Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Izmene rumunskog poreskog sistema (13.02.2018)

Tekuća godina donela je mnoge izmene poreskog sistema, tako da ćemo danas predstaviti neke od ovih i reakcije poslovnih krugova i sindikalnih organizacija. Porez na dohodak je smanjen od 1. januara sa 16% na 10%. Ovaj porez primenjuje se na lične dohodke, na prihode od nezavisnih aktivnosti, unajmljivanje dobara, kirije, poljoprivredne aktivnosti, šumarstvo ili ribolov.

Izmene rumunskog poreskog sistema (13.02.2018)
Izmene rumunskog poreskog sistema (13.02.2018)

, 13.02.2018, 12:09

Tekuća godina donela je mnoge izmene poreskog sistema, tako da ćemo danas predstaviti neke od ovih i reakcije poslovnih krugova i sindikalnih organizacija. Porez na dohodak je smanjen od 1. januara sa 16% na 10%. Ovaj porez primenjuje se na lične dohodke, na prihode od nezavisnih aktivnosti, unajmljivanje dobara, kirije, poljoprivredne aktivnosti, šumarstvo ili ribolov.



Porez se primenjuje i na odredjene penzije. Izuzetak su samo one manje od 425 evra. Ako preduzetnici i sindikati nisu se se žalili na smanjenje poreza, sasvim druga priča je sa predstavnicima lokalnih vlasti. Za budžete mesnih zajednica izdvaja se poreska kvota na dohodak gradjana od 20 do 40 % ,novac koji se prvenstvneno usmerava na investicije od lokalnog interesa. U ovom slučaju smanjenje poreza moglo bi da ima ozbiljne posledice. Biće pogodjeni radovi na modernizaciji školskih ili zdravstvenih ustanova.



Mera koja je izazvala najoštrije reakcije odnosi se na prelazak obaveze poslodavca da plati dorinos za socijalno osiguranje na radnika. Do kraja 2017. deo ovog doprinosa plaćali su poslodavci, a drugi deo radnici. Od 1. januara ova obaveza prelazi na radnike. 35% ličnog dohotka slivaće se u penzijski i zdravstveni fond, dok poslodavac ima obavezu da uplati samo 2,5% u takozvani ,,obavezni doprinos za rad’’. Ovaj doprinos zamenjuje doprinos za nezaposlenost, bolovanje i profesionalne rizike.



Prelazak obaveze plaćanja doprinosa na padnike izazvala je oštre reakcije poslodavstava i sindikata. Poslodavci se žale da ne vide razlogoe izmene i upozoravaju da će posledice biti nesagledive. Sindikati upozoravaju istovremeno da ovaj transfer obeveze eliminiše solidarni princip i društvenu odgovornost na kojima se baziraju sistemi društvene bezbednosti u koji su uključeni i zaposleni i poslodavci u celoj Evropi.



Da se ne bi smanjile plate radnika, poslodavci u javnim sektorima povećali su proporcionalno lične dohotke. Nije manje važan ni podatak da je od 1.januara u Rumuniji povećan minimalni lični dohodak na preko 400 evra.



Posledice ovih mera biće poznate u narednom periodu. Vlasti računaju da će bolje prikupljanje poreza i doprinosa povećati budžetske prihode. Medjutim, stručnjaci upozoravaju da nisu isključeni novi porezi ili povećanje postojećih, ako se dokaže da nove izmene neće dati očekivane rezultate. Novi ministar za finansije Eudjen Teodorović je izjavio prilikom preuzimanja ministarskog mandata: ,,Dok sam ja na ovoj dužnosti neću uvesti nove takse ili povećati stare. Kada je reč o fiskalnom sistemu, stojimo dosta dobro u poredjenju sa zemljama regiona. Naš najveći problem je birokratija. Polazeći od raznih odobrenja i dozvola, pa sve do načina ponašanja prema poreskom obvezniku na šalteru i ne samo na šalteru.



Tekuća godina donala je mnoge izmene poreskog sistema, tako da ćemo danas predstaviti neke od ovih i reakcije polovnih krugova i sindikalnih organizacija. Porez na dohodak je smanjen od 1. januara sa 16% na 10%. Ovaj porez primenjuje se na lične dohodke, na prihode od nezavisnih aktivnosti, unajmljivanje dobara, kirije, poljoprivredne aktivnosti, šumarstvo ili ribolov.


Porez se primenjuje i na odredjene penzije. Izuzetak su samo one manje od 425 evra. Ako preduzetnici i sindikati nisu se se žalili na smanjenje poreza, sasvim druga priča je sa predstavnicima lokalnih vlasti. Za budžete mesnih zajednica izdvaja se poreska kvota na dohodak gradjana od 20 do 40 % ,novac koji se prvenstvneno usmerava na investicije od lokalnog interesa. U ovom slučaju smanjenje poreza moglo bi da ima ozbiljne posledice. Biće pogodjeni radovi na modernizaciji školskih ili zdravstvenih ustanova.



Mera koja je izazvala najoštrije reakcije odnosi se na prelazak obaveze poslodavca da plati dorinos za socijalno osiguranje na radnika. Do kraja 2017. deo ovog doprinosa plaćali su poslodavci, a drugi deo radnici. Od 1. januara ova obaveza prelazi na radnike. 35% ličnog dohotka slivaće se u penzijski i zdravstveni fond, dok poslodavac ima obavezu da uplati samo 2,5% u takozvani ,,obavezni doprinos za rad’’. Ovaj doprinos zamenjuje doprinos za nezaposlenost, bolovanje i profesionalne rizike.



Prelazak obaveze plaćanja doprinosa na padnike izazvala je oštre reakcije poslodavstava i sindikata. Poslodavci se žale da ne vide razlogoe izmene i upozoravaju da će posledice biti nesagledive. Sindikati upozoravaju istovremeno da ovaj transfer obeveze eliminiše solidarni princip i društvenu odgovornost na kojima se baziraju sistemi društvene bezbednosti u koji su uključeni i zaposleni i poslodavci u celoj Evropi.



Da se ne bi smanjile plate radnika, poslodavci u javnim sektorima povećali su proporcionalno lične dohotke. Nije manje važan ni podatak da je od 1.januara u Rumuniji povećan minimalni lični dohodak na preko 400 evra.



Posledice ovih mera biće poznate u narednom periodu. Vlasti računaju da će bolje prikupljanje poreza i doprinosa povećati budžetske prihode. Medjutim, stručnjaci upozoravaju da nisu isključeni novi porezi ili povećanje postojećih, ako se dokaže da nove izmene neće dati očekivane rezultate. Novi ministar za finansije Eudjen Teodorović je izjavio prilikom preuzimanja ministarskog mandata: ,,Dok sam ja na ovoj dužnosti neću uvesti nove takse ili povećati stare. Kada je reč o fiskalnom sistemu, stojimo dosta dobro u poredjenju sa zemljama regiona. Naš najveći problem je birokratija. Polazeći od raznih odobrenja i dozvola, pa sve do načina ponašanja prema poreskom obvezniku na šalteru i ne samo na šalteru.

sursă foto: babies.classicunlimited.ro/
Rumunija danas Уторак, 17 новембар 2026

Klasika za bebe (17.11.2026)


Nakon prvog izdanja, koje je okupilo stotine porodica i pokazalo da klasična muzika može pronaći svoje mesto čak i u prvim mesecima života, projekat C…

Klasika za bebe (17.11.2026)

Sursa foto: Balet Studio Felicia Şerbănescu
Rumunija danas Уторак, 10 новембар 2026

O ostvarenju  snova i baletu (10.11.2026)

Plesačica i primabalerina, univerzitetska profesorka, koreografkinja i umetnička direktorka – to su profesije u kojima se Felićija Šerbanesku isticala…

O ostvarenju  snova i baletu (10.11.2026)
Cardinalia, all'ottava edizione / Foto: Alt Nivel Studio
Rumunija danas Уторак, 03 новембар 2026

Na modnoj pisti i posle 35. godine (03.11.2026)

Osmo izdanje manifestacije Cardinalia okupilo je krajem oktobra kolekcije poznatih imena rumunske modne scene, ali i 37 modela, žena i muškaraca stari…

Na modnoj pisti i posle 35. godine (03.11.2026)
Реміснича гастрономія «La pas»!
Rumunija danas Уторак, 27 октобар 2026

Zanatska gastronomija, na dohvat ruke!! (27.10.2026)

Banat se priprema da postane Evropski gastronomski region, svakodnevne odluke su pod uticajem klimatskih promena ili, obrnuto, mogu imati ogroman utic…

Zanatska gastronomija, na dohvat ruke!! (27.10.2026)
Rumunija danas Уторак, 20 октобар 2026

Novi glas univerzitetskih žena (20.10.2026)

Udruženje univerzitetskih žena u Rumuniji (AFU Romania) bilo je domaćin, početkom oktobra, u Bukureštu Konferencije univerzitetskih žena Evrope (UWE)…

Novi glas univerzitetskih žena (20.10.2026)
Rumunija danas Уторак, 13 октобар 2026

Rumunija iznutra(13.06.2026)

„Napustiti zemlju, ali nikada Rumuniju“ podnaslov je dokumentarnog filma koji je ima za cilj da istraži šta se dešava sa našim identitetom kada odemo …

Rumunija iznutra(13.06.2026)
Rumunija danas Уторак, 06 октобар 2026

Gde god je to moguće! (06.10.2026)

Opština Trojanul u zapadnom delu okruga Teleorman ima omladinski centar, muzej i priznanje kompanije Nike za juniorski fudbalski tim. Iza ove priče st…

Gde god je to moguće! (06.10.2026)
Rumunija danas Уторак, 08 септембар 2026

Via Eminesciana (08.09.2026)

Reper rumunske kulture, pesnik Mihaj Eminesku može se posmatrati i kao spona Rumuna, kao što sugeriše Kamelija Manea, vanredna profesorka na Univerzit…

Via Eminesciana (08.09.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company