Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Zakon o stečaju fizičkih lica (30.06.2015)

Poslančki dom, kao odlučujuće telo rumunskog Parlamenta, usvojio je nedavno Zakon o stečaju fizičkih lica, zakon koji je dobio i zeleno svetlo predsednika Klaus Johanis. Po oceni inicijatorke zakona, pojava ovog zakonskog akta bila je neophodna naročito posle izbijanja krize izazvane aprecijacijom švajcarskog franka u odnosu na evro i nacionalnu monetu. Nacrt se bazira na studije iz 12 država i rezultat je rasprava koje su počele još u martu 2014. godine i to sa svim zainteresovanim stranama.

Zakon o stečaju fizičkih lica (30.06.2015)
Zakon o stečaju fizičkih lica (30.06.2015)

, 30.06.2015, 11:50


Zakon će za prezadužene Rumune biti od velike pomoći- izjavila je Ana Birčal poslanica Socijal-demokratske spartije (PSD), inicijatorke nacrta zakona. U skladu sa odredbama pod ovaj zakon spadaju dobroverni dužnici koji se suočavaju sa velikim finansijskim problemima ne iz sopstvene krivice. Ovi imaju pravo na reprogramiranje duga na bazi petogodišnjeg plana oporavka, uz mogučnost produženja za još jednu godinu. U trenutku stupanja na snagu stečajnog postupka prekida se svaki postupak i zatezna kamata. Zakon predvidja da svaki dužnik koji posle 90 dana ne može da izmiri obaveze, ima pravo da traži otvaranje stečajnog postupka d bi se na ovaj način finansijski oporavio na bazi plana o vraćanju duga- izjavila je Ana Birčal. Imamo dve procedure: kada dužnik nema ni najmanju šansu da vrati dug, on može da traži likvidaciju ili reprogramiranje duga na bazi predloženog plana o vračanju duga, pod nadzorom i uz konsultaciju upravnika ove procedure. Upravnik može da bude advokat, notar ili sudski izvršitelj. Troškovi postupka vraćanja duga predvidjeni su planom izmirivanja, a troškovi otvaranja stecajnog postupka snosi drzavni budzet- dodala je poslanica Socijal-demokratske stranke. O ovom zakonu za za našu radio stanicu Adijan Mitroj, profesor Akedemije ekonomskih studija je izjavio: Ovaj zakon je došao malo prerano, jer nam je za ovak važan zakon bila potrebna ozbiljna analiza. Mnogi faktori su ovde ukljuceni i mislim da ne treba da žurimo jer žurba može da ima negativne posledice. Jednom moderanom stečajnom sistemu potreba jer ovaj zakon, ali su neophodni i drugi prethodni koraci. Mnogo je zainteresovanih strana, treba konsultovati sve strane: Centralnu banku, komercijalne banke, medjunarodne institucije.Treba napraviti analizu posledica. Takodje potrebna nam je medjunarodna podrška, sudije koje bi imale dovoljno vremena, strpljenja i znanja za tako nešto. Treba da se inspirišemo iz iskustva drugih zemalja, i evropskih i američkih, i sem toga potrebne su nam institucije. Navešču samo jedan primer:dobroverni dužnici mogu se mnogo jeftinije zaduzivati ,a ostali mnogo teže. Postoji veliki ulog umešanih strana kao i neumešanih, na primer dužnici koji se nalaze u nezavidnoj situaciji, a ipak izmiruju dugove.



Univerzitetski profesor Adrijan Mitroj o efektima otvaranja stečajnog postupka fizičkih lica kaže: Nemojte smatrati da je ovo rešenje. Nije lako kada je drugi odgovoran za vase lično poslovanje. Ova prednost je samo privremenog karaktera.Ova pozicija ima i moralni hazard unutar društva jer ostali, koji su takodje u nepovoljnoj situaciji, smatraće da je zakon pristrasan. Analiza posledica o kojima sam govorio treba da vodi računa o društvenoj i ekonomskoj pravednosti, jer se u ovom slučaju radi o strateškom zakonu.



I na kraju recimo da su eksperti Medjunarodnog monetarnog fonda izrazili zabrinutost zbog donošenja Zakona o stečaju fiziških lica bez adekvate analize posledica. Ovo mišljenje deli i Bankarska ascijacija Rumunije .Nama ostajesamo da vidimo od kada će se zakon primeniti jer vlada Rumunije jos nije usvojila neophodne norme za primenu zakonskog akta.


Rumunija danas уторак, 28 мај 2024

„Bezbednost za ljude – zaštita medveda“, u Banji Tušnad

Banja Tušnad ima za cilj da postane prvi „bear smart” grad u Rumuniji i model za celu Evropu. Tako je ovog meseca pokrenut novi projekat...

„Bezbednost za ljude – zaštita medveda“, u Banji Tušnad
Rumunija danas уторак, 21 мај 2024

Dragoceni čuvari folklora Dobrudže

Ansambl „Dobrudžanka“ Doma kulture iz mesta Sulina osnovan je 2010. godine i čine ga mladi ljubitelji folklora, koji sa puno energije i...

Dragoceni čuvari folklora Dobrudže
Rumunija danas петак, 17 мај 2024

Oblici vinskih flaša

Rumuni u proseku potroše 2,5 boce vina mesečno, što predstavlja 23,5 litara godišnje, po glavi stanovnika. Brojke su relativno stabilne...

Oblici vinskih flaša
Ouă încondeiate din Ciocănești
Rumunija danas среда, 08 мај 2024

Uskršnje pripreme u Nacionalnom muzeju ukrašenih jaja Čokanešti

Nacionalni muzej ukrašenih jaja nastao je 2007. godine zajedno sa Nacionalnim festivalom ukrašenih jaja Čokanešti, koji se održava svake godine...

Uskršnje pripreme u Nacionalnom muzeju ukrašenih jaja Čokanešti
Rumunija danas субота, 04 мај 2024

U letu je drugačije!

Najduži let je bio do i iz Koreje, 40-časovni povratni let sa medicinskom opremom. Let koji ju je naterao na razmišljanje bio je let sa...

U letu je drugačije!
Rumunija danas среда, 24 април 2024

Aprilski sajmovi

Bilo da su vezani za uskršnje praznike ili samo za lepo vreme koje nas poziva na druženje na otvorenom, u aprilu se širom zemlje održavaju brojni...

Aprilski sajmovi
Rumunija danas четвртак, 18 април 2024

Čokolada Plus!

Odredili su sebi misiju da promene razlog zašto ljudi kupuju i konzumiraju čokoladu, da radost konzumiranja namirnice pretvore u nezaboravno...

Čokolada Plus!
Aktuelnosti понедељак, 15 април 2024

Sprat rumunskih dizajnera

Alina Gavrila je počela da kreira odeću još kao tinejdžerka. Strast se razvila tokom vremena i danas modna dizajnerka ima za cilj da podrži...

Sprat rumunskih dizajnera

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company