Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Pčela superheroj (28.09.2021)

Ana-Maria Cononovici

Pčela superheroj (28.09.2021)
Pčela superheroj (28.09.2021)

, 27.09.2021, 22:25

Ana-Maria Cononovici


UNESCO medjunarodni geopark Cara Hacegului (Tara Hategului) navikao nas je na specijalne aktivnosti. Geopark obuhvata elemente od posebnog geološkog interesa zajedno sa elementima ekološkog, arheološkog, istorijskog i kulturnog interesa. Polazeći od dinosaurusa otkrivenih u Cara Hacegului, koji su jedinstveni u svetu, Geopark je teritorija sa prirodnim i kulturnim vrednostima, program održivog razvoja, brend koji nudi putovanje kroz vreme, u istoriju Zemlje staru skoro 4,6 miliona godina.


Naš sagovornik Kristian Ćobanu iz UNESCO medjunarodnog geoparka Cara Hacegului, Univerziteta iz Bukurešta, pričao nam je o najnovijem projektu koji je posvećen pčelama: ,,Mi, iz Geoparka, imamo nekoliko tema na kojim radimo. Teme su ,,Vreme čoveka, ,,Praistorija, ,,Vreme Zemlje, odnosno geologija, zatim bavimo se turizmom, obrazovanjem budućih generacija, a ovaj projekat ,,Pčela Super Junak, 100 miliona godina u službi životne sredine na neki način zadovoljava sva naša interesovanja. Naslov već sve govori. Ovo je danas osetljiva tema, situacija sa pčelama, nije dobra.



Kristian Ćobanu opisao nam je vidljivi rezultat ovog projekta: ,,Danas vidimo umetničku instalaciju, inovativnu, spoj umetnosti i okruženja, reč je o instalaciji koja se zove ,,Zajednički život umetnika Dragoša Neagoja, nalazi se u Centru za nauku i umetnost Geoparka u mestu General Bertlo. Tamo je umetnik osmislio strukturu na kojoj je postavio porodicu pčela. Dragoš Neagoe je takodje pčelar. Ova porodica pčela koja je posebno gajena za ovo, odnosno koja je navikla na drugačije uslove od košnice, nastavlja da gradi, upotpunjuje, dodaje oblike na umetnikovo delo. Dakle, čovek i pčele rade zajedno.



Pčelar i vajar Dragoš Neagoe svoju umetnost započeo je od realnosti po kojoj mnoge porodice pčela umiru, naročito u period tokom žetve uljane repice i suncokreta, posebno zbog insekticida i pesticida. Kao umetnik, pokušao je da zauzme stav, pa je 2019 godine u Palati Mogošoaja napravio malu izložbu na ovu temu, u nadi da pčela, koja je na putu pred izumiranjem, ne dodje u situaciju da je možemo samo videti u Zoološkom vrtu. Od ovog leta instalacija je postavljena u Geoparku, ljudsko lice isklesano u kamenu, obogaćeno radom pčela koje su u njoj pronašle dom. Kristijan Ćobanu rekao nam je šta sada rade pčele u Geoparku: ,,One se sada pripremaju za zimu, odnosno projekat se bliži kraju, prvobitno, pčele su trebale da budu prenešene u košnicu, ali mislim da to nećemo uraditi, uredićemo im prostor za zimu na strukturi. Strukturu možete videti I u onlajnu, jer imamo postavljenu veb kameru koja stalno snima. Možete je videti na sajtu geoparka, geoparc.ro.



Zajedništvo čoveka i prirode pokazalo se efikasnije nego što su kreatori instalacije očekivali, rekao nam je Kristian Ćobanu: ,,Pčele rade brže nego što smo mislili. Već su se jako dobro uhvatile za zid skulpture, porasle su. Ako gledate uživo snimak kamere ili ako dodjete u Geopark, videćete kako lepo na prirodan način grade, a da ih košnica ne sputava. Mi ne vidimo šta pčele rade unutar košnice, jedino ako izvadimo okvir, vidimo da su veoma zauzete, ali ovde imate priliku da vidite šta se dešava unutra, kao da je košnica providna. Želimo da ovaj projekat traje mnogo godina, da pčele nastave da rade, da se razviju i da imaju veću ulogu na ovoj strukturi. Znači nećemo stati, projekat će se nastaviti, pogotovu što se naša aktivnost u Geoparku prvenstveno odnosi na umetnost. Na neki način ovo je nastavak Land Art-a iz 2019. godine. U Rumuniji poštoji nekoliko umetničkih instalacija .



Kohabitacija skulpture i svakodnevnog života pčela radja jednu vrstu hibridne umetnosti i ima značajnu ulogu u obrazovanju i promociji Geoparka i Care Hacegului. Glavni cilj projekta je usmeren na promovisanje prirodnih, kulturnih i društvenih vrednosti lokalnih zajednica i jačanje njihovog identiteta.






Afiş
Rumunija danas Уторак, 07 април 2026

Umetnost Ukrašenih Jaja (07.04.2026)

Muzej sela „Dimitrije Gusti” u Bukurešta, Ambasada Rumunije u Velikom Vojvodstvu Luksemburga i Rumunski kulturni institut u Briselu organizuju,...

Umetnost Ukrašenih Jaja (07.04.2026)
Radio Romania International
Rumunija danas Уторак, 31 март 2026

Rumunka prati Nansenove stope (31.03.2026)

Multinacionalna misija polarnih istraživanja stigla je u arktičku zonu brodom Polarstern (Polarna zvezda), brodom poput lavirinta, punim kabina za...

Rumunka prati Nansenove stope (31.03.2026)
Paste (foto: Mariana Chirita/ RRI)
Rumunija danas Уторак, 24 март 2026

Ukus tradicije (24.03.2026)

Rasučite, makarone, lašti ili laškuce i drugi nazivi iz starog lokalnog, maramureškog rečnika označavaju različite vrste testenine koje se...

Ukus tradicije (24.03.2026)
Conferința de vorbit în public „Am Reușit” (Foto: fb.com/ Academia Teatru Simplu)
Rumunija danas Уторак, 17 март 2026

Javni govor i pronalaženje sebe (17.03.2026)

Ko si bio pre nego što su ti rekli ko treba da budeš? Jedno je od pitanja kampanje koju je pokrenulo Pozoriste Simplu, pod sloganom „Uspeo...

Javni govor i pronalaženje sebe (17.03.2026)
Rumunija danas Уторак, 10 март 2026

Učenici iz turizma konkurentni na međunarodnom nivou (10.03.2026)

Učešće Rumunije na takmičenjima iz oblasti ugostiteljstva (HoReCa) doživelo je značajan razvoj u poslednje vreme, prelaskom sa lokalnih...

Učenici iz turizma konkurentni na međunarodnom nivou (10.03.2026)
Rumunija danas Уторак, 03 март 2026

Od filma do aktivizma (03.03.2026)

Sa porukom prikazanom na ekranu „Više karata, više ljubavi!“ i priznajući da u ovom slučaju ljubav zaista ide kroz stomak, novi film koji je...

Od filma do aktivizma (03.03.2026)
Rumunija danas Уторак, 24 фебруар 2026

Jezikom slepih miševa (24.02.2026)

Uprkos verovanjima da su slepi miševi štetni, da se zapliću ljudima u kosu ili da su vampiri, ove životinje su zaštićena vrsta: zabranjeno ih...

Jezikom slepih miševa (24.02.2026)
Rumunija danas Уторак, 17 фебруар 2026

Fizika. Magija. Progres (17.02.2026)

Evropska organizacija za nuklearna istraživanja u Švajcarskoj, poznata kao CERN, okuplja zajednicu od preko 100 Rumuna koji rade u oblasti...

Fizika. Magija. Progres (17.02.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company