Via Eminesciana (08.09.2026)
Reper rumunske kulture, pesnik Mihaj Eminesku može se posmatrati i kao spona Rumuna, kao što sugeriše Kamelija Manea, vanredna profesorka na Univerzitetu za nauku i tehnologiju Politehnika Bukurešt, na Fakultetu pedagoških nauka, kada nas poziva da otkrijemo moguću rutu Emineska.
Dragana Diamandi и Ana-Maria Cononovici, 08.09.2026, 14:00
Reper rumunske kulture, pesnik Mihaj Eminesku može se posmatrati i kao spona Rumuna, kao što sugeriše Kamelija Manea, vanredna profesorka na Univerzitetu za nauku i tehnologiju Politehnika Bukurešt, na Fakultetu pedagoških nauka, kada nas poziva da otkrijemo moguću rutu Emineska. Iskusna putnica, Kameliја Manea je i sama često boravila na mestima kojima je prolazio i Mihaj Eminesku, tragajući za današnjim svedočanstvima o njegovom prolasku kroz ta mesta.
Zašto ruta Emineska? Kameliја Manea:
„Shvatila sam da bi trebalo da obeležimo događaje koji su se odigrali pre mnogo godina, pokušavajući da ovu inovativnu ideju sprovedemo u delo. Mi u Rumuniji nemamo kulturne rute. U inostranstvu postoji lepa tradicija obeležavanja znamenitih ličnosti i onih malih mesta na kojima su se zaustavljale tokom svojih putovanja. To je ruta koja povezuje srca Rumuna. Ove godine se navršava 160 godina od putovanja od Černovaca do Blaža, koje je predstavljalo važnu prekretnicu.
Eminesku je počeo u prilično teškom kontekstu za jednog šesnaestogodišnjaka. Dana 24. januara po starom kalendaru, 1866. godine, Aron Pumnul je umro. Njegovi učenici i, pre svega, Eminović, kako se tada potpisivao, objavljuju knjižicu pod naslovom „Suze gimnazijalaca na grobu njihovog voljenog profesora“. Iste 1866. godine, 25. februara, beleži se Emineskov književni debi u časopisu „Familia“, koji je u Pešti uređivao Jošif Vulkan, pesmom „De-as avea“(Kad bih imao). Vulkan je pesmu objavio pod imenom Eminesku, čime je već od samog početka pokazao neslaganje sa slovenskim nastavkom prezimena. U međuvremenu, časopis „Familia“ objavio je još 12 njegovih pesama i od tada je nagovešten put velikog glasnika rumunske kulture.“
Koja bi mesta mogla da budu obuhvaćena ovom rutom ? Kameliа Manea:
„Ovaj put sam, na pojedinim deonicama, prošla više puta, vođena i sama tom radoznalošću. Putovala sam kroz sela Bukovine, od Černauca naniže, preko Storožineca, Krasne, Vikova, Margine, Solke — to su mitski predeli, krajevi izuzetne lepote! Zaustavljanje u Gura Humorului je posebno značajno! Nastavila sam dalje do Kampulung Moldoveneska, a zatim do Vatre Dornej.
Veoma je zanimljivo to što Eminesku pokazuje izuzetnu zrelost. On napušta Černauc jer nije mogao da nastavi školovanje i želeo je da ode u Blaž kako bi položio poslednje ispite. Kako je putovao? Gde je boravio? Nema mnogo svedočanstava o tome. Eminesku je prošao kroz Gura Humorului, gde je mogao da poseti manastir Humor, a bio je i u Voronecu, poznatom po zadužbinama vladara Aleksandra Dobrog i Stefana Velikog.
I Kampulung je takođe očaravajući, sa svojom varoši koja se pruža duž reke Moldave i lepim kućama u kojima je Eminesku bio ugošćen. Lokalna legenda kaže da je Mihaj Eminesku odseo kod jednog seljaka u Sadovi, gde je sakupljao folklorno stvaralaštvo. Bila sam u Sadovi i, zaista, ljudi su divni .
Danas u Kampulung Moldovenesku postoji ulica nazvana po pesniku, u parku je postavljena bista, rad vajara Joana Lucijana Murnua, a na kamenom postolju su uklesani i pesnikovo ime i stihovi iz pesme „Bukovina“.“
Koja bi još mesta mogla da budu uključena u rutu Emineska? Kameliа Manea:
„Sledeća stanica je Vatra Dornej. I ovde se nalazi bista Mihaja Emineskua, čiji je autor Jon Joanеsku. Ime mesta Vatra Dornej pominje se u pesmi „Doina“. Oko 1875. godine Eminesku je bio snažno obeležen ovim putovanjem.
Danas možemo da vidimo da se u svim ovim mestima kroz koja je prolazio nalaze biste, ulice, parkovi i spomen-ploče koje nas podsećaju na rutu Emineska. I bila bi šteta da ne pokušamo da obeležimo ovaj put koji, kao što sam rekla, povezuje duše Rumuna iz Bukovine, uključujući i one koji su ostali s druge strane granice, sa Rumunima iz Transilvanije, iz srca Erdelja.
Kada krenemo rutom Emineskua, zapravo nailazimo na znamenite ličnosti koje su ostavile dubok trag u istoriji kulture rumunskog naroda.“