Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

„Violina Đorđa Eneskua po selima“ izdanje 2022. (08.11.2022)

Kao što je Đorđe Enesku putovao po Rumuniji tokom Prvog svetskog rata, deleći svoju muziku sa bolesnicima ili ratnim ranjenicima, danas, u modernoj verziji, muzika stiže do onih koji inače nemaju pristup takvim nastupima, odnosno do stanovnika sela i malih opština Rumunije. Reč je o turneji koja je udružila violinistu Gabrijela Kroitorua i pijanistu Horija Mihaila pod geslom — „Eneskuova violina po selima“. Nakon 10 godina zajedničkog putovanja po unutrašnjosti Rumunije, ove godine violinista Gabriel Kroitoru pozvao je svoju ćerku Siminu Kroitoru da zajedno sviraju klasičnu muziku po selima i opštinama Rumunije, ali i na pozornicama velikih gradova, a na kraju turneje, u zgradi ”Atene”-a, u Bukureštu, pridružiće im se i pijanista Horija Mihail.

„Violina Đorđa Eneskua po selima“ izdanje 2022. (08.11.2022)
„Violina Đorđa Eneskua po selima“ izdanje 2022. (08.11.2022)

, 08.11.2022, 18:30

Kao što je Đorđe Enesku putovao po Rumuniji tokom Prvog svetskog rata, deleći svoju muziku sa bolesnicima ili ratnim ranjenicima, danas, u modernoj verziji, muzika stiže do onih koji inače nemaju pristup takvim nastupima, odnosno do stanovnika sela i malih opština Rumunije. Reč je o turneji koja je udružila violinistu Gabrijela Kroitorua i pijanistu Horija Mihaila pod geslom — „Eneskuova violina po selima“. Nakon 10 godina zajedničkog putovanja po unutrašnjosti Rumunije, ove godine violinista Gabriel Kroitoru pozvao je svoju ćerku Siminu Kroitoru da zajedno sviraju klasičnu muziku po selima i opštinama Rumunije, ali i na pozornicama velikih gradova, a na kraju turneje, u zgradi ”Atene”-a, u Bukureštu, pridružiće im se i pijanista Horija Mihail.


Turneja „Eneskuova violina po selima“ započela je ove godine u dva sela u okrugu Bistrica-Nasaud. Tokom pauze između dve probe, violinista Gabriel Kroitoru nam je rekao:


„Evo nas na desetom izdanju turneje „Eneskuova violina po selima“. Tokom poslednjih 10 godina, zapravo se dogodilo čudo, da se ovaj fantastični instrument, Guarnierijeva violina, koja je pripadala majstoru Đorđu Eneskuu, pojavi na raznim mestima — u srednjim školama, u parkovima — na mestima gde ljudi nisu baš čuli za klasičnu muziku. To i jeste ideja, da odemo i širimo ovu vrstu muzike među ljude koji inače nemaju mogućnost ili nemaju priliku da dođu u koncertnu dvoranu. I tokom ovih 10 godina, svaki put je uz mene bio i moj prijatelj, koncertni pijanista na radio stanici ”Radio Rumunija”, gospodin Horija Mihail. Ove godine, sa njim ćemo svirati, jedino u Bukureštu. Tokom ostatka turneje, koji obuhvata nekoliko mesta u okrugu Bistrica Nasaud i nekoliko mesta okruga Arad, sviraćemo ja i moja ćerka Simina Kroitoru, jer nam je tako pristupačnije, jer u mestima gde će se ovi koncerti održavati obično nemaju klavir.“


Guarnierijeva violina — poznata i kao Katedrala“, po svojim impozantnim akordima — datira iz 1731. godine i nosi potpis Đusepea Antonija Guarnierija (del Džezu), jednog od najpoznatijih lutijera iz Kremone. Violinu je iz vlastitih sredstava kupio Đorđe Enesku, veliki rumunski kompozitor i violinista koji je više cenio Guarnierijev instrument nego Stradivarijusov. Nakon Eneskuove smrti, nijedan drugi violinista nije svirao Guarnieri violinu, sve do 2008. godine, kada se veličanstveni instrument vratio u koncertne dvorane, a dobio ga je u upotrebu, nakon održanog konkursa, violinista Gabrijel Kroitoru. Pre nego što je vraćena u koncertne dvorane, Guarnierij violinu je proverio i naštimao u Klužu, lutijer Pavel Onoaje, koji je potvrdio da instrument nije izgubio nijedan od svojih originalnih kvaliteta.


Pitali smo Gabrijela Kroitorua kako ih po selima dočekuju:


Najčešće, raširenih ruku. Čak se sećam jednog sveštenika, koji mi je rekao da smo mi kao arhanđeli Mihailo i Gavrilo, te da nas čekaju sa zadovoljstvom da se bilo kad vratimo. Uglavnom, meštani se ugledaju i oponašaju predsednika opštine. Ako on lobira za ovakve umetničke manifestacije onda se sve ostale aktivnosti prekidaju i ljudi drage volje dolaze na koncert. Ali generalno, dolaze sveštenik i učenici sa svojim nastavnicima, iz mesnih škola. Desilo se čak da nam dođu učenici iz susednih sela, na zapregama, imamo i slike sa njima. Mislim, imamo divne uspomene vezane za ove turneje, i mislim da to što mi radimo samo može da zbliži duše slušalaca, bez obzira na muzičku spremu svakoga ko dođe da nas sluša.“


Gabrijel Kroitoru nam je priznao:


Apsolutno sam siguran da su bar neki od njih zavoleli ovu vrstu muzike i kad god im se ukaže prilika vratiće se u neku koncertnu dvoranu, iako je za njihova sela pogrešno nazvati salu za predstave koncertnom dvoranom, jer se u većini slučajeva radi o renoviranom domu kulture pomoću novca iz evropskih fondova. Ali, kao što sam rekao, ljudi nisu upoznati sa ovom vrstom muzike i kada im neko dođe pa im pokaže, vidite, postoji još jedan način da se uživa u muzici, desi se da dožive neku vrstu prosvetljenja. A onda, ljudi kažu — Gospodine, nikada ranije nisam čuo ovako nešto, ali znajte da ću ponovo doći. Nisam uspeo da proverim koliko njih je ponovilo iskustvo, ali u nekim selima koje smo i ranije posetili, imao sam radost da ponovo susretnem određene ljude.“


Poželeli smo violinistima puno lepih trenutaka na ovoj turneji, a Gabrijel Kroitoru nam je rekao da će ih sigurno biti i dodao:


Mnogo puta odradimo neke koncerte kao lekcije, pričamo im o kompozitorima, o muzičkim kompozicijama, i slično, ali na takav način da se ljudi ne osećaju, kako da se izrazim, u univerzumu koji im nije dostupan, nego, naprotiv, uvodimo ih u naš svet i pokušavamo ih upoznati sa njegovim specifičnostima.“


Turneja će se završiti vanrednim resitalom u zgradi Atene”-a, u Bukureštu, 19. novembra uveče, gde će se dvojici violinista pridružiti pijanista Horija Mihail.

Afiş
Rumunija danas Уторак, 07 април 2026

Umetnost Ukrašenih Jaja (07.04.2026)

Muzej sela „Dimitrije Gusti” u Bukurešta, Ambasada Rumunije u Velikom Vojvodstvu Luksemburga i Rumunski kulturni institut u Briselu organizuju,...

Umetnost Ukrašenih Jaja (07.04.2026)
Radio Romania International
Rumunija danas Уторак, 31 март 2026

Rumunka prati Nansenove stope (31.03.2026)

Multinacionalna misija polarnih istraživanja stigla je u arktičku zonu brodom Polarstern (Polarna zvezda), brodom poput lavirinta, punim kabina za...

Rumunka prati Nansenove stope (31.03.2026)
Paste (foto: Mariana Chirita/ RRI)
Rumunija danas Уторак, 24 март 2026

Ukus tradicije (24.03.2026)

Rasučite, makarone, lašti ili laškuce i drugi nazivi iz starog lokalnog, maramureškog rečnika označavaju različite vrste testenine koje se...

Ukus tradicije (24.03.2026)
Conferința de vorbit în public „Am Reușit” (Foto: fb.com/ Academia Teatru Simplu)
Rumunija danas Уторак, 17 март 2026

Javni govor i pronalaženje sebe (17.03.2026)

Ko si bio pre nego što su ti rekli ko treba da budeš? Jedno je od pitanja kampanje koju je pokrenulo Pozoriste Simplu, pod sloganom „Uspeo...

Javni govor i pronalaženje sebe (17.03.2026)
Rumunija danas Уторак, 10 март 2026

Učenici iz turizma konkurentni na međunarodnom nivou (10.03.2026)

Učešće Rumunije na takmičenjima iz oblasti ugostiteljstva (HoReCa) doživelo je značajan razvoj u poslednje vreme, prelaskom sa lokalnih...

Učenici iz turizma konkurentni na međunarodnom nivou (10.03.2026)
Rumunija danas Уторак, 03 март 2026

Od filma do aktivizma (03.03.2026)

Sa porukom prikazanom na ekranu „Više karata, više ljubavi!“ i priznajući da u ovom slučaju ljubav zaista ide kroz stomak, novi film koji je...

Od filma do aktivizma (03.03.2026)
Rumunija danas Уторак, 24 фебруар 2026

Jezikom slepih miševa (24.02.2026)

Uprkos verovanjima da su slepi miševi štetni, da se zapliću ljudima u kosu ili da su vampiri, ove životinje su zaštićena vrsta: zabranjeno ih...

Jezikom slepih miševa (24.02.2026)
Rumunija danas Уторак, 17 фебруар 2026

Fizika. Magija. Progres (17.02.2026)

Evropska organizacija za nuklearna istraživanja u Švajcarskoj, poznata kao CERN, okuplja zajednicu od preko 100 Rumuna koji rade u oblasti...

Fizika. Magija. Progres (17.02.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company