Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Priča o sapunu „Cheia“. Stogodišnji sapun

Priča o sapunu „Cheia“ vraća nas u prošlost do 3. marta 1886. godine, kada je Lipa Brunštajn registrovala u opštini porodičnu fabriku.

и , 17.12.2024, 18:30

foto: facebook.com/sapunulcheia/

Priča o „Cheia“ sapunu, kao i o mnogim rumunskim brendovima koji su postojali tokom komunističkog perioda, kao što su „Dacia“, „Arctic“, „Borsec“, „Timisoreana“, „Dero“, „Braiconf“, „Gerovital“ ili čuvena čokolada sa rumom, „Eugenia“ keks sa kremom, često se povezuje sa tužnim uspomenama onih koji su živeli u „zlatnoj epohi”. Međutim, mnogi od ovih proizvoda postojali su i pre nacionalizacije, neki nisu ni promovisani tokom komunizma, a drugi su samo dobili utilitarnu dimenziju, kao što je „Cheia“ sapun. Tako je u periodu 1950-1989 „Cheia“ sapun postojao na tržištu, samo kao sapun za pranje veša. Bilo je veliko iznenađenje otkriti da je brend jedan od elitističkih proizvoda, sa dugom istorijom.

Kako se „Cheia“ sapun predstavlja sada, više od 100 godina kasnije, saznali smo od Alina Lasloa, „proizvođača sadašnjeg sapuna“, kako nam se predstavio:

Kao i davne 1886, to je i dalje porodični posao, i dalje je posao koji poštuje tadašnje principe rada, odnosno proizvodnja prirodnog sapuna, to je isti elitistički sapun. Dakle, praktično za 21. vek i recimo 7. generaciju proizvođača „Cheia“ sapuna, ako se period 1948-1990 takođe uračuna kao period kad se proizvodio „Cheia“ sapun, sapun je elitistički, koji poštuje principe starije od jednog veka i koji s ponosom prepisuje istoriju dužu od jednog veka u rumunskoj proizvodnji sapuna.

Pitali sam našeg sagovornika kakav je, u stvari, asortiman proizvoda koji se danas pojavljuju pod brendom „Cheia”, prisećajući se sapuna za veš od pre 1989. godine:

Ono što ste naveli predstavlja 7% naše trenutne ponude. Trenutno prepisujemo dugu istoriju, sa receptima specifičnim za svaki period, jer „Cheia“ sapun je poznavao i normalnost, poznavao je i rat, poznavao je i epidemije, poznavao je i prisilnu industrijalizaciju iz vremena komunista, sa promenom u proizvodnoj paradigmi u kojoj je pokrivena potreba, a ne zadovoljstvo.

Ni sa moralne, ni sa istorijske tačke gledišta, taj period ne možemo ukloniti iz naše istorije i definišemo ga u našoj ponudi pod nazivom „siva knjiga „Cheia“ sapuna“. Nudimo široku paletu proizvoda opisanih, ali prepravljenih za um, potrebe i upotrebu savremenog potrošača, u smislu da još uvek proizvodimo sapun za veš, a nikako onaj sapun za veš iz Čaušeskuovog vremena. Međuratni sapun za veš je bio nešto drugo, nije bio masovni proizvod i proizvodimo ga i danas, ali ga proizvodimo u izuzetno maloj količini, ne za nostalgičare. Još uvek postoje ljudi koji koriste čvrsti sapun za pranje veša. Da bismo unapredili svoj posao, inovirali smo i dobili sapuna za veš u prahu, ekvivalent navike majki moje generacije da peru veš ranih 90-ih sa rendanim „Cheia“ sapunom, tečnim sapunom u svom prirodnom obliku, a ne hemijskim deterdžentom.

Naš sagovornik nam je predstavio i druge Cheia proizvode:

Broj jedan je „Cheia“ sapun za kosu. I to ne znači da se vraćamo bakinom ritualu pranja kose sapunom, ali ipak je to onaj primarni šampon koji je čovečanstvo koristilo sve do 1950-ih, kada je izmišljen hemijski. Ovde smo razvili kompletnu plažu, počevši od sapuna i završavajući sa ekvivalentom sirćetu u ritualu naših baka, kao balzam za kosu. Kao što smo definisali, u asortimanu za pranje veša imamo apsolutno ceo trenutno mogući asortiman, od čvrstog sapuna, sapuna u prahu, sapunske paste i tečnog sapuna. Isto tako, vratili smo se na istu formulu koju smo svi naučili na času hemije u 10. razredu za prirodni sapun koji se koristi za pranje ruku, koji je na drugom mestu po prodaji u našem portfoliju.

Ponosan što je deo duge tradicije, Alin Laslo je dodao:

Verujemo u vrednost tradicije! Bio bih srećan da znam da smo i mi u maloj meri doprineli povećanju specifične potrošnje sapuna po glavi stanovnika u ovoj zemlji, jer dobro znate da statistike u tom smislu nisu baš sjajne!

Pod brendom „Cheia“ sada postoji širok asortiman prirodnih, organskih, eko sapuna, prijatnim za upotrebu i prirodu, kao i raznovrstan asortiman iznenađujućih poklona. Luksuzni puter za telo „Maria“, koji na ambalaži nosi lik kraljice Marije, ulja za tuširanje sa božićnim aromama, ili dečiji sapun u obliku Deda Mraza, ali i zaštitnik za usne sa ukusom narandže i cimeta, „Cheia-Dac“ sapun za lepu bradu, samo su neki primeri današnjih „Cheia“ proizvoda, ali je njihov broj mnogo veći.

Radio Romania International
Rumunija danas Уторак, 31 март 2026

Rumunka prati Nansenove stope (31.03.2026)

Multinacionalna misija polarnih istraživanja stigla je u arktičku zonu brodom Polarstern (Polarna zvezda), brodom poput lavirinta, punim kabina za...

Rumunka prati Nansenove stope (31.03.2026)
Paste (foto: Mariana Chirita/ RRI)
Rumunija danas Уторак, 24 март 2026

Ukus tradicije (24.03.2026)

Rasučite, makarone, lašti ili laškuce i drugi nazivi iz starog lokalnog, maramureškog rečnika označavaju različite vrste testenine koje se...

Ukus tradicije (24.03.2026)
Conferința de vorbit în public „Am Reușit” (Foto: fb.com/ Academia Teatru Simplu)
Rumunija danas Уторак, 17 март 2026

Javni govor i pronalaženje sebe (17.03.2026)

Ko si bio pre nego što su ti rekli ko treba da budeš? Jedno je od pitanja kampanje koju je pokrenulo Pozoriste Simplu, pod sloganom „Uspeo...

Javni govor i pronalaženje sebe (17.03.2026)
sursă foto: facebook.com/Edu4Tourism/
Rumunija danas Уторак, 10 март 2026

Učenici iz turizma konkurentni na međunarodnom nivou (10.03.2026)

Učešće Rumunije na takmičenjima iz oblasti ugostiteljstva (HoReCa) doživelo je značajan razvoj u poslednje vreme, prelaskom sa lokalnih...

Učenici iz turizma konkurentni na međunarodnom nivou (10.03.2026)
Rumunija danas Уторак, 03 март 2026

Od filma do aktivizma (03.03.2026)

Sa porukom prikazanom na ekranu „Više karata, više ljubavi!“ i priznajući da u ovom slučaju ljubav zaista ide kroz stomak, novi film koji je...

Od filma do aktivizma (03.03.2026)
Rumunija danas Уторак, 24 фебруар 2026

Jezikom slepih miševa (24.02.2026)

Uprkos verovanjima da su slepi miševi štetni, da se zapliću ljudima u kosu ili da su vampiri, ove životinje su zaštićena vrsta: zabranjeno ih...

Jezikom slepih miševa (24.02.2026)
Rumunija danas Уторак, 17 фебруар 2026

Fizika. Magija. Progres (17.02.2026)

Evropska organizacija za nuklearna istraživanja u Švajcarskoj, poznata kao CERN, okuplja zajednicu od preko 100 Rumuna koji rade u oblasti...

Fizika. Magija. Progres (17.02.2026)
Rumunija danas Уторак, 10 фебруар 2026

O drugačijem prostoru (10.02.2026)

Zvezdano jato nosi ime Barlad. Fenomen koji je ljudsko oko prvi put opazilo u Astronomskoj opservatoriji u Barladu. Poetsko, ali ipak strogo naučno...

O drugačijem prostoru (10.02.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company