Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Sve o umetničkim sobnim pečima

Pre više od 100 godina, tačnije 1906. god., Nemac Gref Iulius otvorio je Fabriku opeke u gradu Medijaš od. Za 80 god.(1938-2015) fabrika je promenila više vlasnika, medju kojima je bila i rumunska država. Posle 111 god. velikih socijalnih, političkih i ekonomskih promena, Fabrika opeke Medijaš proizvodi iste oslikane pločice, koristi staru pečnicu, originalni recept mešavina gline, istu količinu proizvodnje i istu tehnologiju glazure i ručno oslikavanje. Od 2015. god. fabrika je iznova u vlasništvu preduzetnika Nemca Uwe Drasera.

Sve o umetničkim sobnim pečima
Sve o umetničkim sobnim pečima

, 17.12.2019, 16:22

Pre više od 100 godina, tačnije 1906. god., Nemac Gref Iulius otvorio je Fabriku opeke u gradu Medijaš od. Za 80 god.(1938-2015) fabrika je promenila više vlasnika, medju kojima je bila i rumunska država. Posle 111 god. velikih socijalnih, političkih i ekonomskih promena, Fabrika opeke Medijaš proizvodi iste oslikane pločice, koristi staru pečnicu, originalni recept mešavina gline, istu količinu proizvodnje i istu tehnologiju glazure i ručno oslikavanje. Od 2015. god. fabrika je iznova u vlasništvu preduzetnika Nemca Uwe Drasera.



Pločice od terakote su keramički delovi koji se koriste za zidanje spoljašnjeg dela peči od opeke. Pet važnih delova koji čine spoljašni deo peči su : pločice, uglovi, lajsne, čunak i postolje. Pored ovih osnovnih delova, mogu se proizvesti, takodje, i ukrasi koji su specifični za gracke peči, konake i bojerske kuće- a to su : stubovi, arkade, medaljoni, police, bordure itd. Priču ovog starog zanata ispričaće nam Radu Djordje Stelijan director fabrike u Medijašu : ,,Pokusavamo da nastavimo tradiciju, trenutno radimo po istom receptu iz 1906. god, koristimo iste pečnice i pokušavamo da objasnimo svim klijentima razliku izmedju ovog zanata, jer mi smo proizvodjači, izmedju ručno i mehanički presetovanih pločica. Bila je to luda opklada! Mnogo teško je bilo opstati na tržištu. Da bi ste stvorili ideju o razlici, jedan od naših radnika koji radi na presovanju pločica, za mesec dana proizvodi 800 komada a, da smo fabrika sa modernom tehnologijom koja radi samo mehaničko presovanje proizveli bismo od 7 do 8 hiljada komada dnevno. Razlika je ogromna!



Fabrike za ručnu izradu pločica skoro su bile zaboravljene početkom 20. veka, kada su se sobne peči smatrale zastarele odmah posle pojave modernih sistema za grejanje. Sve beneficije koje nude nova grejna tela nisu uspela da zamene lepotu sobnih peči ili kamina sa oslikanim pločicama, kao i specifičnu atmosferu koju šire/nude. Tako da se za pečnice sa pločicama kaže da su jedan od najreprezentativnijih artefakta rumunske civilizacije, jedan artefakt u stanju da vrati natrag i predstavi dogadjaje i promene koje su se dešavale u društvu gledano sa etničkog, političkog, socijalnog i ekonomskog stanovištva. Radu Djordje Stelijan ispričao nam je kako su uspeli da se održe na tržištu: ,,Pokušao sam da uradim nešto novo: imali smo klijente koji su hteli da učestvuju i oni u izgradnji jedne peči, da mi unesemo jedan njihov delić u pločicu i dao sam im mogučnost da oslikaju pločice koju čemo mi proizvesti. Ako dodju kod nas mama tata i troje dece i žele jednu specifičnu sobnu peč mi možemo da je napravimo a oni mogu da oslikaju pločice u okviru preduzeća. Nakon izgradnje, svaki od njih može reći koju pločicu je oslikao. Puno ljudi odluči se za ovu opciju. I još nešto specijalno za razliku od drugih proizvodjača, ako neko kupi kuću u kojoj se nalazi stari kamin ili sobna peč mi možemo da je restauriramo po dotičnom modelu. Ljudi dolaze sa crtežom pločica na papiru, mi ga prenosimo na gipsani kalup, a kada napravimo sobnu peč mogu da uzmu kalup i to će biti jedna unikatna peć. To je put po kome idemo kako bi opstali na tržistu. Nije lako, ali imali smo sreću da saradjujemo sa najboljim partnerima iz zemlje, napravili smo izložbu u Bukureštu, Viskriju, u Muzeju Astra u Sibijuu, u Muzeju u Medijašu, sada smo potvrdili izložbu u crkvi u Viskriju. Pokušavamo da prikažemo ljudima da peč nije samo grejno telo, več može da bude umetnički objekat.



U arhivi fabrike se nalazi i kolekcija pločica koja sadrži pločice i kalupe iz Transilvanije i uključuje reprodukciju retkih peči iz Muzeja Astra iz Sibijua. Sa detaljima pred nasim mikrofonom je ponovo Radu Djordje Stelijan, director fabrike u Medijašu : ,,U našoj arhivi imamo preko 300 novih modela pločica. Naša koleginica Julija Koresku je majstor slikarstv. Znači imamo naše pločice i izradjujemo reprodukcije po modelu starih pločica iz Muzeja Astra iz Sibijua ili iz drugih muzeja iz zemlje. I zato je naš proizvod raznolik. Klijent može da izabere model u zavisnosti od zone u kojoj živi. Ako imamo klijente iz Bukovine, sa severa Rumunije, možemo im preporučiti stare tradicionalne pločice tog kraja, ako su iz Transilvanije, iz centra zemlje, takodje, ako žele moderne pločice možemo ih dizajnirati za njih. Morate da znate da sobna peč nije samo jedna klasična peč. Mi proizvodimo peči na koje mogu da se povežu 10-15 radijatora, jednu vrstu mikrocentrale. Pored njenog lepog i posebnog izgleda, ima ulogu i mikrocentrale. U zoni Transilvanije pločice su bele oslikane sa plavim detaljima, a u Bukovini malo šarenije oslikane sa zelenom, crvenom cak i žutom bojom !



Saznali smo da se u Medijašu mesečno proda oko 300 peči i 100 premontiranih. Fabrika ima 30 zaposlenih a, vrata su uvek otvorena posetiocima. Turisti mogu da učestvuju u procesu izrade pločica, a na izlasku iz fabrike da ih uzmu. U ovoj fabrici svako ko je zainteresovan može da se upozna i da razume ovaj zanat.

Conferința de vorbit în public „Am Reușit” (Foto: fb.com/ Academia Teatru Simplu)
Rumunija danas Уторак, 17 март 2026

Javni govor i pronalaženje sebe (17.03.2026)

Ko si bio pre nego što su ti rekli ko treba da budeš? Jedno je od pitanja kampanje koju je pokrenulo Pozoriste Simplu, pod sloganom „Uspeo...

Javni govor i pronalaženje sebe (17.03.2026)
sursă foto: facebook.com/Edu4Tourism/
Rumunija danas Уторак, 10 март 2026

Učenici iz turizma konkurentni na međunarodnom nivou (10.03.2026)

Učešće Rumunije na takmičenjima iz oblasti ugostiteljstva (HoReCa) doživelo je značajan razvoj u poslednje vreme, prelaskom sa lokalnih...

Učenici iz turizma konkurentni na međunarodnom nivou (10.03.2026)
Afis Efectul Pufi
Rumunija danas Уторак, 03 март 2026

Od filma do aktivizma (03.03.2026)

Sa porukom prikazanom na ekranu „Više karata, više ljubavi!“ i priznajući da u ovom slučaju ljubav zaista ide kroz stomak, novi film koji je...

Od filma do aktivizma (03.03.2026)
Lilieci (sursa foto: pixabay@salmar)
Rumunija danas Уторак, 24 фебруар 2026

Jezikom slepih miševa (24.02.2026)

Uprkos verovanjima da su slepi miševi štetni, da se zapliću ljudima u kosu ili da su vampiri, ove životinje su zaštićena vrsta: zabranjeno ih...

Jezikom slepih miševa (24.02.2026)
Rumunija danas Уторак, 17 фебруар 2026

Fizika. Magija. Progres (17.02.2026)

Evropska organizacija za nuklearna istraživanja u Švajcarskoj, poznata kao CERN, okuplja zajednicu od preko 100 Rumuna koji rade u oblasti...

Fizika. Magija. Progres (17.02.2026)
Rumunija danas Уторак, 10 фебруар 2026

O drugačijem prostoru (10.02.2026)

Zvezdano jato nosi ime Barlad. Fenomen koji je ljudsko oko prvi put opazilo u Astronomskoj opservatoriji u Barladu. Poetsko, ali ipak strogo naučno...

O drugačijem prostoru (10.02.2026)
Rumunija danas Уторак, 03 фебруар 2026

Dan nacionalne kulture proslavljen na eteatru.ro (03.02.2026)

Počev od 15. januara, na Dan nacionalne kulture, govornici rumunskog jezika mogu uživajti u novoj platformi eteatru.ro. Nova pozorišna platforma...

Dan nacionalne kulture proslavljen na eteatru.ro (03.02.2026)
Rumunija danas Уторак, 27 јануар 2026

Čoko-igra na Medjunarodnom finalu World Chocolate Masters (27.01.2026)

Godine 2002. počeo je da radi za porodični biznis, poslastičarnici sa sopstvenom laboratorijom u Krajovi, budući da mu je majka po profesiji...

Čoko-igra na Medjunarodnom finalu World Chocolate Masters (27.01.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company