Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Tržiste mineralnih voda (20.06.2017)

Rumunija zaspolaze sa oko 60% izvora mineralnih voda Evrope i zauzima 5. mesto u Evropskoj uniji po proizvodnji prirodnih mineralnih voda. Tokom istorije oko izvora mineralnih voda otvoreni su centri za eksploataciju i flaširanje vode. Bukovina (na severu zemlje) medju najvecim je proizvodjacima na rumunskom tržištu prirodnih mineralnih voda. Sa obrtnim kapitalom od oko 40 miliona evra, ova kompanija je prošle godine povećala za 12% vrednost na tržištu flaširanih mineralnih voda. Kompanija koja proizvodi mineralnu vodu Bukovina prodata je pre dve godine jednoj poljskoj grupi koja je uložila 20 miliona evra u fabriku mineralnih voda u gradu Vatra Dornej. Voda Borsek je proglašena za najbolju mineralnu vodu na svetu 2004. godine na najprestižnijem takmičenju ove vrste u SAD. Ovde je u poslednjih 18 godina investirano 220 miliona evra u modernizaciju tehnološkog procesa. Izvoz prirodne mineralne vode Borsek u 19 država predstavlja oko 5% ukupne proizvodnje. Rumunija izvozi samo 3-4 % ukupnih količina flaširane mineralne vode. I Nacionalno društvo mineralnih voda, najveći proizvodjač mineralne vode u Rumuniji predvidja da će u neredne četiri godine uložiti preko milion evra u eksploataciju novih izvora i preuzimanje jedne fabrike za flaširanje prirodnih voda.

Tržiste mineralnih voda (20.06.2017)
Tržiste mineralnih voda (20.06.2017)

, 20.06.2017, 07:52

Rumunija zaspolaze sa oko 60% izvora mineralnih voda Evrope i zauzima 5. mesto u Evropskoj uniji po proizvodnji prirodnih mineralnih voda. Tokom istorije oko izvora mineralnih voda otvoreni su centri za eksploataciju i flaširanje vode. Bukovina (na severu zemlje) medju najvecim je proizvodjacima na rumunskom tržištu prirodnih mineralnih voda. Sa obrtnim kapitalom od oko 40 miliona evra, ova kompanija je prošle godine povećala za 12% vrednost na tržištu flaširanih mineralnih voda. Kompanija koja proizvodi mineralnu vodu Bukovina prodata je pre dve godine jednoj poljskoj grupi koja je uložila 20 miliona evra u fabriku mineralnih voda u gradu Vatra Dornej. Voda Borsek je proglašena za najbolju mineralnu vodu na svetu 2004. godine na najprestižnijem takmičenju ove vrste u SAD. Ovde je u poslednjih 18 godina investirano 220 miliona evra u modernizaciju tehnološkog procesa. Izvoz prirodne mineralne vode Borsek u 19 država predstavlja oko 5% ukupne proizvodnje. Rumunija izvozi samo 3-4 % ukupnih količina flaširane mineralne vode. I Nacionalno društvo mineralnih voda, najveći proizvodjač mineralne vode u Rumuniji predvidja da će u neredne četiri godine uložiti preko milion evra u eksploataciju novih izvora i preuzimanje jedne fabrike za flaširanje prirodnih voda.



Rumunija ima dugogodišnju tradiciju u eksploataciji i prodaji mineralnih voda. Još u srednjem veku eksploatisani su podzemni izvori, a flaširanje od pre dva veka, kaže generalni direktor Nacionalnog društva mineralnih voda Radu Dumitru: ,,Pre skoro 200 godina Rumunija je bila medju naivećim svetskim proizvodjačima mineralnih voda, ali istovremeno i u društvu zemljama sa najkvalitativnijom vodom. Izmedju 1800. i 1900. godine rumunske vode su nagradjene u svim evropskim pretstonicama ( Berlinu, Beču). Mineralna voda Valcele po kvalitetu je ravna čuvenoj vodi Karlovi Vari. I mineralna voda Borsek ima dvestogodišnju tradiciju. Vode Borsek, Buzijaš, Biborceni i Bodok bile su poznate širom Evrope. Bili smo poznati i po terapeutskim vodava. Do XX veka bili smo medju prvima. U to vreme izvozili smo mineralne vode u drvenim buradima u Beč, a članovi engleskih kraljevskih kuća lečili su se od raznih bolesti kod nas. Rumunija je i sada odlično kotirana na medjunarodnom planu.



Nažalost naša zemlja sada nema adekvatne zakone za flaširanu vodu. Pre nekoliko godina pojavili su se na stotine proizvodjača vode, iako Rumunija ima samo 68 priznatih marki. Radu Dumitru objašnjava: ,,U nedostatku jasnih zakona o flaširanju mineralnih voda na tržištu su se pojavile ,, stona voda i ,,izvorska’’ voda za koje nema nikakvih propisa, ali oduzima veliki deo tržišta mineralnih voda. Rumunsko tržište mineralnih voda je od oko 3,2 milirde litara godišnje. Od ove kolicine skoro 1,5 miliardi spada na,, stonu vodu, ili ,,izvorsku , vode koje nisu kontrolisane i nemaju licencu za potrošačko tržište. Zbog ovakve situacije potrošnja mineralne vode je smanjena. Godišnja potrošnja mineralne vode u Rumuniji je od oko 1,7 milijardi litara.



U Rumuniji rade oko 30 fabrika koje flaširaju mineralnu vodu, dok su ostali lokalni proizvodjači prodaju bez licence. U ovom slučaju, potrošaći ne znaju šta treba da biraju medju 20-30 vrsta vode po veoma niskim cenama. Nacionalna agencija za mineralne resurse je korigovala spisak priznatih mineralnih voda. Radu Dumitru ističe: ,,Imamo preko 400 fabrika za flaširanje vode mineralne, od kojih 68 za mineralnu vodu. Imamo oko 10 važnih fabrika za proizvodnju mineralnih voda. Mnogi brendovi sa bogatom tradicijom nestali su sa tržišta još pre 10 godina zbog ovakve situacije. Mogu slobodno da kažem da je kontrolisano samo oko 50% vode u prodaji. Preostali deo se prodaje kao stona voda ili izvorska, sa površnim analizama.U slučaju mineralnih voda dnevno, nedeljno, mesečno, tromesečno i godisnje vrše se razne nalize. Prate se svakog časa hmijsko-fizički i biološki parametri mineralnih voda. Svi supermarketi imaju sada sopstvene brendove, ali ja ne znam da li ove prodavnice imaju fabrike za flasiranje. Oni flaširau vodu pod njihovom markom kod nalih proizvodjača tako da se pojavljuju razne vrste stone ili izvorske zakonski nekontrolisane.



Potrošnja mineralnih voda po stanovniku u Rumuniji iznosi 50-55 litara godišnje i za 50% je manja od prosečne potrošnje u Evropi. Rumunija ima ogroman potencijal sa mnogim jos neotkrivenim i neeksploatisanim izvorima. Generalni direktor Nacionalnog društva mineralnih voda Radu Dumitru izjavio nam je da bi Rumunija mogla da postane jedan od glavnih aktera na svetskom tržištu mineralne vode i da može da pokrije dvadesetpetogodišnu potrosnju evropskih zemalja.

sursă foto: facebook.com/scenanoua
Rumunija danas Уторак, 10 фебруар 2026

O drugačijem prostoru (10.02.2026)

Zvezdano jato nosi ime Barlad. Fenomen koji je ljudsko oko prvi put opazilo u Astronomskoj opservatoriji u Barladu. Poetsko, ali ipak strogo naučno...

O drugačijem prostoru (10.02.2026)
Teatrul Național Radiofonic lansează noul eteatru.ro
Rumunija danas Уторак, 03 фебруар 2026

Dan nacionalne kulture proslavljen na eteatru.ro (03.02.2026)

Počev od 15. januara, na Dan nacionalne kulture, govornici rumunskog jezika mogu uživajti u novoj platformi eteatru.ro. Nova pozorišna platforma...

Dan nacionalne kulture proslavljen na eteatru.ro (03.02.2026)
Foto: pixabay.com
Rumunija danas Уторак, 27 јануар 2026

Čoko-igra na Medjunarodnom finalu World Chocolate Masters (27.01.2026)

Godine 2002. počeo je da radi za porodični biznis, poslastičarnici sa sopstvenom laboratorijom u Krajovi, budući da mu je majka po profesiji...

Čoko-igra na Medjunarodnom finalu World Chocolate Masters (27.01.2026)
Гітара Smart
Rumunija danas Уторак, 20 јануар 2026

Retrospektiva 2025 (20.01.2026)

Prošle godine pratili smo kulturne inicijative, poput Međunarodnog filmskog festivala Ekoperformans, koji je stigao do svog petog izdanja, u okviru...

Retrospektiva 2025 (20.01.2026)
Rumunija danas Уторак, 13 јануар 2026

Život na farmi nojeva (13.01.2026)

Prvi nojevi uzgajani na farmi u Rumuniji pojavili su se posle 2000. godine. Afrički noj, savršeno aklimatizovan na uslove u Rumuniji, veoma dobro...

Život na farmi nojeva (13.01.2026)
Rumunija danas Уторак, 06 јануар 2026

Rumunske zimske tradicije (06.01.2026)

Koza, Medved, Maske, Mošoaiele, ali i Zvezda i Plug su tradicije koje su u prošlosti pripremale atmosferu zimskih praznika, a imale su i...

Rumunske zimske tradicije (06.01.2026)
Rumunija danas Уторак, 30 децембар 2025

Smart gitara (30.12.2025)

Poreklo fabrike Hora iz Reginu datira iz 1951. godine, kada je majstor Roman Bojančuk osnovao malu radionicu koja je u prvoj godini rada proizvela...

Smart gitara (30.12.2025)
Rumunija danas Уторак, 23 децембар 2025

Fondacija Kalea Viktorije – ili širenje kulture za sve! (23.12.2025)

U Rumuniji su humanističke profesije, kao i one iz oblasti kulture, mnogi posmatrali sa nepoverenjem, kao finansijski nepovoljne, ako ne čak i kao...

Fondacija Kalea Viktorije – ili širenje kulture za sve! (23.12.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company