Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Sve o umetničkim sobnim pečima

Pre više od 100 godina, tačnije 1906. god., Nemac Gref Iulius otvorio je Fabriku opeke u gradu Medijaš od. Za 80 god.(1938-2015) fabrika je promenila više vlasnika, medju kojima je bila i rumunska država. Posle 111 god. velikih socijalnih, političkih i ekonomskih promena, Fabrika opeke Medijaš proizvodi iste oslikane pločice, koristi staru pečnicu, originalni recept mešavina gline, istu količinu proizvodnje i istu tehnologiju glazure i ručno oslikavanje. Od 2015. god. fabrika je iznova u vlasništvu preduzetnika Nemca Uwe Drasera.

Sve o umetničkim sobnim pečima
Sve o umetničkim sobnim pečima

, 17.12.2019, 16:22

Pre više od 100 godina, tačnije 1906. god., Nemac Gref Iulius otvorio je Fabriku opeke u gradu Medijaš od. Za 80 god.(1938-2015) fabrika je promenila više vlasnika, medju kojima je bila i rumunska država. Posle 111 god. velikih socijalnih, političkih i ekonomskih promena, Fabrika opeke Medijaš proizvodi iste oslikane pločice, koristi staru pečnicu, originalni recept mešavina gline, istu količinu proizvodnje i istu tehnologiju glazure i ručno oslikavanje. Od 2015. god. fabrika je iznova u vlasništvu preduzetnika Nemca Uwe Drasera.



Pločice od terakote su keramički delovi koji se koriste za zidanje spoljašnjeg dela peči od opeke. Pet važnih delova koji čine spoljašni deo peči su : pločice, uglovi, lajsne, čunak i postolje. Pored ovih osnovnih delova, mogu se proizvesti, takodje, i ukrasi koji su specifični za gracke peči, konake i bojerske kuće- a to su : stubovi, arkade, medaljoni, police, bordure itd. Priču ovog starog zanata ispričaće nam Radu Djordje Stelijan director fabrike u Medijašu : ,,Pokusavamo da nastavimo tradiciju, trenutno radimo po istom receptu iz 1906. god, koristimo iste pečnice i pokušavamo da objasnimo svim klijentima razliku izmedju ovog zanata, jer mi smo proizvodjači, izmedju ručno i mehanički presetovanih pločica. Bila je to luda opklada! Mnogo teško je bilo opstati na tržištu. Da bi ste stvorili ideju o razlici, jedan od naših radnika koji radi na presovanju pločica, za mesec dana proizvodi 800 komada a, da smo fabrika sa modernom tehnologijom koja radi samo mehaničko presovanje proizveli bismo od 7 do 8 hiljada komada dnevno. Razlika je ogromna!



Fabrike za ručnu izradu pločica skoro su bile zaboravljene početkom 20. veka, kada su se sobne peči smatrale zastarele odmah posle pojave modernih sistema za grejanje. Sve beneficije koje nude nova grejna tela nisu uspela da zamene lepotu sobnih peči ili kamina sa oslikanim pločicama, kao i specifičnu atmosferu koju šire/nude. Tako da se za pečnice sa pločicama kaže da su jedan od najreprezentativnijih artefakta rumunske civilizacije, jedan artefakt u stanju da vrati natrag i predstavi dogadjaje i promene koje su se dešavale u društvu gledano sa etničkog, političkog, socijalnog i ekonomskog stanovištva. Radu Djordje Stelijan ispričao nam je kako su uspeli da se održe na tržištu: ,,Pokušao sam da uradim nešto novo: imali smo klijente koji su hteli da učestvuju i oni u izgradnji jedne peči, da mi unesemo jedan njihov delić u pločicu i dao sam im mogučnost da oslikaju pločice koju čemo mi proizvesti. Ako dodju kod nas mama tata i troje dece i žele jednu specifičnu sobnu peč mi možemo da je napravimo a oni mogu da oslikaju pločice u okviru preduzeća. Nakon izgradnje, svaki od njih može reći koju pločicu je oslikao. Puno ljudi odluči se za ovu opciju. I još nešto specijalno za razliku od drugih proizvodjača, ako neko kupi kuću u kojoj se nalazi stari kamin ili sobna peč mi možemo da je restauriramo po dotičnom modelu. Ljudi dolaze sa crtežom pločica na papiru, mi ga prenosimo na gipsani kalup, a kada napravimo sobnu peč mogu da uzmu kalup i to će biti jedna unikatna peć. To je put po kome idemo kako bi opstali na tržistu. Nije lako, ali imali smo sreću da saradjujemo sa najboljim partnerima iz zemlje, napravili smo izložbu u Bukureštu, Viskriju, u Muzeju Astra u Sibijuu, u Muzeju u Medijašu, sada smo potvrdili izložbu u crkvi u Viskriju. Pokušavamo da prikažemo ljudima da peč nije samo grejno telo, več može da bude umetnički objekat.



U arhivi fabrike se nalazi i kolekcija pločica koja sadrži pločice i kalupe iz Transilvanije i uključuje reprodukciju retkih peči iz Muzeja Astra iz Sibijua. Sa detaljima pred nasim mikrofonom je ponovo Radu Djordje Stelijan, director fabrike u Medijašu : ,,U našoj arhivi imamo preko 300 novih modela pločica. Naša koleginica Julija Koresku je majstor slikarstv. Znači imamo naše pločice i izradjujemo reprodukcije po modelu starih pločica iz Muzeja Astra iz Sibijua ili iz drugih muzeja iz zemlje. I zato je naš proizvod raznolik. Klijent može da izabere model u zavisnosti od zone u kojoj živi. Ako imamo klijente iz Bukovine, sa severa Rumunije, možemo im preporučiti stare tradicionalne pločice tog kraja, ako su iz Transilvanije, iz centra zemlje, takodje, ako žele moderne pločice možemo ih dizajnirati za njih. Morate da znate da sobna peč nije samo jedna klasična peč. Mi proizvodimo peči na koje mogu da se povežu 10-15 radijatora, jednu vrstu mikrocentrale. Pored njenog lepog i posebnog izgleda, ima ulogu i mikrocentrale. U zoni Transilvanije pločice su bele oslikane sa plavim detaljima, a u Bukovini malo šarenije oslikane sa zelenom, crvenom cak i žutom bojom !



Saznali smo da se u Medijašu mesečno proda oko 300 peči i 100 premontiranih. Fabrika ima 30 zaposlenih a, vrata su uvek otvorena posetiocima. Turisti mogu da učestvuju u procesu izrade pločica, a na izlasku iz fabrike da ih uzmu. U ovoj fabrici svako ko je zainteresovan može da se upozna i da razume ovaj zanat.

Foto facebook.com/TabaradeZbor
Rumunija danas Уторак, 07 октобар 2025

Letački kamp za decu (07.10.2025)

Tokom letnjeg raspusta, oko 200 dece je uživalo u iskustvu koje je pružio Kamp letenja! Polazeći od ideje da nema srećnijih putnika na svetu od...

Letački kamp za decu (07.10.2025)
Rumunija danas Уторак, 30 септембар 2025

Sto koji ujedinjuje (30.09.2025)

Došli su, i mladi i stari, mnogi obučeni u narodne nošnje, kako bi seli za veliki sto postavljen u tvrđavi Alba Karolina u Alba Juliji (grad u...

Sto koji ujedinjuje (30.09.2025)
Filmul
Rumunija danas Уторак, 23 септембар 2025

Kako biti glumac bez glasa? (23.09.2025)

Pre godinu dana lansiran je kratki film koji je postigao uspeh: „Ljubav bez reči“.Ovog meseca, istoimeni dugometražni film stiže u bioskope, u...

Kako biti glumac bez glasa? (23.09.2025)
Fotografia de arhivă recreează universuri la 150 ani de la naşterea Reginei Maria
Rumunija danas Уторак, 16 септембар 2025

Arhivska fotografija oživljava prošlost povodom 150 godina od rođenja kraljice Marije (16.09.2025)

Pjatra Njamc, Dolina Žiuluj, Alba Julija, Feltičeni, Bukurešt, Pitešti, Kurtea de Arđeš i Kluž su samo neki od gradova u kojima je gostovala...

Arhivska fotografija oživljava prošlost povodom 150 godina od rođenja kraljice Marije (16.09.2025)
Rumunija danas Уторак, 09 септембар 2025

Međunarodni festival ekoperformans filma oživljava Dolinu Žiului (09.09.2025)

Film, performativne umetnosti i ekologija spojili su se u međunarodnom, kreativnom i izuzetno aktuelnom okruženju u dolini Žiului, povodom pete...

Međunarodni festival ekoperformans filma oživljava Dolinu Žiului (09.09.2025)
Rumunija danas Уторак, 18 март 2025

Biciklom do rta Horn

Danas ćemo pričati ne samo o svetskoj premijeri, već i o misiji promovisanja čitanja i sporta među mladima, koju su krajem prošle godine...

Biciklom do rta Horn
Rumunija danas Уторак, 04 март 2025

Udruženje „Kratkog lanca ishrane“ na „Zelenoj nedelji“ u Berlinu

Udruženje „Kratak lanac ishrane“ predstavilo je autentične rumunske proizvode iz okruga Alba, Bakau, Konstanca, Đurđu i Maramureš, na...

Udruženje „Kratkog lanca ishrane“ na „Zelenoj nedelji“ u Berlinu
Rumunija danas Уторак, 18 фебруар 2025

Turneja „Put slobode“, sertifikovana od Ginisove knjige rekorda

Povodom 35. godišnjice Decembarske revolucije iz 1989. i promovisanje ideje slobode, violinistkinja Diana Žipa i pijanista Štefan Doniga krenuli...

Turneja „Put slobode“, sertifikovana od Ginisove knjige rekorda

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company