700 kilometara izgradjenih autoputa, od kojih samo 600 posle 1990. godine. Ali ovi infrastrukturni projekti uživace finansijsku podršku Evropske unije do 2020. godine u visini od od 6,8 miliardi evra. Evropska komesarka za regionalne politike Korina Krecu je izjavila: Komisija smatra da je prioritet Master plana saobraćaja taj da obezbedi blagovremenu realizaciju glavne mreže TEN-T, Transevropske saobraćajne mreže.

Master plan saobraćaja Rumunije (24.03.2015)
Master plan saobraćaja Rumunije (24.03.2015)

, 24.03.2015, 10:31

Rumunsko ministarstvo saobraćaja izradilo je a vlada usvojila Generalni Master plan saobraćaja Rumunije, document koji za infrastrukturne projekte do 2030. godine predvidja investicije od 45,45 miliardi evra. Plan predvidja izgradnju 1300 km autoputeva za koje bi se izdvojilo 13,7 miliardi evra i 1825 km. ekspresnih puteva u koje treba investirati 9,9 miliardi evra. Nisu zaboravljene ni izgradnja transevropskih i transregionalnih puteva, rehabilitacija železnickih pruga u dužini od 2800 km, investicije od 3 miliarde evra u pomorski sektor i investicije od miliardu evra u modernizaciju aerodroma u Bukureštu, Temišvaru, Klužu i Jašiju. Pojedini analitičari gledaju na plan sa nevericom, jer je poznato da Rumunija ima samo 700 kilometara izgradjenih autoputa, od kojih samo 600 posle 1990. godine. Ali ovi infrastrukturni projekti uživace finansijsku podršku Evropske unije do 2020. godine u visini od od 6,8 miliardi evra. Evropska komesarka za regionalne politike Korina Krecu je izjavila: Komisija smatra da je prioritet Master plana saobraćaja taj da obezbedi blagovremenu realizaciju glavne mreže TEN-T, Transevropske saobraćajne mreže.



Sa detaljima upoznao nas je generalni director u Ministarstvu saobraćaja Marčel Bološ: Master plan kao strateški document razvoja saobraćajne infrastructure treba da poštuje pravila Evropske komisije. Na teritoriji Rumunije postoji serija transevropskih saobraćajnih mreža, koje se u stručnoj terminologiji zovu mreze TEN-T Kore i TNT-T Komprehensiv, koje se moraju poštovati. Drugim rečima kada ćemo izbrati trasu za odredjenu deonicu autoputa, treba da vodimo računa o ovim transevropskim saobraćajnim mrežama koje prolaze kroz našu zemlju. Do 2030. godine treba da završimo glavnu transevropsku saobraćajnu mrežu Kore, a do 2050. TNT-T Komprehensiv. Evropska unija izdvaja sredstva isključivo za ove saobraćajne mreže koje su predvidjene i nasim Master planom saobraćaja.



Marčel Bološ je precizirao da su u okviru Master plana saobraćaja predvidjeni i standardni troškovi za projekte: Baš ovde smo posebnu pažnju poklanjali standardnim troškovima kada smo identifikovali projekte u okviru Maste rplana. Na primer, kada se radilo o autoputevima vodili smo računa i o reljefu. Kilometar autoputa u planinskoj zoni košta 20 miliona evra, kilometar u brdsko-planiskim zonama košta 12 miliona evra. U iskljucivo brdskoj zoni kilometar autoputa košta 8 miliona evra, a u ravničarskoj 4,5 miliona evra. Želeo bih da naglasim da smo na svakoj deonici autoputa vodili računa o reljefu i troškovima.



Od izuzetnog interesa za rumunske i strane prevoznike kao i za ostale vozače je izgradnja deonice autoputa od Piteštija do Sibiua, na četrvtom evropskom transportnom koridoru. Generalni director Marčel Bološ kaže: Najdelikatniji deo je izrada strudije izvodljivosti, a zatim izvodjenje radova jer se ovi izvode u planinskoj zoni, gde će po našim procenama radovi trajati 3-4 godine. Zajedno sa tenderom realizacija ovog projekta, uz najbolje namere, trajala bi od 5 do 7 godina.



U saopštenju rumunska Vlada precizira da Rumunija od 2014 do 2020 može za drumski, železnicki, pomorski i multimodalni saobraćaj da izdvoji ukupno 6,8 miliardi evra. Pored ovog iznosa izdvojiće se dodatnih sedam miliardi evra iz javnih pozajmica i akcize na gorivo, sredstva koja su neophodna za obezbedjivanje izvora finansiranja implementacije putne infrastructure, posebno autoputeva. Ukupna vrednost finansiranja za 2014-2020 godinu iznosi 13,8 miliardi evra.

Rumunija danas Уторак, 30 септембар 2025

Sto koji ujedinjuje (30.09.2025)

Došli su, i mladi i stari, mnogi obučeni u narodne nošnje, kako bi seli za veliki sto postavljen u tvrđavi Alba Karolina u Alba Juliji (grad u...

Sto koji ujedinjuje (30.09.2025)
Filmul
Rumunija danas Уторак, 23 септембар 2025

Kako biti glumac bez glasa? (23.09.2025)

Pre godinu dana lansiran je kratki film koji je postigao uspeh: „Ljubav bez reči“.Ovog meseca, istoimeni dugometražni film stiže u bioskope, u...

Kako biti glumac bez glasa? (23.09.2025)
Fotografia de arhivă recreează universuri la 150 ani de la naşterea Reginei Maria
Rumunija danas Уторак, 16 септембар 2025

Arhivska fotografija oživljava prošlost povodom 150 godina od rođenja kraljice Marije (16.09.2025)

Pjatra Njamc, Dolina Žiuluj, Alba Julija, Feltičeni, Bukurešt, Pitešti, Kurtea de Arđeš i Kluž su samo neki od gradova u kojima je gostovala...

Arhivska fotografija oživljava prošlost povodom 150 godina od rođenja kraljice Marije (16.09.2025)
Foto: facebook.com/alina.tofan.16
Rumunija danas Уторак, 09 септембар 2025

Međunarodni festival ekoperformans filma oživljava Dolinu Žiului (09.09.2025)

Film, performativne umetnosti i ekologija spojili su se u međunarodnom, kreativnom i izuzetno aktuelnom okruženju u dolini Žiului, povodom pete...

Međunarodni festival ekoperformans filma oživljava Dolinu Žiului (09.09.2025)
Rumunija danas Уторак, 18 март 2025

Biciklom do rta Horn

Danas ćemo pričati ne samo o svetskoj premijeri, već i o misiji promovisanja čitanja i sporta među mladima, koju su krajem prošle godine...

Biciklom do rta Horn
Rumunija danas Уторак, 04 март 2025

Udruženje „Kratkog lanca ishrane“ na „Zelenoj nedelji“ u Berlinu

Udruženje „Kratak lanac ishrane“ predstavilo je autentične rumunske proizvode iz okruga Alba, Bakau, Konstanca, Đurđu i Maramureš, na...

Udruženje „Kratkog lanca ishrane“ na „Zelenoj nedelji“ u Berlinu
Rumunija danas Уторак, 18 фебруар 2025

Turneja „Put slobode“, sertifikovana od Ginisove knjige rekorda

Povodom 35. godišnjice Decembarske revolucije iz 1989. i promovisanje ideje slobode, violinistkinja Diana Žipa i pijanista Štefan Doniga krenuli...

Turneja „Put slobode“, sertifikovana od Ginisove knjige rekorda
Rumunija danas Уторак, 11 фебруар 2025

Kako stvoriti brend, samo dobro radeći posao?

Malo ljudi zna da postoje profesionalna skijaška odela, kreirana i napravljena u Rumuniji, a da poreklo ovog brenda je u gradu Toplica, u okrugu...

Kako stvoriti brend, samo dobro radeći posao?

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company