Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Obućarska industrija (08.04.2014)

Obućarska industrija Rumunije izvozila je prošle godine proizvode u vrednosti od 2 imiliarde evra, što predstavlja povećanje za 30% u odnosu na prethodnu godinu. Prema podacima poslodavstva Sfera Faktor ovo povećanje je veoma važno jer dolazi posle višegodišnjeg pada izvoza. Andjela Vasiliu Dumitriu predsednica poslodavstva Sfera Faktor koje okuplja 70% proizvodnje obučarske industrije i 90% izvoza kaže:’’ Naša industrija bazira se na dve veoma važne grane: jedna je lon proizvodnja, odnosno proizvodnja unašim privatnim ili velikim državnim fabrikama, a duga na malim proizvodjačima koji izvoze proizvode profilne kolekcije direktno. Obe ove kategorije zabelezile su rast proizvodnje. Manufakturne fabrike dobijaju porudjbine iz inostranstva. Naše fabrike iskoristile su priliku kada su se velike inostrane firme vratile iz Azije u Evropu. Rumunija je omiljena destinacija tako da je povećan nivo rada i izvoz u zemlje odakle dolaze brendovi.’’

Obućarska industrija (08.04.2014)
Obućarska industrija (08.04.2014)

, 08.04.2014, 10:33

Obućarska industrija Rumunije izvozila je prošle godine proizvode u vrednosti od 2 imiliarde evra, što predstavlja povećanje za 30% u odnosu na prethodnu godinu. Prema podacima poslodavstva Sfera Faktor ovo povećanje je veoma važno jer dolazi posle višegodišnjeg pada izvoza. Andjela Vasiliu Dumitriu predsednica poslodavstva Sfera Faktor koje okuplja 70% proizvodnje obučarske industrije i 90% izvoza kaže:’’ Naša industrija bazira se na dve veoma važne grane: jedna je lon proizvodnja, odnosno proizvodnja unašim privatnim ili velikim državnim fabrikama, a duga na malim proizvodjačima koji izvoze proizvode profilne kolekcije direktno. Obe ove kategorije zabelezile su rast proizvodnje. Manufakturne fabrike dobijaju porudjbine iz inostranstva. Naše fabrike iskoristile su priliku kada su se velike inostrane firme vratile iz Azije u Evropu. Rumunija je omiljena destinacija tako da je povećan nivo rada i izvoz u zemlje odakle dolaze brendovi.’’


Na pitanje koji su motive povratka ovih brendova u Rumuniju dobili smo sledeći odgovor:’’ Radna snaga kod nas nije jeftinija, ali posle iskustva iz Kine, Vijetnama i Indije,gde je radna snaga jeftinija, firme su zaključile da imaju dodatne troškove, nemaju evropski kvalitet i transport traje mnogo duže. Rumunija ima neke adute za sopstneni izvoz, imamo kratko vreme transporta robe, nemamo carinske barijere i imamo i flekibilnost proizvodnje zahvaljujući kvalifikovanoj radnoj snazi. Svi ovi argumenti čine od Rumunije uz Portugal omiljenu destinacije za manufakturu. Na evropskom nivou smatra se da proizvodnja treba da ostaneu Evropi, knou hau takodje, bez obzira da li se radi o Portugali, Španiji Rumuniji ili Italiji. Važno je da se proizvodi u Evropi.’’


Lon predstavlja danas manje od 60% izvoza, iako Rumunija po svojim brendovima nije ni bila poznata u Evropi. Andjela Vasiliu Dimitriu o strukturi izvoza u zemljama Evrope, ali i u Kini, Japanu, Novom Zelndu i Australiji rekla je našem izvestaču sledeće:’’ Deo izvoza odnosi se na lon, odnosno na strane brendove, uglavnom su to poluproizvodi pod siglom ’’Made in Romania’’. Originalni brendovi Guci, Prada proizvode kod nas. Izvoz je povećan i zahvlajujući našim firmama koje izvoze sopstvene kolekcije po visokim cenama.’’


Kada je reč o sirovini, ona dolazi pre svega iz Italije ,Španije ili Turske. Manje količine kože za obuću dolaze i od naših proizvodjača jer u našoj zemlji ne postoje mnoge fabrike za štavljenje kože. Zamolili smo Gospodju Andjelu Vasiliu Dumitriu da nam kaže njeno mićljenje o evoluciji izvoza u narednim godinama:’’ Jas am uverena da će obim izvoza premašiti 3 miliarde evra, možda ne već sledeće godine, ali u narednim sigurno, jer izvozne firme predstavljaju jedno jezgro i primer za druge naše firme koje se još nisu dobro organizovale za izvozne poslove.’’


Recimo na kraju da domace tržište obuće nema veliki kapacitet apsorpcije proizvoda sa visokom dodatom vrednošću, tako da se masovno uvozi jeftina i nekvalitetna obuća iz azijskih zemalja.


NIMENI_NIMIC, un
Rumunija danas Уторак, 19 мај 2026

Performativni žurnal u manjim mestima (19.05.2026)

Kulturna platforma Frilenser pokrenula je projekat NIMENI_NIMIC – performativni žurnal na malim sajmovima, umetnički kolaborativni proces...

Performativni žurnal u manjim mestima (19.05.2026)
Foto: pixabay.com
Rumunija danas Уторак, 12 мај 2026

Topolino napunio deset godina (12.05.2026)

Danas se vraćamo udruženju koje nam je u prošlosti privuklo pažnju: „Topolino –Udruženje Tudor – Aleksandru“, ili „Topolino,...

Topolino napunio deset godina (12.05.2026)
Foto: facebook.com/AnimestRO
Rumunija danas Уторак, 05 мај 2026

Umetnost za sve (05.05.2026)

Svakodnevno se suočavamo sa sistemskim izazovima sa kojima se osobe sa invaliditetom susreću — od fizičkih prepreka i nedostatka prilagođenih...

Umetnost za sve (05.05.2026)
Sa mladošću uvek u srcu! (28.04.2026)
Rumunija danas Уторак, 28 април 2026

Sa mladošću uvek u srcu! (28.04.2026)

Pre nekoliko godina, oko objava jedne gospođe okupio se veliki broj ljudi. Tada je njena ćerka došla na ideju da stvori zajednicu, koju je,...

Sa mladošću uvek u srcu! (28.04.2026)
Rumunija danas Уторак, 21 април 2026

Dinosaurus sa pačjim kljunom (21.04.2026)

Basen Haceguluj jedno je od najvažnijih mesta u Evropi za proučavanje dinosaurusa iz kasne krede. Paleontolozi sa Univerziteta u Bukureštu i...

Dinosaurus sa pačjim kljunom (21.04.2026)
Rumunija danas Уторак, 07 април 2026

Umetnost Ukrašenih Jaja (07.04.2026)

Muzej sela „Dimitrije Gusti” u Bukurešta, Ambasada Rumunije u Velikom Vojvodstvu Luksemburga i Rumunski kulturni institut u Briselu organizuju,...

Umetnost Ukrašenih Jaja (07.04.2026)
Rumunija danas Уторак, 31 март 2026

Rumunka prati Nansenove stope (31.03.2026)

Multinacionalna misija polarnih istraživanja stigla je u arktičku zonu brodom Polarstern (Polarna zvezda), brodom poput lavirinta, punim kabina za...

Rumunka prati Nansenove stope (31.03.2026)
Rumunija danas Уторак, 24 март 2026

Ukus tradicije (24.03.2026)

Rasučite, makarone, lašti ili laškuce i drugi nazivi iz starog lokalnog, maramureškog rečnika označavaju različite vrste testenine koje se...

Ukus tradicije (24.03.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company