Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Selo Sapnca nastavlja tradiciju oslikanih krstova s epitafom (14.4.02.2023)

Iako se u našoj kulturi smrt dočekuje s tugom, u okrugu Maramureš, u selu Sapnca, 1935. godine započela je tradicija onoga što se danas naziva Veselo groblje. Godine 1935. pojavio se prvi nadgrobni natpis, a od šezdesetih godina prošlog veka celo groblje je naseljeno sa više od 800 takvih krstova, isklesanih od hrastovine, i tako je groblje postalo jedinstveni muzej na otvorenom i turistička atrakcija. Posetilac ovde može primetiti da su krstovi obostrano obojeni. Na jednoj strani je stavljen opis života sahranjenog, a na drugoj opis razloga smrti. Većina krstova je ispisana sa pravopisnim greškama u arhaičnim varijantama pisanja.

Selo Sapnca nastavlja tradiciju oslikanih krstova s epitafom (14.4.02.2023)
Selo Sapnca nastavlja tradiciju oslikanih krstova s epitafom (14.4.02.2023)

, 14.02.2023, 21:49

Iako se u našoj kulturi smrt dočekuje s tugom, u okrugu Maramureš, u selu Sapnca, 1935. godine započela je tradicija onoga što se danas naziva Veselo groblje. Godine 1935. pojavio se prvi nadgrobni natpis, a od šezdesetih godina prošlog veka celo groblje je naseljeno sa više od 800 takvih krstova, isklesanih od hrastovine, i tako je groblje postalo jedinstveni muzej na otvorenom i turistička atrakcija. Posetilac ovde može primetiti da su krstovi obostrano obojeni. Na jednoj strani je stavljen opis života sahranjenog, a na drugoj opis razloga smrti. Većina krstova je ispisana sa pravopisnim greškama u arhaičnim varijantama pisanja.


Danas je već treća generacija narodnih majstora koji svoja imena vezuju za tradiciju oslikavanja krstova. Ana-Marija Stan, ćerka majstora Dumitru Pop-Tinku, šegrta Stana Joana Patraša (prvog tvorca ovih krstova) i supruga onoga koji nastavlja tradiciju danas, a koji je unuk pokretača ovog majstorstva i nosi isto ime kao slavni deda – Stan Joan Patraš, ispričala nam je priču o ovom zanatu:


Moj otac je postao šegrt Stana Patraša čim je ispunio 9 godina. Zatim je nastavio studije, otišao u Temišvar i vratio se nakon smrti Stana Patraša, 1977. godine, i nastavio tradiciju, sve dok je, nažalost, i on preminuo u 67. godini. Moj otac je bio šegrt Stana Patraša i naravno nastavio tradiciju. I njemu je selo bilo veoma drago, jer je i sam bio iz Sapnce; radeći kao učenik Stana Patraša, verovatno je zavoleo ovaj zanat i nastavio ga. Stan Patraš, svojim nadgrobnim natpisima na krstovima, praktično je svima nama pomogao da lakše prebolimo smrt i rastanak od svojih najmilijih, jer ipak je to deo naših života. Za nas je to postalo normalno. Ja sam mlada, tako sam groblje zatekla, tako ga vidim i tako će i nadalje ostati, za nas meštane, to je nešto normalno.


Čak se pričalo da je Stan Joan Patraš (1908-1977.) bio inspirisan kulturom Dačana, za koje se veruje da su smrt smatrali veselim događajem. U svakom slučaju, svesni činjenice da smo svi mi prolazni, majstori ovog zanata su obučavali svoje učenike. Ana-Marija Stan nastavlja:


Moj otac, kao i Stan Patraš, imao je dve ćerke i tokom godina je obučavao nekoliko učenika. Ja sam se udala 2011. godine i moj muž radi sa mojim ocem. Nije isprva, nakon što smo se venčali, pomagao je u raznim stvarima ovde, u radionici, i tako je naučio zanat. Imamo sina, ali je on spreman da obuči bilo kog ko želi i voli ovaj zanat.


Pitali smo Ana-Mariju Stan da li postoji omiljeni epitaf posetilaca.


Najtraženiji i najpoželjniji epitaf na Veselom groblju“ je onaj posvećen svekrvi, koji je napravio moj otac i ovako piše:


Pod ovim teškim krstom / leži moja jadna svekrva /


Još tri dana da je živela / ja bih ovde ležala, a ona čitala /


Vi koji ovuda prolazite / paz da je ne probudite /


Jer ako se kući vrati / mir iz kuće će da isprati /


A vi što ovo čitate / dobru svekrvu nađite /


I dobro sa njom živite!


Krstovi na Veselom groblju predstavljaju vrednost koja se može staviti uz bilo koju od velikih kreacija i remek-dela naivne umetnosti, svedočanstvo o naciji prirodno obdarenoj, o naciji sa istinskim stvaralačkim pozivom. U izradi krstova, majstori su bili inspirisani svakodnevnim životom ljudi, njihovim osećanjima i iskustvima. Praktično odražavaju čitav život tih koji su otputovali na onaj svet. Krst je ogledalo pokojnika, ceo njegov život je na njemu opisan. Krstovi koji su proslavili selo Sapnca jedinstveni su, kako po plavoj boji u kojoj su obojeni, tako i po natpisima, uglavnom šaljivim, koji opisuju život pokojnika. Svi su napisani jezikom specifičnim za to područje. Dumitru Pop Tinku je govorio da, iako taj starinski jezik više nije koristio u svakodnevnom životu, on ga je strogo koristio u natpisima na krstovima, upravo kako je to započeo njegov majstor. Ana-Marija Stan, ćerka majstora Dumitru Pop Tinku, ispričala nam je kako se prave krstovi i pozvala nas u radionicu u kojoj radi njen suprug:


Možete nas naći ovde, u Sapnci, u Memorijalnoj kući Joan Stan Patraš“, gde možete videti šta je Stan Patraš radio za svog života. Kao i moj otac, koji je takođe ostavio neke slike i naravno radionicu u kojoj se još uvek radi. Možete uživo ​​da vidite kako se radi i obrađuje krst. Kod nas postoji nekoliko faza, od sečenja drveta koje se preradi u daske, komade drveta, zatim se pre obrade suši oko 7 godina, a zatim traje još oko 3-4 nedelje od narudžbe do finalne izrade. Ovde se ne stavlja krst na grob odmah nakon sahrane. Otprilike, nakon godinu dana dolazi porodica i ostavlja narudžbu. Od prijema narudžbe, u zavisnosti od toga koliko ima narudžbi, potrebno je oko 3-4 nedelje da se završi.


Veselo groblje“ u Sapnci, jedno od najpoznatijih mesta na svetu koji govore o rumunskoj tradiciji i kulturi, svake godine privlači hiljade domaćih i stranih turista. Pa ako ga dosad niste posetili, obavezno ga posetite!

sursă foto: babies.classicunlimited.ro/
Rumunija danas Уторак, 17 новембар 2026

Klasika za bebe (17.11.2026)


Nakon prvog izdanja, koje je okupilo stotine porodica i pokazalo da klasična muzika može pronaći svoje mesto čak i u prvim mesecima života, projekat C…

Klasika za bebe (17.11.2026)

Sursa foto: Balet Studio Felicia Şerbănescu
Rumunija danas Уторак, 10 новембар 2026

O ostvarenju  snova i baletu (10.11.2026)

Plesačica i primabalerina, univerzitetska profesorka, koreografkinja i umetnička direktorka – to su profesije u kojima se Felićija Šerbanesku isticala…

O ostvarenju  snova i baletu (10.11.2026)
Cardinalia, all'ottava edizione / Foto: Alt Nivel Studio
Rumunija danas Уторак, 03 новембар 2026

Na modnoj pisti i posle 35. godine (03.11.2026)

Osmo izdanje manifestacije Cardinalia okupilo je krajem oktobra kolekcije poznatih imena rumunske modne scene, ali i 37 modela, žena i muškaraca stari…

Na modnoj pisti i posle 35. godine (03.11.2026)
Реміснича гастрономія «La pas»!
Rumunija danas Уторак, 27 октобар 2026

Zanatska gastronomija, na dohvat ruke!! (27.10.2026)

Banat se priprema da postane Evropski gastronomski region, svakodnevne odluke su pod uticajem klimatskih promena ili, obrnuto, mogu imati ogroman utic…

Zanatska gastronomija, na dohvat ruke!! (27.10.2026)
Rumunija danas Уторак, 20 октобар 2026

Novi glas univerzitetskih žena (20.10.2026)

Udruženje univerzitetskih žena u Rumuniji (AFU Romania) bilo je domaćin, početkom oktobra, u Bukureštu Konferencije univerzitetskih žena Evrope (UWE)…

Novi glas univerzitetskih žena (20.10.2026)
Rumunija danas Уторак, 13 октобар 2026

Rumunija iznutra(13.06.2026)

„Napustiti zemlju, ali nikada Rumuniju“ podnaslov je dokumentarnog filma koji je ima za cilj da istraži šta se dešava sa našim identitetom kada odemo …

Rumunija iznutra(13.06.2026)
Rumunija danas Уторак, 06 октобар 2026

Gde god je to moguće! (06.10.2026)

Opština Trojanul u zapadnom delu okruga Teleorman ima omladinski centar, muzej i priznanje kompanije Nike za juniorski fudbalski tim. Iza ove priče st…

Gde god je to moguće! (06.10.2026)
Rumunija danas Уторак, 08 септембар 2026

Via Eminesciana (08.09.2026)

Reper rumunske kulture, pesnik Mihaj Eminesku može se posmatrati i kao spona Rumuna, kao što sugeriše Kamelija Manea, vanredna profesorka na Univerzit…

Via Eminesciana (08.09.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company