Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Rumunska poljoprivreda (06.12.2016)

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja ovogodišnji prinos kukuruza u zrnu bio je od 8,47 miliona tona, odnosno manji za samo 0,5% u odnosu na prethodnu godinu uprkos produženoj suši. Medjutim u odnosu na rekordnu 2014. godinu, kada je proizvedeno 11,3 miliona tona, prinos je manji za 25%. Prosečna proizvodnja kukuruza u zrnu sa 2,17 miliona hektara bila je od 3,9 tona, što predstavlja povećanje za 0,5 tona u odnosu na prošlu godinu na 2,6 miliona tona hektara ??????. Domaće potrebe za kukuruzom u zrnu dostižu 4,5 miliona tona godišnje. Samo u prvih 7 meseci ove godine izvoz u komunitarne i vankomunitarne zemlje iznosio je 1,4 miliona tona. Prinosi suncokreta, prema podacima Ministarstva poljoprivrede ,dostigli su 1,8 miliona tona u 2016. godini sa prosečnom proiozvodnjom od 1,9 tona po hektaru. U odnosu na prošlu godinu proizvodnja suncokreta je povećana za 0,1% a potrebe naše zemlje za ovom uljaricom iznose samo 750 hiljada tona. Proizvodnja pšenice povećana je ove godine za 6% u odnosu na 2015. godinu iznosi 8,5 miliona tona sa prosečnom proizvodnjom od 4 tone po hektaru. Prošle godine prinosi žita u Rumunija bili su od 7,98 miliona tona, sa prosečnom proizvodnjom od 3,77 tone po hektaru. Prinosi pšenice veći od 4 tone po hektaru ostvareni su prvi put posle 10 godina. Rumunski ministar poljioprivrede Akim Irimesku u intervju za našu radio stanicu je izmedju ostalog rekao: ,,Rumunska poljoprivrede je postala efikasna, a to se moze videti i po poljoprivrednim rezultatima. Srednje i velike farme obradjuju 48% poljoprivrednih površina naše zemlje očigledno je da se ovde postižu odlični rezultati. Istina je da smo u proseku sankcionisani jer 85% uživalaca direktnih isplata imaju do 5 hektara obradive površine. Ovde je situacija složenija jer su rezultati mnogo slabiji. Na istu situaciju nailazimo i u stočarstvu. Ako u jednom domaćinstvu jedna krava daje 3 tone mleka godišnje, u komercijalnim farmama proizvodnja dostiže i 10-11 tona. Na srednji i dugi rok mala domaćinstva, posebno u brdsko-planinskim zonama gde postoje pašnjaci treba da se opredela za tovljenje stoke, jer velike komercijalne farme mogu lako da pokriju potrebe za mlekom.’’

Rumunska poljoprivreda (06.12.2016)
Rumunska poljoprivreda (06.12.2016)

, 06.12.2016, 10:19

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja ovogodišnji prinos kukuruza u zrnu bio je od 8,47 miliona tona, odnosno manji za samo 0,5% u odnosu na prethodnu godinu uprkos produženoj suši. Medjutim u odnosu na rekordnu 2014. godinu, kada je proizvedeno 11,3 miliona tona, prinos je manji za 25%. Prosečna proizvodnja kukuruza u zrnu sa 2,17 miliona hektara bila je od 3,9 tona, što predstavlja povećanje za 0,5 tona u odnosu na prošlu godinu na 2,6 miliona tona hektara ??????. Domaće potrebe za kukuruzom u zrnu dostižu 4,5 miliona tona godišnje. Samo u prvih 7 meseci ove godine izvoz u komunitarne i vankomunitarne zemlje iznosio je 1,4 miliona tona. Prinosi suncokreta, prema podacima Ministarstva poljoprivrede ,dostigli su 1,8 miliona tona u 2016. godini sa prosečnom proiozvodnjom od 1,9 tona po hektaru. U odnosu na prošlu godinu proizvodnja suncokreta je povećana za 0,1% a potrebe naše zemlje za ovom uljaricom iznose samo 750 hiljada tona. Proizvodnja pšenice povećana je ove godine za 6% u odnosu na 2015. godinu iznosi 8,5 miliona tona sa prosečnom proizvodnjom od 4 tone po hektaru. Prošle godine prinosi žita u Rumunija bili su od 7,98 miliona tona, sa prosečnom proizvodnjom od 3,77 tone po hektaru. Prinosi pšenice veći od 4 tone po hektaru ostvareni su prvi put posle 10 godina. Rumunski ministar poljioprivrede Akim Irimesku u intervju za našu radio stanicu je izmedju ostalog rekao: ,,Rumunska poljoprivrede je postala efikasna, a to se moze videti i po poljoprivrednim rezultatima. Srednje i velike farme obradjuju 48% poljoprivrednih površina naše zemlje očigledno je da se ovde postižu odlični rezultati. Istina je da smo u proseku sankcionisani jer 85% uživalaca direktnih isplata imaju do 5 hektara obradive površine. Ovde je situacija složenija jer su rezultati mnogo slabiji. Na istu situaciju nailazimo i u stočarstvu. Ako u jednom domaćinstvu jedna krava daje 3 tone mleka godišnje, u komercijalnim farmama proizvodnja dostiže i 10-11 tona. Na srednji i dugi rok mala domaćinstva, posebno u brdsko-planinskim zonama gde postoje pašnjaci treba da se opredela za tovljenje stoke, jer velike komercijalne farme mogu lako da pokriju potrebe za mlekom.’’



Na tržištu se oseća nestašica svinjskog mesa. Ministar Akim Irimesku ističe: ,,Kada su mnogi proizvodjači smanjili ili odustali od proizvodnje mesa, ponuda na tržištu je opala. Kina koja je ranije smanjila potrošnju sada uvozi masovno prehrambene proizvode i ova zemlja je sada jedna od velikih potrošača svinjskog mesa. Nadamo se da se od narednog leta neće produžiti sankcije Rusiji i da će se otvaroriti medjunarodna tržišta. Mnogi rumunski stočari smanjili su efektive zbog krize i normalno je da u ovoj situaciji imamo manjak mesa na evropskom tržištu.’’



Podsećamo da skoro jedna trećina stanovništva Rumunije bavi poljoprivredom. Ova grana učestvuje kod nas u bruto nacionalnom proizvodu sa 5-6 %, dok je u razvijenim državama udeo poljoprivrede od 6-7 % sa samo 3-4 % stanovnika koji se bave ovom delatnoscu- istakao je predsednik Nacionalnog statističkog instituta Tudorel Andrej. ,,Treba podsetiti da imamo veliki broj poljoprivrednih eksploatacija, bez obzira da li se radi o farmama ili individualnim proizvodjačima. Mi u Rumuniji imamo 3,6 miliona poljoprivrednih eksploatacija koja predstavljaju 30% ukupnih poljoprivrednih eksploatacija Evropske unije. Čini se da je ova brojka velika ali i Francuska je prošla kroz ovu fazu’’- dodao je Tudorel Andrej. ,,Francuska je u 50-tim godinama imala oko 4 miliona eksploatacija, ali je zahvaljujući preuzetim merama smanjila broj na 600 000,, – naglasio je zvaničnik Nacionalnog statističkog instituta.


Conferința de vorbit în public „Am Reușit” (Foto: fb.com/ Academia Teatru Simplu)
Rumunija danas Уторак, 17 март 2026

Javni govor i pronalaženje sebe (17.03.2026)

Ko si bio pre nego što su ti rekli ko treba da budeš? Jedno je od pitanja kampanje koju je pokrenulo Pozoriste Simplu, pod sloganom „Uspeo...

Javni govor i pronalaženje sebe (17.03.2026)
sursă foto: facebook.com/Edu4Tourism/
Rumunija danas Уторак, 10 март 2026

Učenici iz turizma konkurentni na međunarodnom nivou (10.03.2026)

Učešće Rumunije na takmičenjima iz oblasti ugostiteljstva (HoReCa) doživelo je značajan razvoj u poslednje vreme, prelaskom sa lokalnih...

Učenici iz turizma konkurentni na međunarodnom nivou (10.03.2026)
Afis Efectul Pufi
Rumunija danas Уторак, 03 март 2026

Od filma do aktivizma (03.03.2026)

Sa porukom prikazanom na ekranu „Više karata, više ljubavi!“ i priznajući da u ovom slučaju ljubav zaista ide kroz stomak, novi film koji je...

Od filma do aktivizma (03.03.2026)
Lilieci (sursa foto: pixabay@salmar)
Rumunija danas Уторак, 24 фебруар 2026

Jezikom slepih miševa (24.02.2026)

Uprkos verovanjima da su slepi miševi štetni, da se zapliću ljudima u kosu ili da su vampiri, ove životinje su zaštićena vrsta: zabranjeno ih...

Jezikom slepih miševa (24.02.2026)
Rumunija danas Уторак, 17 фебруар 2026

Fizika. Magija. Progres (17.02.2026)

Evropska organizacija za nuklearna istraživanja u Švajcarskoj, poznata kao CERN, okuplja zajednicu od preko 100 Rumuna koji rade u oblasti...

Fizika. Magija. Progres (17.02.2026)
Rumunija danas Уторак, 10 фебруар 2026

O drugačijem prostoru (10.02.2026)

Zvezdano jato nosi ime Barlad. Fenomen koji je ljudsko oko prvi put opazilo u Astronomskoj opservatoriji u Barladu. Poetsko, ali ipak strogo naučno...

O drugačijem prostoru (10.02.2026)
Rumunija danas Уторак, 03 фебруар 2026

Dan nacionalne kulture proslavljen na eteatru.ro (03.02.2026)

Počev od 15. januara, na Dan nacionalne kulture, govornici rumunskog jezika mogu uživajti u novoj platformi eteatru.ro. Nova pozorišna platforma...

Dan nacionalne kulture proslavljen na eteatru.ro (03.02.2026)
Rumunija danas Уторак, 27 јануар 2026

Čoko-igra na Medjunarodnom finalu World Chocolate Masters (27.01.2026)

Godine 2002. počeo je da radi za porodični biznis, poslastičarnici sa sopstvenom laboratorijom u Krajovi, budući da mu je majka po profesiji...

Čoko-igra na Medjunarodnom finalu World Chocolate Masters (27.01.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company