Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Rumunsko ribarstvo (13.06.2017)

Rumunska robolovna industrija zauzimala je čelna mesta u vreme komunizma, bila je čak trecća na svetu posle industrije Sovjetskog Saveza i Istočne Nemacke. U šesdesetim godinama Rumunija je raspolagala ogromnom okeanskom ribolovnom flotom koja je u okeanima lovila sardine, heringe i druge vrste morskih riba. Na ovoj floti bilo je zaposleno vise od 6000 osoba. U tom periodu Rumunija je eksploatisala oko 90 % od ukupno 500 000 hektara vode, 76 000 kilometara reka i 1075 kilometara Dunava. Sa unutrasnjih voda proizvodnje je bila od oko 60 hiljada tona, a iz okeana od 150 000 tona godišnje. Veliki deo ove količine prodat je kao sveža riba, ali velike količine stigle su i u fabrikama konzervi u gradovima Galaci, Tulča, Sulina i Konstanca. Unutrašnja potrošnja je bila pokrivena a izvozilo se oko 100 000 tona ribe godišnje. Posle 25 godina proizvodnja ribe u Rumuniji je smanjena na 11 000 tona godićnje, odnosno na 8% domaće potrosnje, iako naša zemlja ima najveću hidrolosku mrežu medju zemljama Evropske unije sa vise od 8 hiljada km unutrašnjih reka, a preko Dunava ima pristup moru i planetarnim okeanima. Marijan Kuzdrioreanu, predsednik Asocijacije preradjivača, uvoznika, izvoznika i trgovaca ribom objašnjava: ,,Imali smo mnogo vise riba pre drugog svetskog rata. Od 1920. do 1930. godine imali smo oko 1 800.000 hektara vodene površine za eksploataciju. Bili smo prvi avakultor Evrope. Dolaskom komunizma, vode su presušene prepustajući mesto poljoprivredi. Potreba za ribom bila je mnogo veća u vreme komunizma, od oko 8-10 kg po stanovniku. Ovde je veliki udeo imao okeanski ribolov. Imali smo ribolovnu flotu, treću u Evropi i desetu u svetu. Nismo samo zadovoljili sam unutrasnju potražnju, već i izvozili. Nažalost ostali smo bez flote i sada uvozimo ribu. Pokrivamo samo 10-15 odsto domaćih potreba, a ostalo uvozimo. Nestali su čuveni brodovi Polar koji su profesionalno preradjivali ribu na brodu. U mom 27-mogodišnjem iskustvu uverio sam se da se najbolji kvatitet ribe postiže kada je ova odmah preradjena. Ovi brodovi Polar bili su opremljeni plivajućim fabrikama za preradjivanje ribe.

Rumunsko ribarstvo (13.06.2017)
Rumunsko ribarstvo (13.06.2017)

, 13.06.2017, 08:08

Rumunska robolovna industrija zauzimala je čelna mesta u vreme komunizma, bila je čak trecća na svetu posle industrije Sovjetskog Saveza i Istočne Nemacke. U šesdesetim godinama Rumunija je raspolagala ogromnom okeanskom ribolovnom flotom koja je u okeanima lovila sardine, heringe i druge vrste morskih riba. Na ovoj floti bilo je zaposleno vise od 6000 osoba. U tom periodu Rumunija je eksploatisala oko 90 % od ukupno 500 000 hektara vode, 76 000 kilometara reka i 1075 kilometara Dunava. Sa unutrasnjih voda proizvodnje je bila od oko 60 hiljada tona, a iz okeana od 150 000 tona godišnje. Veliki deo ove količine prodat je kao sveža riba, ali velike količine stigle su i u fabrikama konzervi u gradovima Galaci, Tulča, Sulina i Konstanca. Unutrašnja potrošnja je bila pokrivena a izvozilo se oko 100 000 tona ribe godišnje. Posle 25 godina proizvodnja ribe u Rumuniji je smanjena na 11 000 tona godićnje, odnosno na 8% domaće potrosnje, iako naša zemlja ima najveću hidrolosku mrežu medju zemljama Evropske unije sa vise od 8 hiljada km unutrašnjih reka, a preko Dunava ima pristup moru i planetarnim okeanima. Marijan Kuzdrioreanu, predsednik Asocijacije preradjivača, uvoznika, izvoznika i trgovaca ribom objašnjava: ,,Imali smo mnogo vise riba pre drugog svetskog rata. Od 1920. do 1930. godine imali smo oko 1 800.000 hektara vodene površine za eksploataciju. Bili smo prvi avakultor Evrope. Dolaskom komunizma, vode su presušene prepustajući mesto poljoprivredi. Potreba za ribom bila je mnogo veća u vreme komunizma, od oko 8-10 kg po stanovniku. Ovde je veliki udeo imao okeanski ribolov. Imali smo ribolovnu flotu, treću u Evropi i desetu u svetu. Nismo samo zadovoljili sam unutrasnju potražnju, već i izvozili. Nažalost ostali smo bez flote i sada uvozimo ribu. Pokrivamo samo 10-15 odsto domaćih potreba, a ostalo uvozimo. Nestali su čuveni brodovi Polar koji su profesionalno preradjivali ribu na brodu. U mom 27-mogodišnjem iskustvu uverio sam se da se najbolji kvatitet ribe postiže kada je ova odmah preradjena. Ovi brodovi Polar bili su opremljeni plivajućim fabrikama za preradjivanje ribe.



U Rumuniji u poslednjim godinama razvijali su se proizvodni kapaciteti skoro u svim zupanijama. Postoje 84 500 ribnjaka, 3000 uzgajališta i oko 60 farmi pastrmki. Strukturom akvakulturne poizvodnje dominiraju ciprinide (krupatica,, saran, deverika). U ribnjacima uzgajaju se i pastrmka, stuka. Som, keciga.: ,, Rumunija ima 7 vrsta riba iz porodice ciprinida, a u celom svetu oko 2000. Najvažnije vrste su saran-specificna riba za akvakulturu, i ostali derivati tolstolobika. Retko se izvozi, ali preradjujemo puževe rapane venosa, invazivne vrste koja se aklimatizovala u Crnom moru. Ne radi se o velikim kolicinama, ali se izvozi u Aziju, Koreju, Japan. Za izvoz nemamo dovoljnih količina riba.



Najomiljenije vrste riba kod nas su morska pastrmka i skuša. Prodaja ovih riba je prema podacima glavnih uvoznika i distributera ribljih proizvoda povećana prošle godine za 5% u odnosu na prethodnu. Prema istim podacima Rumuni su sve više ziteresovani za morske plodove, tako da je tržište reagovalo i dostiglo vrednost od 235 miliona evra i ove godine bi moglo da se poveća za 5%.



Operacioni program za ribolov i morske poslove odobrava zainteresovanima za akvakulturu evropske fondove u visini od 170 miliona evra za period 2014-2020. godina. Ipak mali broj ribarskih brodova i ribarskih luka kao i skromne mogucnosti za preradu podstiću uvoz uprkos ogromnom neupotrebljenom potencijalu naše zemlje.

sursă foto: babies.classicunlimited.ro/
Rumunija danas Уторак, 17 новембар 2026

Klasika za bebe (17.11.2026)


Nakon prvog izdanja, koje je okupilo stotine porodica i pokazalo da klasična muzika može pronaći svoje mesto čak i u prvim mesecima života, projekat C…

Klasika za bebe (17.11.2026)

Sursa foto: Balet Studio Felicia Şerbănescu
Rumunija danas Уторак, 10 новембар 2026

O ostvarenju  snova i baletu (10.11.2026)

Plesačica i primabalerina, univerzitetska profesorka, koreografkinja i umetnička direktorka – to su profesije u kojima se Felićija Šerbanesku isticala…

O ostvarenju  snova i baletu (10.11.2026)
Cardinalia, all'ottava edizione / Foto: Alt Nivel Studio
Rumunija danas Уторак, 03 новембар 2026

Na modnoj pisti i posle 35. godine (03.11.2026)

Osmo izdanje manifestacije Cardinalia okupilo je krajem oktobra kolekcije poznatih imena rumunske modne scene, ali i 37 modela, žena i muškaraca stari…

Na modnoj pisti i posle 35. godine (03.11.2026)
Реміснича гастрономія «La pas»!
Rumunija danas Уторак, 27 октобар 2026

Zanatska gastronomija, na dohvat ruke!! (27.10.2026)

Banat se priprema da postane Evropski gastronomski region, svakodnevne odluke su pod uticajem klimatskih promena ili, obrnuto, mogu imati ogroman utic…

Zanatska gastronomija, na dohvat ruke!! (27.10.2026)
Rumunija danas Уторак, 20 октобар 2026

Novi glas univerzitetskih žena (20.10.2026)

Udruženje univerzitetskih žena u Rumuniji (AFU Romania) bilo je domaćin, početkom oktobra, u Bukureštu Konferencije univerzitetskih žena Evrope (UWE)…

Novi glas univerzitetskih žena (20.10.2026)
Rumunija danas Уторак, 13 октобар 2026

Rumunija iznutra(13.06.2026)

„Napustiti zemlju, ali nikada Rumuniju“ podnaslov je dokumentarnog filma koji je ima za cilj da istraži šta se dešava sa našim identitetom kada odemo …

Rumunija iznutra(13.06.2026)
Rumunija danas Уторак, 06 октобар 2026

Gde god je to moguće! (06.10.2026)

Opština Trojanul u zapadnom delu okruga Teleorman ima omladinski centar, muzej i priznanje kompanije Nike za juniorski fudbalski tim. Iza ove priče st…

Gde god je to moguće! (06.10.2026)
Rumunija danas Уторак, 08 септембар 2026

Via Eminesciana (08.09.2026)

Reper rumunske kulture, pesnik Mihaj Eminesku može se posmatrati i kao spona Rumuna, kao što sugeriše Kamelija Manea, vanredna profesorka na Univerzit…

Via Eminesciana (08.09.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company