Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Muškarci na ulici Matasari #3 (25.10.2022)

Urbani festivali su oduvek bili omiljeni, ali nakon pandemije, ljudi izgledaju još više uzbuđeni da ih posete. Tako, nakon što nas je festival Žene na ulici Matasari oduševio svojim desetim izdanjem u junu, sada je na redu i festival Muškarci na ulici Matasari da nas pozove u istu ulicu.

Muškarci na ulici Matasari #3 (25.10.2022)
Muškarci na ulici Matasari #3 (25.10.2022)

, 25.10.2022, 18:30

Urbani festivali su oduvek bili omiljeni, ali nakon pandemije, ljudi izgledaju još više uzbuđeni da ih posete. Tako, nakon što nas je festival Žene na ulici Matasari oduševio svojim desetim izdanjem u junu, sada je na redu i festival Muškarci na ulici Matasari da nas pozove u istu ulicu.


Tako je, drugog vikenda oktobra, prostor u ulici Matasari, od kuće pod brojem 1 do broja 43, izuzev prostora ispred crkve Janku Veki Matasari“, ispunjen muškim izlagačima. Muškarci zaljubljeni u umetnost, zanat i posao.


Kulturna manifestacija je trajala dva dana i, kao i obično, imala je za cilj da promoviše ljude koji kroz sopstvene strasti čine svoju zemlju lepšim mestom. Od modnih dizajnera do vajara, svi kreativni muškarci našli su svoje mesto na ulici Matasari.


Umetnici svih vrsta, ali i zanatlije, kao što je primer zanatlije iz županije Olt, koji je pravio sladoled u buretu, sa ledom i solju, pred samim očima kupaca, sladoled od crne domaće čokolade, čija priprema traje oko 2-3 sata.


Saznali smo priču čoveka koji je promenio svoju profesiju odabravši proizvodnju sladoleda na tradicionalan način, Adrijan Mengeš, ponovo prisutan na ulici Matasari:


Učestvovao sam na tri izdanja festivala Muškarci na ulici Matasari, ali ovo je prvi put da pravimo demonstraciju pripreme sladoleda na samoj lokaciji. Generalno, dolazili smo sa gotovo pripremljenim sladoledom, ali nas je organizator zamolio da ovog puta napravimo demonstraciju pripreme sladoleda, da pokažemo da je naš festival drugačiji i da ima muškaraca koji to rade, pa smo prihvatili da to uradimo. I moram da priznam da smo bili veoma dobro primljeni na festivalu. Odnosno, nismo očekivali takvu prodaju u oktobru.


U ulici Matasari, na posebno uređenim mestima sa slamom i senom, stojeći ili sedeći, stvoren je prijatan prostor za svakog učesnika manifestacije. Posetioci su rekli da im je baš bio potreban takav izlaz. I mladi i odrasli uživali su u veštim demonstracijama izlagača. A Adrijan Mengeš, koji je snažno mešao led u buretu, zapravo imao je šta da ispriča u tom pogledu:


Zaista, posebno su deca najviše uživala. Ja sam im pokazivao kako se pravi, šta je pečeni led, i druge pojmove koje baš i nisu čuli. Ne znam da li su svaki put razumeli, ali su uživali i cenili naš rad. Pečeni led je kada se led lepi za prste. Da bi nam pomogao da napravimo sladoled što je brže moguće, treba mi led koji ima najnižu moguću temperaturu. A ja to nazivam pečenim ledom. To je fascinantna stvar za njih, da kad staviš led na ruku, on se lepi, a kad staviš so, da se on još više stvrdne, odnosno još više smrzne. Svi očekuju da kad staviš led na so, on se otopi. U stvari je obrnuto, trenjem se led stvrdne“.


Iako je, tokom vremena, napravio preko 100 recepata za sladoled, na festivalu Muškarci na ulici Matasari naš sagovornik je pripremio sladoled od crne čokolade, koji je nazvao domaćim, jer ga podseća na ukus sladoleda koji je pravila njegova majka u detinjstvu.


Adrijan Mengeš nam je priznao da najviše ceni publiku koja dolazi na festivalima Žene na ulici Matasari i Muškarci na ulici Matasari, jer je to kvalitetan svet koji razume i ceni ono što izlagači na festivalu rade, koji dolazi upravo da otkrije male zanatlije i njihov rad.


Na festivalu su se još pojavili i šeširdžija, koji pravi šešire po meri, prilagođene po obimu glave kupca, modni kreator bez predrasuda – Iznad neba“, dizajner naočara Za oči“ i mnoge druge ideje koje mogu delovati luckasto.


Pitali smo Adrijana Mengeša koji od njegovih kolega izlagača je privukao njegovu pažnju:


Naišao sam na jednog gospodina koji je pravio neke perle na kojima je zapravo ručno radio. Video sam i jednu damu koja je pravila takve ručno rađene stvari, za koje je zaista potrebna veština i mnogo strpljenja da se naprave. Bio je još jedan gospodin koji je imao neke proizvode kožne galanterije, raznovrsne kožne narukvice i kaiševe prilagođene uopšte za omladinu.


Mladi po godinama ili mladi duhom, svi prisutni na ulici Matasari, na festivalima koji se ovde organizuju, imaju nešto zajedničko. To je nešto za čim i Adrijan Mengeš čezne – uvažavanje vrednosti iz prošlosti:


Sve što želim je da ljudi, i drago mi je da se to već dešava, cene nas, one koji pokušavaju da rade nešto drugačije. I svaki put smo imali podršku posetioca, odnosno ljudi nas cene i uživaju u onome što im mi ponudimo.


Koncerti, dobra atmosfera i dobro raspoloženje su kao kod kuće u ulici Matasari, a festivali Žene na ulici Matasari“ i Muškarci na ulici Matasari imaju za cilj da istaknu, pre svega, kreativnost.

sursă foto: facebook.com/scenanoua
Rumunija danas Уторак, 10 фебруар 2026

O drugačijem prostoru (10.02.2026)

Zvezdano jato nosi ime Barlad. Fenomen koji je ljudsko oko prvi put opazilo u Astronomskoj opservatoriji u Barladu. Poetsko, ali ipak strogo naučno...

O drugačijem prostoru (10.02.2026)
Teatrul Național Radiofonic lansează noul eteatru.ro
Rumunija danas Уторак, 03 фебруар 2026

Dan nacionalne kulture proslavljen na eteatru.ro (03.02.2026)

Počev od 15. januara, na Dan nacionalne kulture, govornici rumunskog jezika mogu uživajti u novoj platformi eteatru.ro. Nova pozorišna platforma...

Dan nacionalne kulture proslavljen na eteatru.ro (03.02.2026)
Foto: pixabay.com
Rumunija danas Уторак, 27 јануар 2026

Čoko-igra na Medjunarodnom finalu World Chocolate Masters (27.01.2026)

Godine 2002. počeo je da radi za porodični biznis, poslastičarnici sa sopstvenom laboratorijom u Krajovi, budući da mu je majka po profesiji...

Čoko-igra na Medjunarodnom finalu World Chocolate Masters (27.01.2026)
Гітара Smart
Rumunija danas Уторак, 20 јануар 2026

Retrospektiva 2025 (20.01.2026)

Prošle godine pratili smo kulturne inicijative, poput Međunarodnog filmskog festivala Ekoperformans, koji je stigao do svog petog izdanja, u okviru...

Retrospektiva 2025 (20.01.2026)
Rumunija danas Уторак, 13 јануар 2026

Život na farmi nojeva (13.01.2026)

Prvi nojevi uzgajani na farmi u Rumuniji pojavili su se posle 2000. godine. Afrički noj, savršeno aklimatizovan na uslove u Rumuniji, veoma dobro...

Život na farmi nojeva (13.01.2026)
Rumunija danas Уторак, 06 јануар 2026

Rumunske zimske tradicije (06.01.2026)

Koza, Medved, Maske, Mošoaiele, ali i Zvezda i Plug su tradicije koje su u prošlosti pripremale atmosferu zimskih praznika, a imale su i...

Rumunske zimske tradicije (06.01.2026)
Rumunija danas Уторак, 30 децембар 2025

Smart gitara (30.12.2025)

Poreklo fabrike Hora iz Reginu datira iz 1951. godine, kada je majstor Roman Bojančuk osnovao malu radionicu koja je u prvoj godini rada proizvela...

Smart gitara (30.12.2025)
Rumunija danas Уторак, 23 децембар 2025

Fondacija Kalea Viktorije – ili širenje kulture za sve! (23.12.2025)

U Rumuniji su humanističke profesije, kao i one iz oblasti kulture, mnogi posmatrali sa nepoverenjem, kao finansijski nepovoljne, ako ne čak i kao...

Fondacija Kalea Viktorije – ili širenje kulture za sve! (23.12.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company