Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Vožnja na trotinetu

U septembru lider za mikroprevoz objavio je da su njegovi korisnici premašili 100 miliona vožnji. Rezultat je još impresivniji, jer je prag dostignut za nešto manje od 6 meseci od aprila 2019. kada je registrovano 50 miliona. Vožnja na iznajmljenom trotinetu postala je stil urbanog

života Evrope, iz Pariza u Berlin, a sada i u Bukureštu. Luka Mateesku, operativni Menadžer platforme, rekao nam je odakle je potekla ova ideja : ,,Lansirana je 2017. u San Francisku od osnivača Tobija Sana i Breda Baoa koji su razmišljali o novoj revolucionarnoj metodi urbanog

transporta i došli do ovog koncepta. Imamo i druge proizvode, ali osnovni je električni trotinet koji se koristi u Rumuniji. Ideja je imala uspeha u svih 120 gradova u kojima je i lansirana. Mikroprevoz je rešenje za gradski urbani transport . Kao što znamo Bukurešt je medju gradovima u Evropi i svetu sa problemom u saobraćaju. Tako, da je ova inicijativa dobro došla.

Vožnja na trotinetu
Vožnja na trotinetu

, 15.10.2019, 13:40

U septembru lider za mikroprevoz objavio je da su njegovi korisnici premašili 100 miliona vožnji. Rezultat je još impresivniji, jer je prag dostignut za nešto manje od 6 meseci od aprila 2019. kada je registrovano 50 miliona. Vožnja na iznajmljenom trotinetu postala je stil urbanog

života Evrope, iz Pariza u Berlin, a sada i u Bukureštu. Luka Mateesku, operativni Menadžer platforme, rekao nam je odakle je potekla ova ideja : ,,Lansirana je 2017. u San Francisku od osnivača Tobija Sana i Breda Baoa koji su razmišljali o novoj revolucionarnoj metodi urbanog

transporta i došli do ovog koncepta. Imamo i druge proizvode, ali osnovni je električni trotinet koji se koristi u Rumuniji. Ideja je imala uspeha u svih 120 gradova u kojima je i lansirana. Mikroprevoz je rešenje za gradski urbani transport . Kao što znamo Bukurešt je medju gradovima u Evropi i svetu sa problemom u saobraćaju. Tako, da je ova inicijativa dobro došla.




Naš današnji sagovrnik Luka Mateesku dao nam je i druge detalje o

korišćenju trotineta: ,,Koristimo modele dockless, trotinet možete naći bilo gde u Bukureštu,

maksimalno na 500m od mesta na kom se nalazite i samo treba da koristite našu aplikaciju, koju daunlodujete sa bilo kog mobilnog telefona, otvorite aplikaciju, registrujete se i možete da ga koristite. Skenirate kod trotineta, zatim pritisnete jedino dugme na trotinetu i on automatski

kreće. Maksimalna brzina trotineta je 24 km/h. Korisnik treba da obavezno ima više od 18 god. Trotinet je malo, ekološko i jednostavno prevozno sredstvo pomoću koga se stigne na željenu destinaciju. Sigurno se pitate koja su pravila vožnje trotinetom. Na to pitanje,takodje, nam odgovara Luka Mateesku :,,Postoji medjunarodni standard koji i mi predlažemo. Vozi se desnom

stranom puta, poštuju se saobraćajna pravila a, što se tiče parkiranja, predlažemo trotoar, ali pešači da ne budu ugroženi. I najbitnije je korišćenje kacige prilikom vožnje. Trotinet predstavlja malo prevozno sredstvo dovoljno bezbedno, zato što je spor. Statistički gledano broj udesa je mali, važno je da korisnik poštuje pravila vožnje i bude obazriv. Uskoro organizujemo kurseve, imamo ražličite inicijative za ponašanje u saobraćaju, kada se registrujete putem aplikacije dobijate interaktivne poruke koje daju informacije o pravilnom i bezbednom korisćenju ovog

prevoznog sredstva.




Prema statističkim podacima, jedan od 4 trotineta zamenjuje jedan auto i tako su korisnici izbegli gužvu u saobraćaju. Detalje iznosi Luka Mateesku: ,,Ovo rešenje stanovnici Bukurešta su dugo želeli. Registrovano je preko 150 hiljada vožnji trotinetom, što znači da su brojni vozači ostavili

automobile kod kuće, što je izvanredno za Bukurešt.




O internacionalnoj kompaniji koja funkcioniše vodeći računa o dobroj praksi i o njenim prednostima govoriće nam Luka Mateesku :,,Razmenjujemo dobra iskustva sa drugim zemljama. Ako se praksa pokaže dobra u jednoj od zemalja onda je sprovedemo na globalnom nivou. To nam daje prednost da u jednom mesecu primenimo i na našem tržistu. Naša ideja je da se prilagodimo rumunskom tržištu, ali i da koristimo internacionalnu grupu podrške, na nivou IT-a, testiranja i drugih karakteristika. Kada je nešto dobro primenimo i u Bukureštu.





Na kraju našeg razgovora, Luka Mateesku je precizirao još nekoliko detalja: ,,Ovo je proces učenja s obzirom da se radi o novoj industriji koja je obazriva da razume. To je proces učenja za sve učesnike u saobraćaju i šofere zato što su i za njih trotineti novina. Bukurešt nema

infrastrukturu za bicikliste, koju bi mi koristili, tako da šoferi i korisnici trotineta imaju jednake uslove u saobraćaju. Zbog toga predlažemo da budu obazrivi. Isto važi i za parkiranje. Mi stalno skrećemo pažnju na parkiranje i polako ćemo i to naučiti, kako da parkiraju trotinet, bez obzira što smo mi fleksibilni i puštamo korisnike da parkiraju prilično slobodno. Da je aplikacija za korisnike trotineta bila ranije lansirana, danas bi svi znali šta treba da rade ako žele da voze

trotinet.



Umesto zaključka, možemo reči da to je nova kultura mikro mobilnosti i nova opcija kretanja kroz grad, na prijatan i siguran način .

Conferința de vorbit în public „Am Reușit” (Foto: fb.com/ Academia Teatru Simplu)
Rumunija danas Уторак, 17 март 2026

Javni govor i pronalaženje sebe (17.03.2026)

Ko si bio pre nego što su ti rekli ko treba da budeš? Jedno je od pitanja kampanje koju je pokrenulo Pozoriste Simplu, pod sloganom „Uspeo...

Javni govor i pronalaženje sebe (17.03.2026)
sursă foto: facebook.com/Edu4Tourism/
Rumunija danas Уторак, 10 март 2026

Učenici iz turizma konkurentni na međunarodnom nivou (10.03.2026)

Učešće Rumunije na takmičenjima iz oblasti ugostiteljstva (HoReCa) doživelo je značajan razvoj u poslednje vreme, prelaskom sa lokalnih...

Učenici iz turizma konkurentni na međunarodnom nivou (10.03.2026)
Afis Efectul Pufi
Rumunija danas Уторак, 03 март 2026

Od filma do aktivizma (03.03.2026)

Sa porukom prikazanom na ekranu „Više karata, više ljubavi!“ i priznajući da u ovom slučaju ljubav zaista ide kroz stomak, novi film koji je...

Od filma do aktivizma (03.03.2026)
Lilieci (sursa foto: pixabay@salmar)
Rumunija danas Уторак, 24 фебруар 2026

Jezikom slepih miševa (24.02.2026)

Uprkos verovanjima da su slepi miševi štetni, da se zapliću ljudima u kosu ili da su vampiri, ove životinje su zaštićena vrsta: zabranjeno ih...

Jezikom slepih miševa (24.02.2026)
Rumunija danas Уторак, 17 фебруар 2026

Fizika. Magija. Progres (17.02.2026)

Evropska organizacija za nuklearna istraživanja u Švajcarskoj, poznata kao CERN, okuplja zajednicu od preko 100 Rumuna koji rade u oblasti...

Fizika. Magija. Progres (17.02.2026)
Rumunija danas Уторак, 10 фебруар 2026

O drugačijem prostoru (10.02.2026)

Zvezdano jato nosi ime Barlad. Fenomen koji je ljudsko oko prvi put opazilo u Astronomskoj opservatoriji u Barladu. Poetsko, ali ipak strogo naučno...

O drugačijem prostoru (10.02.2026)
Rumunija danas Уторак, 03 фебруар 2026

Dan nacionalne kulture proslavljen na eteatru.ro (03.02.2026)

Počev od 15. januara, na Dan nacionalne kulture, govornici rumunskog jezika mogu uživajti u novoj platformi eteatru.ro. Nova pozorišna platforma...

Dan nacionalne kulture proslavljen na eteatru.ro (03.02.2026)
Rumunija danas Уторак, 27 јануар 2026

Čoko-igra na Medjunarodnom finalu World Chocolate Masters (27.01.2026)

Godine 2002. počeo je da radi za porodični biznis, poslastičarnici sa sopstvenom laboratorijom u Krajovi, budući da mu je majka po profesiji...

Čoko-igra na Medjunarodnom finalu World Chocolate Masters (27.01.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company