Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Prodaja poljoprivrednog zemljišta (29.042014)

Od 1. januara tekuće godine Rumunija je stranim državljanima omogučila kupovinu poljoprivrednog zemljišta. Pre ovog datuma stranci su mogli da kupe zemljište samo ako su u Rumuniji imali registrovanu firmu. Stručnjaci u upozorili da će se broj kupoprodajnih ugovora povećati i da je potrebna stroga kontrola države. U posldnjih 14 godina u Rumuniji je kupljeno 3 miliona hektara plodnog zemljišta, odnosno trečinu ukupne površine obradivog zemljišta kupili su Italijani, Nemci, Danci, Englezi, Norvežani, Holandjani, Madjari, Libanci. Zvanično kompanije sa stranim kapitalom kupile su već million hektara obradivog zemljišta i obradjuju jos dva miliona. Laurenciju Baču, ,predsednik Lige poljoprivrednih proizvodjača Rumunije, kaže da stranci obradjuju našu zemlju zbog plodnosti tla, relativno niske cene hektara i radne snage, a zatim prodaju poljoprivredne proizvode u rodnim zemljama. Tamo se žito iz naše zemlje preradjuje ili koristi kao stočna hrana. Proiyvodi se zatim prodaju rumunskim potrošačima po cenama koje su daleko veće nego ako bi se žito preradilo kod nas. ’’ Mi treba da prihvatimo realno stanje. Imamo samo 20 godina iskustva u privatnoj poljoprivredi. Stranci imaju dalko više. Mi smo napravili prve korake u poljoprivrednim eksploatacijama, u modernizaciji i konkurentskoj poljoprivredi. Fondovi su ograničeni. Za nas banke imaju odredjene kamate, a za matične firme druge. Stranci uživaju preferencijalne kamatne stope od 1-2% za kupovinu zemljišta u istočnoj Evropi i imaju državne povoljnosti. Kod nas nema tako nešto. Reformom iz 1991. zemljište je vraćeno poljoprivrednicima ne pitajući ih da li im je potrebno i da li imaju mogučnosti da obradju zemlju i sada vlasnici žele da se otarase ovih terena prodajuci ga prvom zainteresovanom kupcu. Ako se kod nas prosečna cena jednog hektara kreće oko 2,5 hiljada evra, u Belgiji je od 28-30 hiljada, u Francuskoj 20-25 hiljada. Zbog toga i postoji veliki interes za naše površine.’’

Prodaja poljoprivrednog zemljišta (29.042014)
Prodaja poljoprivrednog zemljišta (29.042014)

, 29.04.2014, 19:16

Od 1. januara tekuće godine Rumunija je stranim državljanima omogučila kupovinu poljoprivrednog zemljišta. Pre ovog datuma stranci su mogli da kupe zemljište samo ako su u Rumuniji imali registrovanu firmu. Stručnjaci u upozorili da će se broj kupoprodajnih ugovora povećati i da je potrebna stroga kontrola države. U posldnjih 14 godina u Rumuniji je kupljeno 3 miliona hektara plodnog zemljišta, odnosno trečinu ukupne površine obradivog zemljišta kupili su Italijani, Nemci, Danci, Englezi, Norvežani, Holandjani, Madjari, Libanci. Zvanično kompanije sa stranim kapitalom kupile su već million hektara obradivog zemljišta i obradjuju jos dva miliona. Laurenciju Baču, ,predsednik Lige poljoprivrednih proizvodjača Rumunije, kaže da stranci obradjuju našu zemlju zbog plodnosti tla, relativno niske cene hektara i radne snage, a zatim prodaju poljoprivredne proizvode u rodnim zemljama. Tamo se žito iz naše zemlje preradjuje ili koristi kao stočna hrana. Proiyvodi se zatim prodaju rumunskim potrošačima po cenama koje su daleko veće nego ako bi se žito preradilo kod nas. ’’ Mi treba da prihvatimo realno stanje. Imamo samo 20 godina iskustva u privatnoj poljoprivredi. Stranci imaju dalko više. Mi smo napravili prve korake u poljoprivrednim eksploatacijama, u modernizaciji i konkurentskoj poljoprivredi. Fondovi su ograničeni. Za nas banke imaju odredjene kamate, a za matične firme druge. Stranci uživaju preferencijalne kamatne stope od 1-2% za kupovinu zemljišta u istočnoj Evropi i imaju državne povoljnosti. Kod nas nema tako nešto. Reformom iz 1991. zemljište je vraćeno poljoprivrednicima ne pitajući ih da li im je potrebno i da li imaju mogučnosti da obradju zemlju i sada vlasnici žele da se otarase ovih terena prodajuci ga prvom zainteresovanom kupcu. Ako se kod nas prosečna cena jednog hektara kreće oko 2,5 hiljada evra, u Belgiji je od 28-30 hiljada, u Francuskoj 20-25 hiljada. Zbog toga i postoji veliki interes za naše površine.’’


Italijani su kupili najveće površine- 250 000 hektara, većinom na zapadu zemlje. Traže se uglavnom komasirane i plodne površine. Rezerve vlasnika zemljišta prema prodaji nasledjene zemlje od roditelja doprinose sigurnom poskupljenju terena. Na primer u ataru naselja Intorsura, zupanija Dolž, pre nekoliko godina hektar se prodavao po ceni od 600 evra a sada se plodnije površine prodaju i za 3000 era. Predsednici mesnih zajednica savetuju vlasnike da ne prodaju zemlju, da ne bi ostali bez sredstava za život. Konstantin Kamen, predsednik mesne zajednice Intorsura kaže:’’ Dosli su investitori iz drugih krajeva, ali ja sam savetovao vlasnike da ne prodaju sada zemlju, jer će se kasije pokajati. Hektar zemlje će poskupeti. Samo oni kojima je preko potreban novac prodaju zemlju.


I predsednik mesne zajednice Lipovu Dumitru Dobresku savetuje ljude da ne prodaju zemlju :’’ Jedan Italijan je ovde kupio 650 hektara. Asocijacija Cervina ima u zakup 246 hektara a jos tri asocijacije 100 hektara. Cervina je ove godine povećala cenu i nudi oko 1500 evra za hektar jer želi da kupi što veće površine Pre neko vreme hektar se ovde prodavao po 600 evra. Šteta je što ljudi prodaju teren, jer ovako će ova zemlja ostati bez obradivih površina.’’


Ove godine poljoprivredno zemljište prodavaće se po novim pravilima. U potpunosti je izmenjen način na koji državljanim Rumunije može prodati zemlju. Prvo treba da javi lokalnim vastima da želi da proda zemlju. Prodavac treba da saopšti cenu, a mesna zajednica suvlasnike, rodbinu, susede i državu. Ovi imaju pravo prvenstva prilikom kupovine.


Rumunija ima oko 14 miliona agrarnih površina, od kojih 10 hiljada obradivih.



sursă foto: babies.classicunlimited.ro/
Rumunija danas Уторак, 17 новембар 2026

Klasika za bebe (17.11.2026)


Nakon prvog izdanja, koje je okupilo stotine porodica i pokazalo da klasična muzika može pronaći svoje mesto čak i u prvim mesecima života, projekat C…

Klasika za bebe (17.11.2026)

Sursa foto: Balet Studio Felicia Şerbănescu
Rumunija danas Уторак, 10 новембар 2026

O ostvarenju  snova i baletu (10.11.2026)

Plesačica i primabalerina, univerzitetska profesorka, koreografkinja i umetnička direktorka – to su profesije u kojima se Felićija Šerbanesku isticala…

O ostvarenju  snova i baletu (10.11.2026)
Cardinalia, all'ottava edizione / Foto: Alt Nivel Studio
Rumunija danas Уторак, 03 новембар 2026

Na modnoj pisti i posle 35. godine (03.11.2026)

Osmo izdanje manifestacije Cardinalia okupilo je krajem oktobra kolekcije poznatih imena rumunske modne scene, ali i 37 modela, žena i muškaraca stari…

Na modnoj pisti i posle 35. godine (03.11.2026)
Реміснича гастрономія «La pas»!
Rumunija danas Уторак, 27 октобар 2026

Zanatska gastronomija, na dohvat ruke!! (27.10.2026)

Banat se priprema da postane Evropski gastronomski region, svakodnevne odluke su pod uticajem klimatskih promena ili, obrnuto, mogu imati ogroman utic…

Zanatska gastronomija, na dohvat ruke!! (27.10.2026)
Rumunija danas Уторак, 20 октобар 2026

Novi glas univerzitetskih žena (20.10.2026)

Udruženje univerzitetskih žena u Rumuniji (AFU Romania) bilo je domaćin, početkom oktobra, u Bukureštu Konferencije univerzitetskih žena Evrope (UWE)…

Novi glas univerzitetskih žena (20.10.2026)
Rumunija danas Уторак, 13 октобар 2026

Rumunija iznutra(13.06.2026)

„Napustiti zemlju, ali nikada Rumuniju“ podnaslov je dokumentarnog filma koji je ima za cilj da istraži šta se dešava sa našim identitetom kada odemo …

Rumunija iznutra(13.06.2026)
Rumunija danas Уторак, 06 октобар 2026

Gde god je to moguće! (06.10.2026)

Opština Trojanul u zapadnom delu okruga Teleorman ima omladinski centar, muzej i priznanje kompanije Nike za juniorski fudbalski tim. Iza ove priče st…

Gde god je to moguće! (06.10.2026)
Rumunija danas Уторак, 08 септембар 2026

Via Eminesciana (08.09.2026)

Reper rumunske kulture, pesnik Mihaj Eminesku može se posmatrati i kao spona Rumuna, kao što sugeriše Kamelija Manea, vanredna profesorka na Univerzit…

Via Eminesciana (08.09.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company