Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Spoljna trgovina Rumunije (22.03.2016)

Prema podacima Nacionalnog statističkog instituta prošle godine spoljnotrgovinski deficit Rumunije bio je od 8,37 miliardi evra, za 2,3 miliarde veći nego u 2014. godini. Izvoz je povećan za 4,1% i dostigao vrednost od 54.6 miliardi evra, dok je uvoz povećan za 7,6% i iznosi 62,97 milijardi evra. Ukupna vrednost medjukomunitarne razmene u 2015. godini bila je od 40,24 miliardi evra u slučaju izvoza i 48,58 miliardi uvoza i predstavlja 73,7% ukupnog izvoza i 77% ukupne vrednosti uvoza. Prošle godine najveći udeo u strukturi izvoza i uvoza imale su mašine i saobracajna oprema. Privredni analitičar Aurelijan Dokija kaže:’’Treba reči da se primećuje odredjeno usporavanje izvoza i to već duze vreme, što je donekle i razumljivo sudeći po evropskom kontekstu. Sve češće se pominje potreba da unutrašnja potrošnja u Rumuniji preuzme deo ovog pozitivnog uticaja koji je izvoz do sada imao. Istina je da je unutrašnja potrošnja donekle preuzela ovu ulogu jer je njen ritam bio ubrzan. Kada se radi o izvozu, mozemo reči da su dobre rezultate postigle uslužne delatnosti. Ako smo na nivou izvoza proizvoda imali umereni rast, rezultati izvoza usluga bili su veoma dobri, a to navodi na zaključak da naša zemlja postaje sve veći izvoznih saobraćajnih usluga u zemlje Evropske unije. Trend je pozitivan jer smo pre nekoliko godina imali deficit u ovoj oblasti.’’

Spoljna trgovina Rumunije (22.03.2016)
Spoljna trgovina Rumunije (22.03.2016)

, 22.03.2016, 10:04

Prema podacima Nacionalnog statističkog instituta prošle godine spoljnotrgovinski deficit Rumunije bio je od 8,37 miliardi evra, za 2,3 miliarde veći nego u 2014. godini. Izvoz je povećan za 4,1% i dostigao vrednost od 54.6 miliardi evra, dok je uvoz povećan za 7,6% i iznosi 62,97 milijardi evra. Ukupna vrednost medjukomunitarne razmene u 2015. godini bila je od 40,24 miliardi evra u slučaju izvoza i 48,58 miliardi uvoza i predstavlja 73,7% ukupnog izvoza i 77% ukupne vrednosti uvoza. Prošle godine najveći udeo u strukturi izvoza i uvoza imale su mašine i saobracajna oprema. Privredni analitičar Aurelijan Dokija kaže:’’Treba reči da se primećuje odredjeno usporavanje izvoza i to već duze vreme, što je donekle i razumljivo sudeći po evropskom kontekstu. Sve češće se pominje potreba da unutrašnja potrošnja u Rumuniji preuzme deo ovog pozitivnog uticaja koji je izvoz do sada imao. Istina je da je unutrašnja potrošnja donekle preuzela ovu ulogu jer je njen ritam bio ubrzan. Kada se radi o izvozu, mozemo reči da su dobre rezultate postigle uslužne delatnosti. Ako smo na nivou izvoza proizvoda imali umereni rast, rezultati izvoza usluga bili su veoma dobri, a to navodi na zaključak da naša zemlja postaje sve veći izvoznih saobraćajnih usluga u zemlje Evropske unije. Trend je pozitivan jer smo pre nekoliko godina imali deficit u ovoj oblasti.’’



Sa svoje strane glavni ekonomista Narodne banke Rumunije Valentin Lazea smantra da uspešni ekonomski model za Rumuniju treba da se bazira na adute koji su doprineli da Višegradske zemlje lakše prebrode globalnu krizu:’’Zemlje koje su izvozile sofisticirane proizvode, a ne samo sirovine mogu se smatrati pobednicama krize. Zemlje koje su izvozile više nego što su uvozile smatraju se pobednicama krize, a gubitnicama one koje su zabeležile spoljnotrgovinski deficit. Medju zemljama sa spoljnotrgovinskim deficitom nalaze se Brazi i Niger, zemlje izvoznice sirovina, a pobednice krize su Poljska i Madjarska. Po meni mi smo negde na sredini i možemo da se uputimo ka pobedničkoj zoni, ali ovo predpostavlja da prihvatimo ideju da i Rumunija može i treba da ima spoljnotrgovinski suficit, zaključak koji je elita do sada odbijala. Možemo da postanemo kao Višegradske države proizvodni atelje Nemačke, Austrije i drugih zapadnoevropskih država. Možemo krenuti ovim već proverenim putem.’’



Valentin Lazea kaže da Rumunija treba da se razvija na bazi izvoza i investicija, a ne na unutrašnjoj potrošnji jer na ovaj način rizikuje povecanje i nemogučnost finansiranje deficita kao i upadanje u klopku srednje plate. U ovoj klopci se nalaze pravilu zemlje koje su sa 2000 dolara po stanovniku stigle na 8000-12000 dolara i zadovoljne su ovim rezultatima ne poklanjajući odgovarajuću pažnju razvoju kokurentnostnosti.



Generalni sekretar Nacionalne asocijacije izvoznika i uvoznika Mihaj Jonesku govorio je o nastalim promenama u ekonomskoj structuri u vreme ekonomske krize: ’’Kriza je bila dobra lekcija za Rumuniju sa dve tačke gledišta. U prvom redu donela je restrukturaciju komercijalne ponude. Ako smo pre krize bili šampioni u metalurgiji, petrohemiji i lakoj industriji, posle krize ovi sektori su pali sa pobedničkog postolja i na prvom mestu su elektronska i lektrotehnicka industrija i IT, na drugom mašinogradnja i proizvodnja rezervnih delova i na trećem instalacije i oprema za mašinogradnju. Sa geografskog stanovišta ova kriza nas je vratila u realnost. Rumunija može da ostane u potpunosti zavisna od evropskog tržišta, na koji spada skoro dve trećine našeg izvoza. I privatne i državne firme orijentisale su se na osvajanje novih geografskih zona, mislim pre svega na neevropsku zonu, u zemlje sa pozitivnim spoljnotrgovinskim bilansima vec duze vreme. Drugim rečima Rumunija je konkurentna zemlja u više svetskih zona. Dokazali smo da možemo i nismo iscrpeli sve mogučnosti. Računamo i dalje na rusko, kinesko, severnoafričko, istočnoafričko i zapadnoafričko tržište. Ove su zone veoma važne za rumunske proizvode.



Rumunija najvise izvozi u Nemčku, Italiju, Francusku, Tursku, Madjarsku, Bugarsku, Veliku Britaniju i Španiou i uvozi iz Nemačke, Italije, Madjarske Francuske, Kine, Ruske Federacije, Austrije i Holandije.

sursă foto: babies.classicunlimited.ro/
Rumunija danas Уторак, 17 новембар 2026

Klasika za bebe (17.11.2026)


Nakon prvog izdanja, koje je okupilo stotine porodica i pokazalo da klasična muzika može pronaći svoje mesto čak i u prvim mesecima života, projekat C…

Klasika za bebe (17.11.2026)

Sursa foto: Balet Studio Felicia Şerbănescu
Rumunija danas Уторак, 10 новембар 2026

O ostvarenju  snova i baletu (10.11.2026)

Plesačica i primabalerina, univerzitetska profesorka, koreografkinja i umetnička direktorka – to su profesije u kojima se Felićija Šerbanesku isticala…

O ostvarenju  snova i baletu (10.11.2026)
Cardinalia, all'ottava edizione / Foto: Alt Nivel Studio
Rumunija danas Уторак, 03 новембар 2026

Na modnoj pisti i posle 35. godine (03.11.2026)

Osmo izdanje manifestacije Cardinalia okupilo je krajem oktobra kolekcije poznatih imena rumunske modne scene, ali i 37 modela, žena i muškaraca stari…

Na modnoj pisti i posle 35. godine (03.11.2026)
Реміснича гастрономія «La pas»!
Rumunija danas Уторак, 27 октобар 2026

Zanatska gastronomija, na dohvat ruke!! (27.10.2026)

Banat se priprema da postane Evropski gastronomski region, svakodnevne odluke su pod uticajem klimatskih promena ili, obrnuto, mogu imati ogroman utic…

Zanatska gastronomija, na dohvat ruke!! (27.10.2026)
Rumunija danas Уторак, 20 октобар 2026

Novi glas univerzitetskih žena (20.10.2026)

Udruženje univerzitetskih žena u Rumuniji (AFU Romania) bilo je domaćin, početkom oktobra, u Bukureštu Konferencije univerzitetskih žena Evrope (UWE)…

Novi glas univerzitetskih žena (20.10.2026)
Rumunija danas Уторак, 13 октобар 2026

Rumunija iznutra(13.06.2026)

„Napustiti zemlju, ali nikada Rumuniju“ podnaslov je dokumentarnog filma koji je ima za cilj da istraži šta se dešava sa našim identitetom kada odemo …

Rumunija iznutra(13.06.2026)
Rumunija danas Уторак, 06 октобар 2026

Gde god je to moguće! (06.10.2026)

Opština Trojanul u zapadnom delu okruga Teleorman ima omladinski centar, muzej i priznanje kompanije Nike za juniorski fudbalski tim. Iza ove priče st…

Gde god je to moguće! (06.10.2026)
Rumunija danas Уторак, 08 септембар 2026

Via Eminesciana (08.09.2026)

Reper rumunske kulture, pesnik Mihaj Eminesku može se posmatrati i kao spona Rumuna, kao što sugeriše Kamelija Manea, vanredna profesorka na Univerzit…

Via Eminesciana (08.09.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company