Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Nasilje medju decom

Nevina, senzibilna, željna za igrom ili emotivna, deca, kada idu u obdaništa ili u školu, izlaze iz najčešće zaštitne porodične sredine i naprave prve korake ka uspostavljanju sopstvenih odnosa u okviru šire grupe osoba. Kako se to dešava i kako se deca transformišu da bi bila prihvaćena u jednoj grupi, da bi sklopila prijateljstva ili privukla pažnju druge dece ostaju, obično, nepoznati aspekti za roditelje. Porodica samo otkriva stvarnost, koja ponekad im se svidja, drugi put ne, kako se dešava u slučaju nasilja medju decom ili bullying. Zabrinjavajuća pojava prisutna u bilo kom društvu, ova vrsta nasilja je detaljno analizirana u Rumuniji na bazi socioloških istraživanja koja je koordinisala nevladina organizacija Spasite decu”. Prvi zaključak je da koren agresivnosti deteta protiv drugog deteta je u odraslima. Objašnjenje saznajemo od psihologa Dijane Stankuleanu: Nasilno ponašanje ili bullying je najčešće naučeno i postoji dosta snažna veza izmedju nasilja medju decom i zlostavljanja dece pretežno u porodičnoj sredini. Drugim rečima, šanse su veće da se deca tučena od porodice nasilno ponašaju prema kolegama u školi. Takodje, deca naviknuta na nasilno ponašanje može da ga lako toleriše a da ne prijavi, drugim rečima ima šanse da postane savršena žrtva.”

Nasilje medju decom
Nasilje medju decom

, 22.06.2016, 12:24

Nevina, senzibilna, željna za igrom ili emotivna, deca, kada idu u obdaništa ili u školu, izlaze iz najčešće zaštitne porodične sredine i naprave prve korake ka uspostavljanju sopstvenih odnosa u okviru šire grupe osoba. Kako se to dešava i kako se deca transformišu da bi bila prihvaćena u jednoj grupi, da bi sklopila prijateljstva ili privukla pažnju druge dece ostaju, obično, nepoznati aspekti za roditelje. Porodica samo otkriva stvarnost, koja ponekad im se svidja, drugi put ne, kako se dešava u slučaju nasilja medju decom ili bullying. Zabrinjavajuća pojava prisutna u bilo kom društvu, ova vrsta nasilja je detaljno analizirana u Rumuniji na bazi socioloških istraživanja koja je koordinisala nevladina organizacija Spasite decu”. Prvi zaključak je da koren agresivnosti deteta protiv drugog deteta je u odraslima. Objašnjenje saznajemo od psihologa Dijane Stankuleanu: Nasilno ponašanje ili bullying je najčešće naučeno i postoji dosta snažna veza izmedju nasilja medju decom i zlostavljanja dece pretežno u porodičnoj sredini. Drugim rečima, šanse su veće da se deca tučena od porodice nasilno ponašaju prema kolegama u školi. Takodje, deca naviknuta na nasilno ponašanje može da ga lako toleriše a da ne prijavi, drugim rečima ima šanse da postane savršena žrtva.”



Sa gledišta psihopedagoga, u situaciji bullying-a, sva deca- čak i napadači, su, u stvari žrtve. Imitirajući ponašanje koje vide u porodici, neka deca maltretiraju, vredjaju, ponižavaju, zastrašuju kolege planiranim fizičkim ili verbalnim agresijama, isključenjem iz grupe prijatelja. Iako se može pojaviti čak u prvim školskim godinama, nasilje kao što je bullying razvija se pretežno u srednjoj školi i gimnaziji. Ovo je razlog zbog kojeg su autori studije koju je realizovala nevladina organizacija Spasite decu” izabrali ispitanike iz ovih grupa starosti i u sondažu uključili i roditelje. Razgovarali smo sa koautorima sondaže, psihologom Dijanom Stankuleanu i sociologom Čiprijanom Gradinaruom, da bismo saznali kako se konkretno manifestuje ova vrsta nasilja. Sociolog Čiprijan Gradinaru precizira: ”Ponašanjem kao što je isključenje iz grupe poput nemoj da se igraš s njim ili nemoj da učestvuješ u našim aktivnostima”. Drugi vid ponašanja pretpostavlja pretnju fizičkim nasiljem i poniženjem ili čak uništenje ličnih dobara i ponovljeno fizičko nasilje.”



Socijalna marginalizacija je drugi oblik manifestacije agresije. Zlobne glasine i laži je drugi oblik bullying-a, koji je prisutan posebno u onlajn sredini. Žrtve kampanije zastrašivanja su uglavnom drugačija deca, različita deca, precizira Dijana Stankuleanu: Razlike variraju, jer se one odnose na fizički izgled, zatim na školski pribor, moderne telefone ili na različito ponašanje, posebno na emotivnost, a sve ovo čini od dotičnog deteta savršenom žrtvom. Dakle, preferisane mete su debela deca, najbolji učenici u razredu, stidljiva deca.”



Jedna od najinteresantnijih informacija o studiji o bullying-u je mišljenje dece o stavu odraslih prema nasilju. Pred mikrofonom je ponovo Dijana Stankuleanu: Na žalost, deca retko smatraju izvorom pomoći i rešavanja situacije nastavnika, profesora ili bilo koju odraslu osobu u školi. Brojna deca su nam rekla da ako pričaju o dotičnom obliku agresije optuženi su da ogovaraju i kaže im se da onakvo ponašanje nije lepo. Čak više, ima profesora koji tvrde da nije u opisu njihovog posla da reše onakve situacije, tim više što gestovi nasilja su česta pojava za vreme pauze izmedju časova, na hodnicima škole i u bašti škole. Profesori ističu da nisu odgovorni za ono što se dešava van učionice.»



Iako studija nevladine organizacije Spasite decu” dokazuje ozbiljnost pojave nasilja ali i njene razmere, na nivou ministarstva obrazovanja i školskih inspektorata ne postoji zajednička strategija za predupredjenje i suzbijanje dečijeg nasilja, odnosno bullying-a. I to se dešava u uslovima u kojima Svetska zdravstvena organizacija smatra bullying i porodično vaspitanje su najveći rizični faktori za mentalno zdravlje deteta i tinejdžera.

צילום: mastersenaiper / pixabay.com
Društvo Среда, 18 новембар 2026

EU i stambena kriza (18.11.2026)

Evropska unija se već nekoliko godina suočava sa stambenom krizom koja pogađa sve veći broj građana. Cene nekretnina porasle su u proseku za čak 60 od…

EU i stambena kriza (18.11.2026)
(Foto: Tumisu / pixabay.com)
Društvo Среда, 11 новембар 2026

Šta se promenilo u borbi protiv nasilja u porodici (11.11.2026)

Nasilje u porodici ponovo je u centru pažnje javnosti nakon što je rumunska policija objavila najnovije statističke podatke. Tokom prvih devet meseci …

Šta se promenilo u borbi protiv nasilja u porodici (11.11.2026)
Foto: Vitaly Gariev / unsplash.com
Društvo Среда, 04 новембар 2026

Mladi u Rumuniji i tržište rada (04.11.2026)

Podaci Evrostata pokazuju da Rumunija trenutno ima najveći procenat mladih u Evropskoj uniji koji ne rade niti se školuju. Kada je reč o nezaposlenost…

Mladi u Rumuniji i tržište rada (04.11.2026)
Foto: pixabay.com
Društvo Среда, 28 октобар 2026

Kvalitet života u Rumuniji (28.10.2026)

Kada govorimo o kvalitetu života, pre svega mislimo na fizičko i psihičko zdravlje: biološko blagostanje, odsustvo bola ili hroničnih bolesti, svakodn…

Kvalitet života u Rumuniji (28.10.2026)
Društvo Среда, 21 октобар 2026

Spasimo decu – Digitalno blagostanje dece u Rumuniji (21.10.2026)

Program organizacija „Spasimo decu“ i Fondacije „Vodafon“ omogućio je digitalno obrazovanje za više od 21.000 učenika u Rumuniji. Mnoga deca u Rumunij…

Spasimo decu – Digitalno blagostanje dece u Rumuniji (21.10.2026)
Društvo Среда, 14 октобар 2026

„Platforma ne radi“: mnogi strani radnici ostaju bez prava boravka

U aprilu je Vlada Rumunije usvojila novu uredbu o zapošljavanju i angažovanju stranih radnika, nakon višemesečnih pregovora sa zainteresovanim stranam…

„Platforma ne radi“: mnogi strani radnici ostaju bez prava boravka
Društvo Среда, 07 октобар 2026

Da li je Rumuna sve manje i da li su stariji? (07.10.2026)

Na dan 1. januara 2026. godine, Rumunija je imala 19.041.322 stanovnika sa prebivalištem u zemlji, pokazuju preliminarni podaci koje je krajem avgusta…

Da li je Rumuna sve manje i da li su stariji? (07.10.2026)
Društvo Среда, 09 септембар 2026

Ima li života posle droge? (09.09.2026)

Evropski komesar za unutrašnje poslove i migracije Magnus Bruner i Agencija Evropske unije za droge (EUDA) predstavili su početkom juna Evropski izveš…

Ima li života posle droge? (09.09.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company