Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Muškarci na ulici Matasari #3 (25.10.2022)

Urbani festivali su oduvek bili omiljeni, ali nakon pandemije, ljudi izgledaju još više uzbuđeni da ih posete. Tako, nakon što nas je festival Žene na ulici Matasari oduševio svojim desetim izdanjem u junu, sada je na redu i festival Muškarci na ulici Matasari da nas pozove u istu ulicu.

Muškarci na ulici Matasari #3 (25.10.2022)
Muškarci na ulici Matasari #3 (25.10.2022)

, 25.10.2022, 18:30

Urbani festivali su oduvek bili omiljeni, ali nakon pandemije, ljudi izgledaju još više uzbuđeni da ih posete. Tako, nakon što nas je festival Žene na ulici Matasari oduševio svojim desetim izdanjem u junu, sada je na redu i festival Muškarci na ulici Matasari da nas pozove u istu ulicu.


Tako je, drugog vikenda oktobra, prostor u ulici Matasari, od kuće pod brojem 1 do broja 43, izuzev prostora ispred crkve Janku Veki Matasari“, ispunjen muškim izlagačima. Muškarci zaljubljeni u umetnost, zanat i posao.


Kulturna manifestacija je trajala dva dana i, kao i obično, imala je za cilj da promoviše ljude koji kroz sopstvene strasti čine svoju zemlju lepšim mestom. Od modnih dizajnera do vajara, svi kreativni muškarci našli su svoje mesto na ulici Matasari.


Umetnici svih vrsta, ali i zanatlije, kao što je primer zanatlije iz županije Olt, koji je pravio sladoled u buretu, sa ledom i solju, pred samim očima kupaca, sladoled od crne domaće čokolade, čija priprema traje oko 2-3 sata.


Saznali smo priču čoveka koji je promenio svoju profesiju odabravši proizvodnju sladoleda na tradicionalan način, Adrijan Mengeš, ponovo prisutan na ulici Matasari:


Učestvovao sam na tri izdanja festivala Muškarci na ulici Matasari, ali ovo je prvi put da pravimo demonstraciju pripreme sladoleda na samoj lokaciji. Generalno, dolazili smo sa gotovo pripremljenim sladoledom, ali nas je organizator zamolio da ovog puta napravimo demonstraciju pripreme sladoleda, da pokažemo da je naš festival drugačiji i da ima muškaraca koji to rade, pa smo prihvatili da to uradimo. I moram da priznam da smo bili veoma dobro primljeni na festivalu. Odnosno, nismo očekivali takvu prodaju u oktobru.


U ulici Matasari, na posebno uređenim mestima sa slamom i senom, stojeći ili sedeći, stvoren je prijatan prostor za svakog učesnika manifestacije. Posetioci su rekli da im je baš bio potreban takav izlaz. I mladi i odrasli uživali su u veštim demonstracijama izlagača. A Adrijan Mengeš, koji je snažno mešao led u buretu, zapravo imao je šta da ispriča u tom pogledu:


Zaista, posebno su deca najviše uživala. Ja sam im pokazivao kako se pravi, šta je pečeni led, i druge pojmove koje baš i nisu čuli. Ne znam da li su svaki put razumeli, ali su uživali i cenili naš rad. Pečeni led je kada se led lepi za prste. Da bi nam pomogao da napravimo sladoled što je brže moguće, treba mi led koji ima najnižu moguću temperaturu. A ja to nazivam pečenim ledom. To je fascinantna stvar za njih, da kad staviš led na ruku, on se lepi, a kad staviš so, da se on još više stvrdne, odnosno još više smrzne. Svi očekuju da kad staviš led na so, on se otopi. U stvari je obrnuto, trenjem se led stvrdne“.


Iako je, tokom vremena, napravio preko 100 recepata za sladoled, na festivalu Muškarci na ulici Matasari naš sagovornik je pripremio sladoled od crne čokolade, koji je nazvao domaćim, jer ga podseća na ukus sladoleda koji je pravila njegova majka u detinjstvu.


Adrijan Mengeš nam je priznao da najviše ceni publiku koja dolazi na festivalima Žene na ulici Matasari i Muškarci na ulici Matasari, jer je to kvalitetan svet koji razume i ceni ono što izlagači na festivalu rade, koji dolazi upravo da otkrije male zanatlije i njihov rad.


Na festivalu su se još pojavili i šeširdžija, koji pravi šešire po meri, prilagođene po obimu glave kupca, modni kreator bez predrasuda – Iznad neba“, dizajner naočara Za oči“ i mnoge druge ideje koje mogu delovati luckasto.


Pitali smo Adrijana Mengeša koji od njegovih kolega izlagača je privukao njegovu pažnju:


Naišao sam na jednog gospodina koji je pravio neke perle na kojima je zapravo ručno radio. Video sam i jednu damu koja je pravila takve ručno rađene stvari, za koje je zaista potrebna veština i mnogo strpljenja da se naprave. Bio je još jedan gospodin koji je imao neke proizvode kožne galanterije, raznovrsne kožne narukvice i kaiševe prilagođene uopšte za omladinu.


Mladi po godinama ili mladi duhom, svi prisutni na ulici Matasari, na festivalima koji se ovde organizuju, imaju nešto zajedničko. To je nešto za čim i Adrijan Mengeš čezne – uvažavanje vrednosti iz prošlosti:


Sve što želim je da ljudi, i drago mi je da se to već dešava, cene nas, one koji pokušavaju da rade nešto drugačije. I svaki put smo imali podršku posetioca, odnosno ljudi nas cene i uživaju u onome što im mi ponudimo.


Koncerti, dobra atmosfera i dobro raspoloženje su kao kod kuće u ulici Matasari, a festivali Žene na ulici Matasari“ i Muškarci na ulici Matasari imaju za cilj da istaknu, pre svega, kreativnost.

Afiş turneu Musica Prohibita (sursă foto:
Rumunija danas Уторак, 21 октобар 2025

Ponovo oko sveta (21.10.2025)

Početkom ove godine, priznati su kao jedini muzičari na svetu koji su za manje od 100 dana nastupili na svih 7 kontinenata, kao i prvi koji su...

Ponovo oko sveta (21.10.2025)
Victoria Darolți (sursa foto: Facebook /
Rumunija danas Уторак, 14 октобар 2025

Od rumunske tkanine do visoke mode (14.10.2025)

Već 30 godina živi u Francuskoj i predstavlja priznato ime u svetu umetničkog veza  i veza visoke mode, ali potiče iz  okrugu Salaž, gde je...

Od rumunske tkanine do visoke mode (14.10.2025)
Foto facebook.com/TabaradeZbor
Rumunija danas Уторак, 07 октобар 2025

Letački kamp za decu (07.10.2025)

Tokom letnjeg raspusta, oko 200 dece je uživalo u iskustvu koje je pružio Kamp letenja! Polazeći od ideje da nema srećnijih putnika na svetu od...

Letački kamp za decu (07.10.2025)
Rumunija danas Уторак, 30 септембар 2025

Sto koji ujedinjuje (30.09.2025)

Došli su, i mladi i stari, mnogi obučeni u narodne nošnje, kako bi seli za veliki sto postavljen u tvrđavi Alba Karolina u Alba Juliji (grad u...

Sto koji ujedinjuje (30.09.2025)
Rumunija danas Уторак, 23 септембар 2025

Kako biti glumac bez glasa? (23.09.2025)

Pre godinu dana lansiran je kratki film koji je postigao uspeh: „Ljubav bez reči“.Ovog meseca, istoimeni dugometražni film stiže u bioskope, u...

Kako biti glumac bez glasa? (23.09.2025)
Rumunija danas Уторак, 16 септембар 2025

Arhivska fotografija oživljava prošlost povodom 150 godina od rođenja kraljice Marije (16.09.2025)

Pjatra Njamc, Dolina Žiuluj, Alba Julija, Feltičeni, Bukurešt, Pitešti, Kurtea de Arđeš i Kluž su samo neki od gradova u kojima je gostovala...

Arhivska fotografija oživljava prošlost povodom 150 godina od rođenja kraljice Marije (16.09.2025)
Rumunija danas Уторак, 09 септембар 2025

Međunarodni festival ekoperformans filma oživljava Dolinu Žiului (09.09.2025)

Film, performativne umetnosti i ekologija spojili su se u međunarodnom, kreativnom i izuzetno aktuelnom okruženju u dolini Žiului, povodom pete...

Međunarodni festival ekoperformans filma oživljava Dolinu Žiului (09.09.2025)
Rumunija danas Уторак, 18 март 2025

Biciklom do rta Horn

Danas ćemo pričati ne samo o svetskoj premijeri, već i o misiji promovisanja čitanja i sporta među mladima, koju su krajem prošle godine...

Biciklom do rta Horn

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company