Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Novi život rumunske narodne nošnje

Rumunska narodna nošnja vratila se ponovo u modu. Uz vrat, nabrana ili ravna, jednostavna ili složena, ija –u prevodu rumunska narodna košulja, dobila je novi život.

Novi život rumunske narodne nošnje
Novi život rumunske narodne nošnje

, 24.12.2019, 15:33

Rumunska narodna nošnja vratila se ponovo u modu. Uz vrat, nabrana ili ravna, jednostavna ili složena, ija –u prevodu rumunska narodna košulja, dobila je novi život.


Virdžinija Linul rodjena je u okrugu Bistrica Nasaud, u centru Rumunije, u porodici u kojoj je šivenje narodnih nošnji bilo zanatstvo. Danas je Virdžinija Linul vlasnica muzejske kuće i saradjuje sa 50- 60 žena. Priznaje da je veru u vrednost svoga rada stekla posle učešća Rumunije 1999.god u Washington Smithsonian Folklife Festival sa narodnom nošnjom, proizvodima tradicionalne kuhinje i folklorom. Virdžinija Linul rekla nam je da njen zanat podrazumeva veliku odgovornost: ,,Prvo sam napravila narodnu nošnju iz mog kraja- Bistrica Nasaud, zatim nošnje iz drugih delova zemlje, tehnika rada je ista ali motivi su različiti. Pažljivo i sa velikom odgovornošću sam istraživala nošnju u muzejima i na selu. Ne pravim za folklorne ansamble bilo kakvu nošnju. Takodje, ne radim imitacije narodne nošnje, imam veliku odgovornost za buduće generacije, zato što znam ako mi decu obučemo u imitaciju narodne nošnje, kada budu odrasli verovaće da ona tako mora da izgleda. Mi, kao roditelji, imamo odgovornost za buduće generacije da ih pravilno obučemo: narodna nošnja treba da bude autentična, da bude ručno šivena, da dete ima ideju- to je rumunska narodna nošnja



Virdžinija Linul rekla nam je da Rumunija ima 450 etnografskih zona i baš zbog treba da poštujemo i očuvamo njihovu osobenost. Takodje, ispričala nam je kako je ponovo zaživela rumunska tradicionalna narodna nošnja: ,,2011 god. u Rumuniju došao je francuski dizajner Filip Gijer, koji je radio u Francuskoj Ambasadi kao direktor kulture. Obilazeći Rumuniju, zaljubio se u nju i u sve što je lepo. Znao je da vidi umetnost u svakoj stvari, u svakom ukrasu i da je prikaže na sceni. Napravio je kolekciju pod nazivom “100%ro. Prejudecati – u prevodu- 100%predrasude. Zahvaljujući ovom strancu koji je došao i radio sa mnom, 60% kolekcije uradjeno je ovde, radili su zanatlije iz rumunske zone Maramureša, Bukovine, Brašova, Oltenije, radio je sa zanatlijama iz cele Rumunije i tako je rumunska narodna radinost ponovo dobila na vrednosti. Zahvaljujući promociji ovog dogadjaja došle su televizijske ekipe, javne ličnosti i zvezde počele su da promovišu narodne košulje za Dan Rumunije, jedan element narodne nošnje i posle godinu dana Andreja Tanasesku, osnivač facebook stranice “La Blousee Roumaine, započela je da promoviše rumunsku narodnu košulju i da ogranizuje dogadjaje.



Druga izvanredna prezentacija narodne nošnje online jeste ,,Semne cusute u prevodu “Šiveni znakovi, koja je od juna 2019. god. prisutna na Google Arts & Culture sa izložbom ,,Îmbracate în poveste- “Obučeni pričama, u kojoj se istražuje srž zanata rumunske narodne košulje i predstavlja priče upletene u materijale, dešifrovanje svake boje i simbola. To je putovanje na granici umetnosti i tradicije. Joana Korduneanu- osnivač udruženja Šiveni znakovi, govori nam o šivenju jedne narodne košulje, kao o ljubavnoj priči : ,,Nadam se da ćemo polako prestati sa korišćenjem jeftinih materijala i da ćemo više koristiti, za šivenje, materijale koje su koristili naši preci – lan, konoplju, svilu, vunu- jer su zdraviji i za nas i za planetu. To su plemeniti i vredni materijali kakve naše narodne košulje zaslužuju. Tradicionalna košulja može biti nabrana oko vrata, ravna, sa skutom i suknjom redje, ali sigurno neke gospodje žele da upotpune nošnju.



Takodje smo saznali od Joane Korduneanu da gospodje iz zajednice šiju narodne košulje sa ljubavlju: ,,Vezu iz zadovoljstva, jer je vez umetnost i relaksacija. Vezu za njih, da bi imale šta da obuku, vezu za porodicu, za najdraže, za prijatelje a, najdarežljiviji ih vezu da bi ih prikazale u okviru naše izložbe koje su sada postale i virtualne.



Svaka žena koja želi da se pridruži izradi narodnih košulja, treba da učini nekoliko jednostavnih koraka, objasnila nam je Joana Korduneanu :,,Na Google-u ukucajte Semne cusute i naćicete blog, zatim postoji grupa na facebook-u “semne cusute în actiune i sve što treba da uradite jeste da udjete u grupu za šivenje. Simboli su univerzalni, vizuelni jezik koji razume ceo svet. U grupi su gospodje iz Holandije, Bugarske ili Japana koje interesuje šivenje jer, shvataju da nije striktno samo reč o rumunskoj narodnoj košulji, već da su vrednosti koje prenosi naša košulja validne i univerzalne u svakom momentu i sada i u prošlosti i u budućnosti.



Conferința de vorbit în public „Am Reușit” (Foto: fb.com/ Academia Teatru Simplu)
Rumunija danas Уторак, 17 март 2026

Javni govor i pronalaženje sebe (17.03.2026)

Ko si bio pre nego što su ti rekli ko treba da budeš? Jedno je od pitanja kampanje koju je pokrenulo Pozoriste Simplu, pod sloganom „Uspeo...

Javni govor i pronalaženje sebe (17.03.2026)
sursă foto: facebook.com/Edu4Tourism/
Rumunija danas Уторак, 10 март 2026

Učenici iz turizma konkurentni na međunarodnom nivou (10.03.2026)

Učešće Rumunije na takmičenjima iz oblasti ugostiteljstva (HoReCa) doživelo je značajan razvoj u poslednje vreme, prelaskom sa lokalnih...

Učenici iz turizma konkurentni na međunarodnom nivou (10.03.2026)
Afis Efectul Pufi
Rumunija danas Уторак, 03 март 2026

Od filma do aktivizma (03.03.2026)

Sa porukom prikazanom na ekranu „Više karata, više ljubavi!“ i priznajući da u ovom slučaju ljubav zaista ide kroz stomak, novi film koji je...

Od filma do aktivizma (03.03.2026)
Lilieci (sursa foto: pixabay@salmar)
Rumunija danas Уторак, 24 фебруар 2026

Jezikom slepih miševa (24.02.2026)

Uprkos verovanjima da su slepi miševi štetni, da se zapliću ljudima u kosu ili da su vampiri, ove životinje su zaštićena vrsta: zabranjeno ih...

Jezikom slepih miševa (24.02.2026)
Rumunija danas Уторак, 17 фебруар 2026

Fizika. Magija. Progres (17.02.2026)

Evropska organizacija za nuklearna istraživanja u Švajcarskoj, poznata kao CERN, okuplja zajednicu od preko 100 Rumuna koji rade u oblasti...

Fizika. Magija. Progres (17.02.2026)
Rumunija danas Уторак, 10 фебруар 2026

O drugačijem prostoru (10.02.2026)

Zvezdano jato nosi ime Barlad. Fenomen koji je ljudsko oko prvi put opazilo u Astronomskoj opservatoriji u Barladu. Poetsko, ali ipak strogo naučno...

O drugačijem prostoru (10.02.2026)
Rumunija danas Уторак, 03 фебруар 2026

Dan nacionalne kulture proslavljen na eteatru.ro (03.02.2026)

Počev od 15. januara, na Dan nacionalne kulture, govornici rumunskog jezika mogu uživajti u novoj platformi eteatru.ro. Nova pozorišna platforma...

Dan nacionalne kulture proslavljen na eteatru.ro (03.02.2026)
Rumunija danas Уторак, 27 јануар 2026

Čoko-igra na Medjunarodnom finalu World Chocolate Masters (27.01.2026)

Godine 2002. počeo je da radi za porodični biznis, poslastičarnici sa sopstvenom laboratorijom u Krajovi, budući da mu je majka po profesiji...

Čoko-igra na Medjunarodnom finalu World Chocolate Masters (27.01.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company